Polja oko Kikinde u Srbiji zacrnila su se od ptica koje su pale na zemlju. Kako kažu iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, na poljima je više od 800 mrtvih ptica. Od toga su najmanje 434 gačca te 373 čavke. Potonje su zaštićene zakonom, a na one prve trenutno traje lovostaj.
- Sve okolnosti ukazuju na masovno trovanje, što tek treba potvrditi laboratorijska analiza. Ovo je do sada najveći pojedinačni pomor ptica nastao zbog trovanja u ovom dijelu Europe. Situaciju dodatno pogoršava mogućnost da se otruje jedan par krstaša koji je u blizini Nakova počeo praviti gnijezdo - objavili su iz te organizacije.
Nagađa se kako je do trovanja došlo slučajno - da su poljoprivrednici bacili mamac protiv glodavaca, ali ne u rupe, kako bi to trebalo raditi, nego su ga razbacali po poljima. Tako su ptice došle do njega. Maleni leševi su pronađeni u radijusu oko dva kilometra, na području na kojem ove ptice inače spavaju.
Kako piše BBC Srbija, ljubitelji ptica zabrinuti su i kako bi to moglo da utjecati na Kikindu, gdje dolazi veliki broj turista koji žele uživati u najvećem svjetskom skloništu dugouhih sova. Kakve veze imaju te vrste ptica? Prilične.
- Gačci, sive vrane i svrake ekstremno su važan dio prirode, jer oni prave gnijezda za sebe, ali i za sove i vjetruše, koje kontroliraju broj glodavaca na nekom području - kaže biolog Stefan Prekajski iz Društva. i dodaje kako, kad stradaju vrane (odnosi se na ptice iz njihove obitelji, a to su gačci), druge grabljivice nemaju gnijezda, pa napuštaju staništa. To dovodi do prevelikog broja miševa i štakora, koji se hrane usjevima na poljima.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica pokušava potaknuti poljoprivrednike i lokalne vlasti da sade drveće, jer to pruža stanište vrstama čiji su plijen glodavci. Dodaju da su mrtve ptice samo vrh ledenog brijega problema s kojima se suočava vojvođanska poljoprivreda. Obradiva zemlja je preorana, drveće većinom posječeno, a poljoprivredni otrovi desetkovali su populaciju divljih životinja.
- U ovakvim uvjetima, sigurnost i zdravlje ljudi također su ugroženi. Održavanje tog umjetnog balansa, kada se uništi prirodni, moguće samo uz kemijske preparate. Na kraju, htjeli mi to ili ne, sve će završiti na našoj trpezi - upozoravaju u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.