Za većinu stanovnika s naših prostora, sjever europskog kontinenta je područje s hladnom klimom i nepristupačnim stanovnicima. No, već prvi pogled na ulice i trgove Antwerpena, drugog po veličini belgijskog grada i druge najveće europske luke, dovoljan je da se shvati kako je takav stav predrasuda i teška zabluda. Premda se u gradu s nešto više od pola milijuna stanovnika vrti ozbiljan novac - u transportu, trgovini dijamantima te u kemijskoj i naftnoj industriji, zbog čega je bruto domaći proizvod po stanovniku Antwerpena čak 45 posto veći od prosjeka Europe - atmosfera je izuzetno opuštena. U njemu svatko može naći ono što ga interesira, bez obzira je li riječ o posjetu muzejima i kulturnim događanjima, shoppingu po dizajnerskim buticima, obilasku povijesnih znamenitosti, šetnji po parkovima i obali rijeke Scheldt ili turi po pivnicama, slastičarnicama i čokoladarnicama. Javni prijevoz funkcionira savršeno pa gužvi u prometu nema, a i mnogo se ljudi vozi na biciklima. Svakodnevne stvari poput kupovine karata za autobus i metro, nabavke živežnih namirnica ili plaćanje računa su maksimalno pojednostavljene - sve je na tipke i bankovne kartice, pa se nema razloga uzrujavati budući da sve funkcionira kao po ‘‘špagi‘‘. Ukratko, Antwerpen je grad po mjeri čovjeka.
Glavni trg Grote Markt (Velika tržnica) nalazi se u povijesnoj jezgri grada kojim dominira vijećnica iz 16. stoljeća izgrađena u flamanskom renesansnom stilu (Antwerpen se nalazi u povijesnoj regiji Flandrija). Okružena je takozvanim ‘‘guildhalls‘‘, povijesnim zdanjima iz istog razdoblja u kojima se ubirao porez od trgovine, kao i brojnim tradicionalnim pivnicama u kojima se mogu pojesti dagnje uzgojene u obližnjem riječnom estuariju te popiti slavno belgijsko pivo. Ima ga nekoliko desetaka vrsta, boja i jačine, ovisno o sastojcima: tamnog, gotovo crnog, crvenog, zelenog, jantarnog, svijetložutog... Od trga se šire uličice s povijesnim kućama nekadašnjih cehova i bogatih trgovaca čije se poslovanje može pogoditi prema ukrasima na krovu. Tipične su flamanske arhitekture od ciglica crvene boje i stepeničastog pročelja, a njihova su prizemlja pretvorena u restorane, kafiće i barove koja nude internacionalna jela i pića. U blizini glavnog trga je katedrala Naša Gospa koja se nalazi pod zaštitom UNESCO-a. Izgrađena je u 14. stoljeću u gotičkom stilu, no nikad nije završena – nedostaje joj jedan toranj. Veličanstvena unutrašnjost tog golemog vjerskog zdanja krije brojna djela slavnog baroknog slikara Petera Paula Rubensa koji je u Antwerpenu studirao, živio i umro. Njegova se kuća u kojoj je bila i radionica nalazi udaljena pet minuta hoda od katedrale. U Rubenshuisu, što na nizozemskom jeziku koji se govori u tom dijelu Belgije znači Rubensova kuća, mogu se također vidjeti njegova djela, ali i originalni namještaj te vrt koji je sam oblikovao.
U povijesne građevine koje svakako vrijedi posjetiti spada i zgrada željezničkog kolodvora s kojeg za desetak eura možete otputovati u obližnji Bruxelles, Gent i Bruges, ali i u Amsterdam u Nizozemskoj, udaljen stotinjak kilometara. Antwerpen-Centraal izgrađen je u 19. stoljeću, bio je teško oštećen u bombardiranju tijekom drugog svjetskog rata, potpuno renoviran početkom ovog stoljeća, a 2011. je dobio i Grand Prix na Europskim nagradama za kulturno naslijeđe.
No, Antwerpen nema samo povijesne zgrade, već i dojmljive primjerke suvremene arhitekture. Najpoznatija je zgrada Lučke uprave otvorena 2016., koju je projektirala slavna arhitektica Zaha Hadid. Sličnog oblika je i obližnji pječačko-biciklistički most Park Bridge Spoor Noord dugačak 70 metara, djelo projektantskog ureda Ney & Partners. U tom sjevernom dijelu grada smjestile su se i zgrade Muzeja suvremene umjetnosti MHKA, nezaobilazno mjesto za sve koje zanimaju suvremene umjetničke tendencije, te Museum aan de Stroom otvoren 2011. u kojem se nalaze domaće i internacionalne zbirke različite tematike.
Ljubitelji luksuza sigurno neće zaobići ni Divu na glavnom gradskom trgu, muzej dijamanata, zlata i srebra otvoren prije pet godina. U njemu se mogu vidjeti raskošni primjerci nakita, naučiti razlikovati prave od lažnih dijamanata, upoznati se s načinima njihove obrade i informirati se o njihovoj povijesti – jer je Antwerpen još od 15. stoljeća poznat isprva po trgovini tim dragocjenim kamenjem, a potom i po obradi. Gotovi proizvodi se, pak, mogu kupiti u brojnim draguljarnicama u Diamanttkwartieru, takozvanoj Dijamantnoj četvrti u trgovačkom kvartu u centru grada.
A obožavatelji lijepog odijevanja svakako moraju svratiti u Muzej mode poznat pod nazivom MoMu (Mode Museum). Osim različitih izložbi, tamo se može pogledati stalni postav kreacija slavnih belgijskih dizajnera poznatih kao Antwerpenska šestorka: Driesa Van Notena, Ann Demeulemeester, Dirka Van Saenea, Waltera Van Beirendoncka, Dirka Bikkembergsa i Marine Yee.
Nakon obilaska muzeja slijedi tura po dućanima. Najnovije modne kreacije mogu se kupiti u shopping ulici Meir, te u trgovinama smještenima u ulicama Kammenstraat i Nationalestraat. U toj se četvrti nalaze i brojne trgovine s čokoladom i bombonima u kojima se može ostaviti pravo malo bogatstvo: raskošnog okusa i izgleda, pakirani u atraktivnu ambalažu, dovode u napast svakog sladokusca. A kad se umori od obilaska muzeja, parkova i trgovina, najbolje je povratiti snagu u nekoj od brojnih pivnica i barova čije su cijene pića slične zagrebačkima.