Trendovi u prehrani mijenjaju se gotovo iz dana u dan. Razne dijete prikrivene su pojmom zdrave prehrane i odašilju krivu poruku o pristupu jednom tako kompleksnom odabiru i životnom stilu. U posljednje vrijeme vode se mnoge rasprave o termički obrađenoj i sirovoj hrani te se navode razlozi za i protiv tako isključivog pristupa prehrani.
Osnovni cilj sirove prehrane je osigurati sve važne nutrijente potrebne za zdravo funkcioniranje organizma, a pritom minimalno opteretiti probavu. Probavljanje nutritivno siromašne hrane (termički obrađene) više opterećuje probavu, što nakon obroka rezultira umorom i tromošću.
U teoriji konzumacija sirove hrane povećava razinu energije, pomaže u mršavljenju i sprječava pojavu mnogih bolesti. Nasuprot tome, termički obrađena hrana uništava enzime važne za probavu te potiče stvaranje štetnih toksina u organizmu pa je zato lošiji odabir.
Međutim niti jedna isključivost, kada je zdrav život i prehrana u pitanju, nije poželjna pa mnogi naglašavaju negativne i pozitivne posljedice sirovojedstva.
Pozitivne strane
Sirova hrana je prirodan način konzumacije hrane jer i dijete čim se rodi jede sirovo – majčino mlijeko koje je dokazano najzdravije. Termički obrađena hrana gubi svoja zdrava svojstva, a neki od elemenata se termičkom obradom iz lijeka pretvaraju u otrov.
Sirova hrana je izuzetno lužnata i bogata enzimima koji pomažu probavi i imaju velik udio hranjivih sastojaka i vitamina koji ostaju u svom prirodnom stanju, a također djeluje alkalizirajuće na tijelo smanjujući mu kiselost te doprinosi njegovom čišćenju.
Negativne strane
U biljnoj, sirovoj hrani nema visokovrijednih proteina koji sadrže sve aminokiseline te nema esencijalnih masnoća, npr. omega-3 koji se nalaze u ribi, mesu životinja i jajima.
Nezanemariva je i činjenica da je povrće često tretirano raznim pesticidima pa je nužno paziti od koga kupujte namirnice te imati na umu da je za ovakvu pripremu jela potrebno nešto više vremena i planiranja.
Imajte na umu da se pri pripremi kaša i frapea najviše koristi lisnato zeleno povrće poput blitve, salate, špinat, kupusnjača, lišće od cikle, zatim mrkva, celer i peršin.
- hrana se ne smije obrađivati na temperaturi većoj od 46°C
- prakticira se omjer 40% lisnatog povrća te 60% voća i ostalih mogućih sastojaka
- osnova prilikom pripravljanja obroka je voda, tekući jogurt, voćni sokovi te sojino, rižino, kokosovo ili zobeno mlijeko
- hrana se termički ne obrađuje, nego se cijedi, suši ili namače
- nužni su rekviziti poput blendera, sokovnika i štapnog miksera
Recept za brzi zeleni smootie:
Dobro izblendajte: 3 banane 2 šake listova špinata 2 žlice vode
Dobit ćete jednu litru kašastog soka.