Kako ga prevladati i iz njega izvući najbolje

Iznimno dobre volje ujutro odlazite na posao jer – sutradan putujete na zasluženi godišnji odmor. Uobičajeni jutarnji zastoj u prometu nije vas iznervirao, no na radnom mjestu dočekala vas je neugodna vijest – “uletio” je posao koji mora biti gotov do sljedećeg tjedna. U suprotnom, tvrtka gubi veliki novac. Svjesni da je vaša uloga u tome presudna, bacate se na posao i nastojite obaviti ono što se od vas očekuje do kraja radnog vremena, a telefonski pozivi neprestano vas u tome ometaju. Tijekom dana nijednom niste otišli na kavu, a poziv tete iz vrtića, koja vam je javila da biste danas trebali ranije doći po dijete, unio je još veću nervozu. Na sljedeći poziv javili ste se povišenim tonom. Na žalost, bio je to vaš šef. Nakon što ste mu se ispričali, uspjeli ste se dogovoriti o strategiji rada dok ćete biti na godišnjem odmoru. Uspjeli ste obaviti sve što se od vas očekivalo, no na poslu ste se zadržali dulje nego što ste planirali. Do kraja dana morate obaviti još hrpu stvari – otići u kupnju, u ljekarnu, ostaviti psa na čuvanju, spakirati kovčege za cijelu obitelj… No, prije svega toga morate otići po dijete. Na putu prema vrtiću ponovno zaglavite u prometnoj gužvi, a u automobilu vam još i zasvijetli lampica – ulje, kočnice… Sad već počinjete bijesno trubiti!

Što se dogodilo da ste tako agresivno reagirali? Dogodio vam se stres! U stresu srce počinje jače udarati i najradije biste vrisnuli, ali to obično ne činite, nego prigušujete osjećaj bijesa i frustracije. Jedva čekate da dođete u toplinu svoga doma, no sad počinje glavobolja, osjećate silan umor… Shvatite da niste ni za što drugo nego za krevet, a ondje – unatoč umoru – nikako da zaspite. Prevrćete se u postelji, a po glavi vam se motaju razne depresivne misli. Sve su to reakcije izazvane stresom – koji čovjek doživljava kao veliku fizičku i psihičku nelagodu. Što sve može izazvati nelagodu? Svađa, primjerice, nikome nije ugodna situacija. No, je li moguće da prepirka sa šefom o terminima za godišnji odmor može izazvati takve simptome, da jedan neugodan razgovor pokrene gotovo sve biološke sustave u našem tijelu? Jest, a glavni krivci su hormoni stresa – adrenalin i kortizol – koje mozak počinje lučiti na svaku promjenu koja nagovještava opasnost za našu ugodu.

Ti hormoni, koji preplavljuju tijelo povećavajući srčani ritam i krvni tlak, omogućuju brzo raznošenje kisika i “goriva” mišićima te drugim važnim organima, odnosno, omogućuju nam da razvijemo snagu za koju nismo bili ni svjesni da je imamo. Postajemo Supermeni, no samo nakratko. Ako se ta povišena razina hormona stresa ne spusti na normalnu razinu, oni počinju oštećivati tijelo. Prevelike količine kortizola aktiviraju sve mehanizme starenja te sprečavaju lučenje spolnih hormona odgovornih za reprodukciju i seksualno ponašanje. To je zapravo vrlo logičan potez ljudskog organizma: zašto biste željeli rađati djecu u ratu, neimaštini, u okolnostima u kojima ništa oko vas ne funkcionira?

Kortizol djeluje i na mozak te ima velik utjecaj na raspoloženje. Dugotrajan stres, tijekom kojeg je razina kortizola stalno povišena, izaziva tjeskobu i depresiju, povisuje krvni tlak i uništava spolnu želju – što uzrokuje ubrzano starenje. Drugim riječima, stres vas vrlo brzo može izbaciti iz životne igre, no s njegovom eliminacijom (ili smanjenjem) jednako brzo se mogu ukloniti sve – ili gotovo sve – negativne posljedice. Zbog toga treba reagirati na vrijeme i na pravi način, a ne tješiti se činjenicom da je stres sastavni dio života na koji se trebamo priviknuti.

No, evo i druge dobre vijesti: život bez stresa bio bi također opasan! To će najbolje ilustrirati jedna epizoda otprije tri milijuna godina, kad se pred čovjekom iznenada pojavio tigar s kojim se trebalo uhvatiti u koštac. Bujica adrenalina i kortizola, koju je u drevnom čovjeku izazvao tigar, omogućila je da njegovo tijelo razvije ogromnu snagu i iskoristi je za borbu ili bijeg od tigra. Nakon što je uspješno izbjegao smrtnu opasnost, čovjekov mozak prestao bi lučiti stresne hormone. Dakle, da se nije razvio stresni mehanizam, čovjek bi bio na tigrovom meniju – i danas ga vjerojatno ne bi ni bilo. Taj drevni mehanizam opstanka funkcionira i danas, samo što se narav stresa promijenila. Više na nas ne vrebaju tigrovi, no mozak jednako reagira na nove “životne opasnosti” – smanjenje proračuna, promjene na burzi, otkazani let, bolest, novog šefa, prevruću kavu, zastoj u prometu…

Problem je taj što ne možemo poduzeti nikakvu neposrednu reakciju kako bismo se oslobodili stresa i nemamo dovoljno dugo razdoblje oporavka – jer iza ugla već vreba novi stres. A stalna povišena razina hormona stresa, koja kratkotrajno omogućuje supersnagu – na duge staze iscrpljuje organizam i koči lučenje hormona koji obnavljaju i izgrađuju tijelo.

