Emina Grčić, magistra ekonomije iz Karlovca, nedavno je izdala svoju prvu kuharicu "Mamina mala BLW kuharica" u koju je, osim recepata, pretočila iskustvo hranjena svojih dviju kćeri i njihova prelaska na uobičajenu svakodnevnu prehranu.
Dječje suze ili prkosno zatvorena usta zbog hrane koja im se ne sviđa ili im se ne jede kad je vrijeme za obrok, najveće su iskušenje za roditeljsko strpljenje. No, Karlovčanka Emina Grčić, autorica knjige "Mamina mala BLW kuharica" predlaže rješenje, uz pregršt recepata i namirnica koje su oblikom, mekoćom i veličinom prilagođene svakom mjesecu bebina života. Mama je dviju kćeri, pet i pol godišnje Ani te malene Mari, koja će za dva mjeseca navršiti dvije godine, stoga dobro zna s koliko strepnje roditelji dočekuju razdoblje kada mališani navrše šest mjeseci i počinje njihova dohrana te postepeni prelazak na čvrstu hranu.
"Kada je naša prva beba navršila pola godine, uza svu iscrpljenost i stres koji prolazi svaka mama javio se i strah hoću li znati i hoću li biti sposobna pružiti joj namirnice koje će podržati njen zdrav razvoj, pa sam se bacila u potragu za odgovarajućom literaturom", kaže 35-godišnja magistra ekonomije.
Pronašla je samo jednu knjigu o BLW dohrani mališana (Baby Led Weaning), odnosno o načinu hranjenja koje u skladu sa svojim potrebama i svojim ritmom vodi beba, a ne njeni roditelji. Nakon druge trudnoće i rođenja njene druge djevojčice nije bilo dvojbe da će ponovno primjenjivati BLW metodu.
"Ali ni nakon četiri godine i dalje u Hrvatskoj nije postojala BLW kuharica, što me isprva zaista iznenadilo da u tom periodu od nekoliko godina se apsolutno ništa nije promijenilo po pitanju toga gdje se mame mogu pripremiti, obrazovati i informirati po pitanju stručne literature, a da to nije jedna jedina knjiga o BLW koja je postojala i kada sam prvi puta kretala s dohranom. Nedostajala mi je literatura koja je stručna, provjerena i koja će mi bit konkretna pomoć na svakom koraku tijekom svih mjeseci dohrane koji nas očekuju. Mislila sam i to da ću taj put pronaći napretek kuharica za dohranu beba kako bih isprobala i zašto ne, naučila nešto novo. Međutim, naišla sam na istu knjigu koju smo suprug i ja pročitali prije četiri godine, kada je naša Ani prelazila na čvrstu hranu", govori iskusna mama.
Budući da se na radnom mjestu specijalizirala za vođenje EU projekata i zna kako treba pristupiti rješavanju problema, radilo se o pronalasku sredstava za financiranje infrastrukturnih projekata u rodnom gradu ili o hrani za bebe, Emina Grčić odlučila je iskoristiti vrijeme dok je na rodiljnom dopustu i kuharicu napisati sama. Otkriva i to da je zbirku svojih recepata za dohranu najprije htjela pokloniti kćerima kad odrastu, kao uspomenu i iskustvo koje bi im, tko zna, jednog dana moglo zatrebati.
"Iduća pomisao bila mi je: ‘Kad već dokumentiram svoje recepte za kćeri, zašto im ne bih posvetila kuharicu i pritom podijelila iskustvo s drugim roditeljima? Provjerila sam na svom profilu na Instagramu postoji li dovoljno zainteresiranih roditelja? Pokazalo se da je interes golem i da se u tome pronalazi mnogo drugih mama. Pa i više od toga: mame i tate koje sam tada okupila, u međuvremenu povezali u grupu koja na društvenim mrežama komunicira i danas", govori Emina.
Ukratko, podrška drugih roditelja te podrška supruga, 36-godišnjeg programera Matije, "pogurnuli" su je u priču o kuharici objavljenu početkom veljače ove godine, čija je najvažnija misao da beba nema pasivnu ulogu u hranjenju kao što je to u dohrani kašicama te bebu treba pustiti da se hrani sama, hvata hranu ručicama, istražuje prstićima, prinosi i upoznaje hranu u svojim ustima. Beba jedući komade vježba mišiće jezika, čeljusti, što snažno utječe na razvoj govora. Osim toga, beba treba biti glavna pri određivanju količine pojedenih namirnica, a na mami (roditeljima ili osobi koja priprema obrok bebi) je da osigura i ponudi namirnice koje su raznolike, sezonske te oblikom, teksturom i veličinom prilagođene bebi. Mališan treba sam dati na znanje kad je sit, beba, naime, vodi hranjenje u skladu sa svojom senzornom, oralnom i motoričkom vještinom: nema nagovaranja, "vožnje aviona" žlicom, a kamo li prisile.
