Nakon što smo vas nedavno uveli u prvi dio našeg pregleda najzanimljivijih izložbi, donosimo vam nastavak.
Ove jeseni imat ćete razloga posjetiti Muzej suvremene umjetnosti, muzej Mimara zimu će posvetiti dvojici velikana svjetske književne povijesti; Shakespeareu i Cervantesu, a na Gornjem gradu vas očekuje velika retrospektiva. O čemu se točno radi, saznajte u nastavku!
Lauba – kuća za ljude i umjetnost
PLAMEN DEJANOFF u LAUBI
24. 9. – 14.10.2016.
Prošle subote u zagrebačkoj Laubi – kući za ljude i umjetnost otvorena je izložba Plamena Dejanoffa, jedne od najvećih ikona suvremene svjetske umjetnosti koji se javnosti predstavio selekcijom radova iz svog recentnog opusa. Neki od radova producirani su isključivo za veliku izložbu u Laubi. Dejanoff je već dvadeset godina prisutan na svjetskoj umjetničkoj sceni. Rođen je u Bugarskoj, a već duži niz godina živi na dvije adrese, Berlinu i Beču. Dejanoff je jedan od umjetnika koji svojevoljno prihvaća strategije konzumerizma, ekonomije i marketinga. Na tragu ready-made koncepta Dejanoff pripada svijetu konceptualne umjetnosti pritom koristeći elemente i objekte iz popularne kulture koji unutar galerijskog konteksta poprimaju novo semiotičko značenje.
Vođen temeljima koje su postavili Duchamp i Warhol, uz ironični pristup Koonsa s kojim ga umjetnička kritika često uspoređuje, osvojio je naklonost publike, kolekcionara te izlagača diljem svijeta. Tako u Laubi možete razgledati i dio kolekcije kristalnih automobila, seriju kristalnih naplataka (vjerojatno najskupljih naplataka u Hrvatskoj) te skulpture poput divovskog M&Ma i divovskog Pinocchija izvedenog u bronci, drvu i kristalu. U Laubi je tako prikazan i dio projekta “Bronze House” koji Dejanoff po posljedni put izlaže unutar galerijskog konteksta. Ova impresivna građevina nakon izložbe u Laubi bit će trajno postavljena na glavnom trgu bugarskog grada Sofije.
Pomno isplanirana marketniška strategija u suradnji s vodećim kompanijama koje se brinu o njegovom imidžu te prisutnosti njegove persone od Dejanoff-a je stvorila svojevrsnu ikonu. Tijekom svoje dugogodišnje karijere Dejanoff je izlagao u vodećim umjetničkim institucijama diljem svijeta, a na impresivnom popisu sada se nalazi i Lauba – kuća za ljude i umjetnost.
Galerija Klovićevi dvori
IGNJAT JOB (1895.-1936.), RETROSPEKTIVA
13.10.2016. – 8.01.2017.
Listopad 2016. na Gornjem gradu obilježit će velika retrospektiva slikara Ignjata Joba, jedne od najznačajnijih figura hrvatske moderne umjetnosti. Osamdeset godina od umjetnikove smrti i devetnaest godina od posljednje retrospektive u Zagrebu izložbom se želi skrenuti pažnju na najbolje iz opusa ovoga umjetnika što je „slikao i stradavao sa slikarstvom“, opusa koji je razasut po brojnim muzejima i galerijama, ali velikim dijelom zastupljen i u privatnim zbirkama u Hrvatskoj i Srbiji.
Jobov slikarski opus broji oko 250 poznatih slika u ulju, a najstarije potječu iz 1917. godine. Većina slika nastala je u vremenskom rasponu od kraja 1928. do jeseni 1935. godine, kada Job umire izmučen tuberkulozom pridruživši se cijelom nizu naših prerano preminulih umjetnika. U tom zgusnutom vremenu slikar je radio grčevito, shvaćajući slikanje kao euforičnu i čisto instinktivnu reakciju na zbivanja iz svoje bliske stvarnosti. Njegovi su motivi vrlo jednostavni: to su prizori iz svakodnevnog života u malim mjestima mediteranskog podneblja. Moglo bi ih se shvatiti kao svojevrsnu kroniku punu živopisnih zapažanja. No, Job u svojim slikama nema namjeru pripovijedati priče iz svoje svakodnevice, već pažnju usmjerava u dublja i slojevitija zbivanja slike, u njezinu kolorističku masu koja svojim pulsacijama djeluje na promatrača. Grgo Gamulin, najbolji poznavatelj Jobova slikarstva u njegovu slikarstvu prepoznaje svojevrsni „spontani ekspresionizam“. U naglašeno ekspresionističkim tendencijama, koje su bile raširene u hrvatskoj umjetnosti u drugoj polovici 20-tih i prvoj polovici 30-tih godina, mjesto i uloga Ignjata Joba iznimno su značajni.
Muzej Mimara
Ove se godine obilježava 400. godišnjica smrti još jednog velikana svjetske književnosti i misli, Miguela de Cervantesa. Tim povodom u Atriju muzeja otvorit će se 1. prosinca izložba “ Miguel de Cervantes ili želja za životom 1606-2016”. Radi se o djelima poznatog španjolskog fotografa José Manuel-a Navia-e koji je slikao mjesta u kojima je boravio ili prošao Miguel de Cervantes, ocrtavajući na taj način njegov život.
