U nastaojanju da osvoji Plavu vrpcu Atlantika na svom prvom putovanju prema New Yorku, kapetan broda Edward John Smith ciljano je krenuo kraćom morskom rutom, sjevernijom od propisane. Samo četiri dana nakon isplovljavanja, Titanic se sudario s masivnom santom leda koja mu se našla na tom putu. Nepotopivoj ljudskoj konstrukciji trebalo je nešto više od 2 sata da prepolovljen potone na dno hladnih sjevernih mora pri čemu je više od 2000 tisuće putnika i članova posade izgubilo živote dok je oko 700 ljudi preživjelo havariju.
-->
Potonula olupina broda pronađena je tek 73 godine kasnije, 1985. godine, nakon četiri nesupjela pokušaja ekspedicije. Profesor oceanografije na Sveučilištu u Rhode Islandu koji je vodio tim, dr. Robert Ballard, tada je izjavio kako su olupinu pronašli sasvim slučajno, dok su tražili dvije potopljene američke podmornice. Već tada su stručnjaci upozoravali kako slavnoj olupini prijeti nestanak, a rastvaranje trupa, koji je tada bio netaknut, dovelo bi do potpunog raspadanja. Ovih su dana objavljena nova znanstvena saznanja po pitanju života najpoznatije morske olupine na svijetu, i u pitanju je nešto na što prvo vjerojatno ne biste pomislili.
-->
Nakon više od stoljeća pod vodom Titanicu prijeti potpuni nestanak, a razlog tome je vrsta bakterija koja polako izjeda njegovo željezno korito. BBC Earth je objavio informaciju kako bi olupina mogla potpuno nestati u idućih 20 godina. Prvi primjerci ovih bakterijskih organizama uzeti s površine broda još 1991. godine kako bi ih znanstvenici identificirali. S vremenom su nazvani simbolično Halomonas titanicae s obzirom na 'žrtvu' koju su odabrali. Bakterije su uspjele izdržati snažni pritisak duboke hladne vode i izostanak svjetlosti na tim dubinama, čime su zaštitile brod od napada drugih organizama. No nisu ga poštedile postupnog nestajanja.