Dijete se treba pustiti da samo bez pritiska i polako preuzima odgovornost i osamostaljivanje u jelu, da samo zna prepoznati kad je sito. Posebno je važno da dopustimo bebi da bude vođa u određivanju količine ponuđenih namirnica koje želi pojesti, vođa svojega teka i vođa svoje spremnosti za prestanak dojenja ili pijenja adaptiranog mlijeka.
"Kod ovog načina dohrane važno je da bebu ne hranimo kašicama. Tijekom prvih mjesec dana dohrane poželjno je da namirnice budu što raznovrsnije, u izvornom obliku, boji, teksturi, sezonske i ako je moguće organske, no "obična" neorganska hrana također može biti prihvatljiva ako je to jedina mogućnost. Poslužuje se jedna, dvije, tri ili četiri namirnice prilagođene oblikom i veličinom, na pladnju hranilice ili u tanjuriću. Dijete treba prstima posezati za hranom, isprobavati nove okuse i teksturu namirnica, a kasnije će naučiti koristiti pribor za jelo. Iz iskustva znam kako je pritom važno da u svojoj sjedalici, sjedi za stolom s cijelom obitelji. Dijete prati što radi obitelj i kopira što vidi, "upija" atmosferu obiteljskog zajedništva, šale, razgovor, stoga će jelo ubuduće povezivati s ugodnom atmosferom koju je osjetilo, iskustvo hranjenja bit će mu pozitivno", tumači autorica kuharice.
Savjetuje kako bi u početku kada beba navrši oko šest mjeseci bebi trebalo nuditi hranu prilagođenu veličinom i mekoćom bez obzira ima li beba zube: kuhani batat, kuhana brokula, kuhana jabuka, kruška ili banana narezana u obliku prutića dovoljno je velika da ju beba može uhvatiti rukom, cijelom šakom odnosno dlanom što znači da drži hranu tako da dio hrane viri ispod ili iznad šake i prinosi ju ustima. Dakle, hranu koja je mekana i beba ju može lako zgnječiti nepcem i jezikom jer još nema zubiće. Pritom vježba mišiće čeljusti i jezika, ali i hvatanje hrane ručicom. Pritom treba pripaziti na dva detalja. Prvi je taj da hrana za bebu treba biti bez dodane soli.
"Uvijek pripremam isti ručak za cijelu obitelj, ali pred kraj, prije soljenja, odvojim hranu za najmlađeg člana naše obitelji. Dakle, ručamo isti kuhani celer, mrkvu, isto kuhano meso iz juhe, samo što dio za malenu Mari narežem na komade koje može prinositi ručicama svojim ustima. Drugi detalj je to da ako beba nešto odbije jesti, treba joj nastaviti nuditi istu namirnicu, ali tjedan ili 10 dana kasnije. Dakle, vrlo je bitno da tu istu namirnicu koju beba trenutno ne prihvaća, ne prestajemo nuditi i dalje. Moguće je da beba neće od prve zavoljeti neku hranu, ali to ne znači da trebamo odustati. Vjerojatno će ju pojesti peti ili deseti put. Njihove se navike formiraju vrlo rano tako da treba nastaviti nuditi široku paletu hrane kako bi imali veće šanse jesti zdravije i kada odrastu", pojašnjava Emina Grčić.
Pritom se ne bi smjelo kamuflirati odbijenu namirnicu kako bi ju beba ipak pojela ili hraniti dijete uz igru. "Mama koja je informirana i zna na koji način sigurno nuditi bebi namirnice koje su raznolike i hranjive i koje će biti podrška bebinom zdravom rastu i razvoju, strpljenje i povjerenje mame u svoju bebu i njene sposobnosti hranjenja koje beba tek treba postupno razviti je najvažnije oruđe u mojoj kuharici. Kad ga usvojite, bebe se bez problema same hrane. Imajte povjerenja u svoju bebu i njenu sposobnost hranjenja kako biste mogli uživati u zajedničkim obrocima, razvijati zdravu komunikaciju za obiteljskim stolom i poticati ljubav prema hrani", zaključuje autorica čija se knjiga može nabaviti na njenoj Instagram te web stranici.