U razdoblju od 8. do 31. prosinca 2016. godine održat će se retrospektivna izložba djela uglednog nizozemskog slikara Ronalda Lindgreena ( 1916. – 1999.). Lindgreen radi u različitim tehnikama -crtež, akvarel, ulje, akrilik – iskazujući u svim djelima sjajan osjećaj za boju. Bio je član Udruženja haških umjetnika i značajnih umjetničkih skupina kao što su Pulchri Studio i Haški akvarelisti. U Haagu je sudjelovao na nizu samostalnih i skupnih izložaba, a svoja ulja i akvarele često je izlagao u drugim gradovima Nizozemske, Europe (Pariz, Annecy, Rim; Švicarska, Italija, Španjolska) i SAD-u. Također, multimedijalni umjetnički projekt “Tragajući za Shakespeareom u Mimari” kojim se muzej priključio globalnom projektu “Shakespeare lives – Shakespeare živi” u organizaciji British Councila izložbom i edukativnim programom s projekcijama filmova na temu Shakespearea (otpočet 21. travnja) održava se do 31. prosinca.
Muzej suvremene umjetnosti Zagreb – NO galerija
DANI ARHIVA TOŠO DABAC
28. 10. – 1. 12. 2016
Istraživački rad na iznimno velikom fundusu Dabčevog opusa prezentirat će se tematskom izložbom fotografija ovog autora, a to je i ideja vodilja godišnje manifestacije “Dana fotografije” koji će se 2016. godine održati osmi puta. Valja podsjetiti da zbirka Arhiv Tošo Dabac broji preko 250.000 umjetničkih predmeta, matičnih negativa, prve generacije autorskih povećanja, povećanja rađenih za izložbe, kontakt kopija kao i bogatu dokumentarnu građu. Tematskim izložbama fotografija Toše Dabca nastoji se publici prezentirati slojevitost i raznolikost Dabčevog opusa, razotkriti nove umjetničke sadržaje koji su nepravedno ostali u sjeni njegovog najpoznatijeg ciklusa Ljudi s ulice.
Omiljeni glazbeni žanr Toše Dabca bio je jazz, a za njegova života u atelijeru su svirali mnogi domaći i strani jazz glazbenici poput Boška Petrovića, Miljenka Prohaske i glasovitog Art Farmera. Jazz koncert kvarteta na otvorenju izložbe kojim ujedno i počinju 8.dani fotografije Arhiva TD prilika je za prisjećanje najboljih dana kultnog atelijera najplodnijeg i najvažnijeg hrvatskog fotografa,Toše Dabca.
IZLOŽBA DINE ZRNECA
1. 10. – 23. 10. 2016.
Jedan od interesa umjetničkog djelovanja Dine Zrneca, umjetnika mlađe generacije, koje je velikim dijelom usmjereno na procesualno slikarstvo je odnos slike spram određenog prostora. Radovi tako egzistiraju unutar određenog prostora za koji su osmišljeni, kao oblici tautologije, reprodukcije, site secific elemenata, a prilikom izlaganja otvaraju dijalog s arhitekturom određene institucije. Prijedlog izložbe za prostor NO galerije zamišljen je kao ogoljivanje procesa rada odnosno načina prezentacije postavljanja izložbe. Umjetnik koristi kao polazište MSU kao arhitektonski i institucionalan prostor, te zbirku MSU kao referentna mjesta u radu. Umjetnik ostvaruje dijalog sa pojedinim umjetnicima čiji je rad usmjeren procesualnosti, većinom primarnom slikarstvu, minimal artu, apstraktnoj umjetnosti i nekim drugim konceptualnim promišljanjima.
Unutar svog istraživanja konteksta, procesa, načina izlaganja/prezentacije, različitih oblika formalnih i prostornih odnosa bit će obuhvaćeni radovi grupe EXAT 51 odnosno njihova suradnja s arhitektima koji su oblikovali izložbenu arhitekturu i idejna rješenja postava izložbi. To naravno ne bi bilo direktno preslikavanje povijesnih u ovom slučaju avangardnih modela putem rekreiranja postava niti direktno preuzimanje formalnih oblika već konceptualno promišljane i razumijevanje dijaloga arhitekture, slike i skulpture te odnosa koje proizvode. Paralelno, izložba bi pokazala i zadnje tri samostalne izložbe održane u tri različite institucije, a pomoću dokumentacije tih izložbi umjetnik dekonstruira i razlaže razne načine izlaganja potpuno različitih serija slika, koje bi postale dio nove cjeline.
Jedan dio radova bit će napravljen u umjetnikovom studiju a drugi će biti dovršen prilikom instaliranja izložbe u prostoru NO galerije. Performativno instaliranje postat će dio izložbe, kao izvođenje procesa rada, a unutar tjedan dana trajanja bit će otvoreno za publiku. Osim toga, u jednom trenutku za vrijeme trajanja izložbe umjetnik će promijeniti postav odnosno raspored radova a time i međusobne prostorne i konceptualne odnose. Na taj način će se naglasiti otvorenost čitave instalacije, rada kao procesa i djela kao materijala podložnog promjenama i rekontekstualiziranju. Prezentacijom procesa rada posjetitelji će se približiti čitavom procesu nastanka i koncepta koji stoji iza pojedinih radova.