Menopauza je razdoblje koje karakterizira završetak reproduktivne dobi (od prve menstruacije do menopauze). Često se ovaj period života stigmatizira kao nešto loše i previše se medikalizira. Suprotno tim stigmama, puno žena ovo razdoblje doživljava kao nešto lijepo i drugačije te s olakšanjem uživaju u novim životnim izazovima. Period menopauze dijeli se na tri stadija: perimenopauzu (prijelazno razdoblje prije posljednje menstruacije koje može potrajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina), menopauzu (kad menstruacija izostane 12 mjeseci ili kada je zaustavljena zbog nekog kliničkog razloga) te postmenopauzu (period nakon menopauze). Prosječna dob kad žene uđu u menopauzu, prema velikom broju istraživanja je oko 51. godine života. Najčešće je to između 45.- 55. godine, a u 80% žena između 48.- 52. godine života.
O menopauzi, simptomima, mentalnom zdravlju i najvećim zabludama razgovarali smo sa specijalisticom ginekologije i opstetricije, dr. med. Larom Spalldi Barišić iz Croatia poliklinike. Na početku razgovora Spalldi Barišić je istaknula da menopauza nije bolest, nego normalno razdoblje u ženinom životu. Ukoliko žena zatraži pomoć liječnika treba je ozbiljno shvatiti. Potreban je individualan i holistički pristup kako bi bilo pruženo najbolje riješenje za njene tegobe.
Doktoricu smo pitali može li se utjecati na vrijeme početka menopauze. Spalldi Barišić je istaknula da je u pravilu dob kad nastupa menopauza slična dobi kad je ista nastupila kod biološke majke. „Naravno, životne navike, utjecaj okoline, reproduktivne aktivnosti, korištenje lijekova, hormona ili operacije mogu utjecati na konačnan ishod. Kod žena koje nisu rađale, kod onih koje imaju manju tjelesnu težinu ili onih koje konzumiraju nikotinske proizvode, menopauza može doći nešto ranije“.
Kako bismo bolje razumljeli i svim čitateljima približili menopauzu, doktoricu smo priupitali s čime se ovaj period može usporediti u ženinom životu: „Menopauza, i osobito vrijeme neposredno prije nje, je za ženu turbulentno razdoblje kad se, kako same žene kažu, osjećaju posebno osjetljive zbog oscilacija hormona, pa tako dolazi do niza promjena, kako fizičkog, tako i emocionalnog tipa. Menopauza se može smatrati kao tranzicija u drugu polovicu života i kao takva pruža priliku za preispitivanje načina života. Vrlo je bitno prepoznavanje trenutnih i potencijalnih zdravstvenih problema kao i poticanje zdravog stila života, proaktivnog pristupa i planiranja kako bi se izbjegle moguće komplikacije“, zaključila je doktorica.
Simptomi - što su, tko je najpodložniji, koliko traju, zašto se pojavljuju i što možemo napraviti?
Prisutnost simptoma u ovom periodu, njihova frekvencija i intezitet uvelike variraju od žene do žene. Spalldi Barišić ističe da su najčešći simptomi koji se javljaju u oko 75% žena „valunzi”. To su iznenadni, kratkotrajni i periodički naleti vrućine. Valunzi najčešće počinju u periodu perimenopauze (prije posljednje menstruacije) i kod 80% žena traju oko dvije godine ili manje. Ovi simptomi su direktno uzrokovani padom razine estrogena kod žena.
Nastavno na povišenu temperaturu kože, valunzi mogu izazvati ubrzan rad srca, što izazizva iznenadno znojenje kako bi se tijelo riješilo visoke temperature. Ovi simptomi su udruženi s lupanjem srca i vrtoglavicama. Valunzi se mogu manifestirati i noću pa ih tada nazivamo “noćno znojenje” koje ženu budi iz sna. Osim valunga, tu su i kardiometaboličke promjene koje se javljaju u periodu menopauze. „Kod žena treba posebno skrenuti pozornost i osvjestiti mogućnost nastanka kardiovaskularnih akutnih i kroničnih bolesti u dobi menopauze i nakon nje te isključiti njihovo postojanje ako za to postoje dodatni čimbenici rizika“.
„Uz opće poznate čimbenike rizika postoje i i specifični rizici povezani sa ženskim spolom (preeklampsija i gestacijski dijabetes te policistični sindrom jajnika PCOS)“, dodala je doktorica. Nadalje, doktorica ističe da dolazi i do vaginalne suhoće: „Danas postoji niz tretmana regenerativne i estetske prirode kojima se ova tegoba može liječiti ali što je još važnije prevenirati nastanak težih komplikacija ukoliko se na vrijeme prepozna i liječi“.
U ovom je periodu mentalno zdravlje žena posebno pod pritiskom. Emocionalni i psihološki simptomi od umora, preosjetljivosti i nesanice dijelom su povezane padom odnosno nedostatkom estrogena te dodatno stresom od starenja i promjenom uloga u ženinom životu. Žene se često žale na poremećaje koncentracije i lošije pamćenje. No, uz adekvatnu medicinsku uslugu i pravovremeno informiranje, sve se više žena u Croatia poliklinici izjašnjava da im je menopauza u životu donijela pozitivne promjene i da prelazak u ovu fazu života bio lakši od očekivanog.
Evo nekoliko tips & tricksa od naše sugovornice: „Kad žena osjeti prve simptome, važno je osluškivati svoje tijelo i znati prepoznati signale koje nam šalje. Svakako se treba na vrijeme informirati – to će spriječiti osjećaj panike i educirati, kao i za svaku drugu fazu u ženinom životu (pubertet, trudnoća…). Istaknula bih da je važno izdvojiti vrijeme za sebe, resetirati se i prilagoditi stil života. Jako je važna fizička aktivnost, treba povisiti i hormone sreće konzumiranjem određene vrste hrane ili slušanjem omiljene glazbe. Preporuča se i kontrolirano sunčanje jer vitamin D osnažuje imunitet. Iznimno je važna raznovrsna prehrana, higijena spavanja, prilagodba odijevanja, ali i reduciranje stresa“. No, kada promjena životnih navika nije dovoljna, tu je terapija koja će definitivno olakašti prijelazni period. Može se koristiti i terapija na bazi prirodnih, biljnih preparata, a sve u dogovoru s liječnikom.
Najveći mitovi o menopauzi
„Prvi mit koji bih istaknula je - Kad ste u perimenopauzi, ne možete ostati trudni. Istina je da je mogućnost trudnoće u tom periodu smanjena i da su ovulacije samo povremene, ali to ne znači da ne postoje, nego samo da su manje vjerojatne“, kaže Spalldi Barišić. Drugu zabludu s kojom se doktorica najviše susreće je da je menopauza ista kod svake žene. Kao i s drugim fizičkim promjenama, svaka je žena različita pa je tako i intezitet simptoma drugačiji. „I zadnji, možda najgori mit, je - Sve tegobe menopauze treba trpiti jer se tu ništa ne može. Postoji niz načina kako simptome ublažiti i neke od potencijalnih komplikacija prevenirati“, dodaje doktorica.
Dobre vijesti za sve žene
„Kada govorimo o dostupnoj edukaciji, informacijama i vrhunskoj medinciskoj usluzi možemo biti zadovoljni“, kaže Spalldi Barišić. Sve više se radi na globalnoj edukaciji i ulaže se u prevenciju kako bi se ženi olakšalo i pripremilo je da se bolje nosi s izazovima menopauze. Žene su zainteresirane i traže informacije svugdje gdje su dostupne, ali sve češće na dostupnim digitalnim medijima gdje je to ujedno i najlakše. Nerijetko nakon toga dođu u ordinaciju i pitaju za savijet i mišljenje vezano za konkretnu probematiku koja ih muči.
„Htjela bih istaknuti da nije sve tako crno kako se priča i čini. Žena se u ovom periodu konačno riješava dugotrajnih i ponekad vrlo iscrpljujućih perioda menstrualnog krvarenja. Ulaskom u menopauzu i padom estrogena smanjuje se i intezitet simptoma endometrioze. Žena je konačno bezbrižna po pitanju kontracepcije, nema ograničenja u socijalnoj interakciji i može planirati svoj društveni život bez razmišljanja o kupanju, kretanju ili putovanju. Dodala bih i da je svaka žena sebi najbolji liječnik, sama najbolje zna što osjeća, što joj godi ili smeta. Ponekad joj je u svemu tome potrebna mala pomoć u pravom smjeru, a tu nastupamo mi ginekolozi i njeni bližnji da joj pomognemo kako bi sačuvala zdravlje i što lakše prošla ovaj period tranzicije u novo sutra“, zaključila je Spalldi Barišić.
Sva pitanja, savjeti, dostupni pregledi i ostale zdravstvene usluge dostupni su na web stranicama Croatia poliklinike.