Čovjek je složeno biće čiji se život sastoji od nekoliko međusobno povezanih razina – tjelesne, mentalne, osjećajne i duhovne. Za njegovu dobrobit važni su, dakle, njegovo zdravlje, izgled, način razmišljanja i emocije, a srce, um i duh razvijaju se i sazrijevaju zahvaljujući suočavanju sa životnim izazovima. Stoga, kad ne bi bilo nikakvog stresa, došlo bi do zastoja u razvoju. I netko s lošijim životnim predispozicijama – ali iskusniji zbog proživljenog stresa – pretekao bi vas u ostvarivanju cilja. Tako i stres, odnosno iskustvo koje ostaje nakon njega, može dovesti do dobitka onog što želite.

A da je to moguće, potvrđuje nam i nekoliko poznatih primjera. Australsku pjevačicu Kylie Minogue ništa nije uspjelo izbaciti iz velike životne igre – ni rak dojke, dugotrajno liječenje, a potom ni bolan prekid sa zaručnikom, glumcem Olivierom Martinezom. Danas izgleda fenomenalno, a njezin status planetarno popularne zvijezde čvršći je nego ikad. Jedna od najvećih rokerica na svijetu je 70-godišnja Tina Turner, no pitanje je bi li to postala da nije napustila muža Ikea koji ju je godinama zlostavljao. Holivudska glumica Halle Berry svojedobno je priznala da je nakon razvoda od prvog muža, baseball-igrača Davida Justicea, bila toliko očajna da je htjela počiniti samoubojstvo. Ipak, prevladala je krize, osvojila Oscara (kao prva Afroamerikanka koja je dobila tu nagradu) i danas je sretna uz mlađahnog partnera s kojim ima kćer. I Donald Trump, američki biznismen, uspio je iz stresa izvući ono najbolje. Usponi i padovi, razvodi i financijske krize i bankroti – to je njegov život još od 1968. kad je ušao u biznis. Danas su mu 63 godine, i dalje ima poslovnih problema, no bogatstvo mu se procjenjuje na tri milijarde dolara.

Kako je to moguće, kako su oni uspjeli držati “nos iznad vode”? Tako da su svaku stresnu situaciju, koja rezultira bilo fizičkim ili psihološkim ograničenjem, prevladali i preokrenuli u svoju korist. Jer, osim velike motivacije i želje za uspjehom, očito su imali i pomno osmišljenu strategiju podnošenja tog stanja kao i sustave potpore, koji su ih održali u kriznim situacijama. A sustavno vježbanje svjesnosti i samopouzdanja te prihvaćanje načela ravnoteže života, odnosno izmjenjivanje razdoblja lošeg s razdobljima dobrog, omogućilo im je da se uzdignu na sam vrh.

Što sve može ublažiti stres

1 redovito vježbanje (tri puta tjedno po 20 minuta) 2 pravilna prehrana (mnogo voća i povrća, izbjegavanje slatke i masne hrane) 3 relaksacija (na masažama, ili kroz druženje s ljudima koji vam popravljaju raspoloženje) 4 dobar san (brzo zaspati i ne buditi se tijekom sna) 5 uživanje u životu (uvijek treba naći vremena za ono što vam pričinjava zadovoljstvo – dobro društvo, filmovi, glazba…) 6 eliminacija nepotrebnog (razmislite, odlučite što su vam prioriteti, riješite se obveza i predmeta bez kojih možete živjeti)

Zvuči jednostavno, no upravo zbog toga i jest teško: mnogi ne uspijevaju na prirodan način postići dobar san, a ima i onih kod kojih je stres već uzrokovao oštećenja pa ove metode više ne pomažu. U oba slučaja pomoć stručnjaka koji bi vam “skrojio” program prema vašem osobnim potrebama – dobro bi vam došla. Koliko su hormoni stresa uspjeli narušiti zdravlje, teško je procijeniti samo na temelju simptoma, osobito kod žena. Lupanje srca, znojenje, glavobolje, osjećaj nemira, depresije, umora i poremećaj sna mogu isto tako biti i simptomi perimenopauze. Stoga – je li riječ o nedostatku spolnih hormona ili o višku kortizola, doznat ćete ako odredite njihovu razinu. Zahvaljujući napretku laboratorijske tehnologije danas se to može odrediti i iz sline – što ima neke prednosti u odnosu na određivanje hormona iz krvi. Prvo, uzimanje uzorka je bezbolno i možete ga obaviti u privatnosti svog doma, a još važnije je to što su u slini prisutni samo aktivni oblici hormona koji predstavljaju njihovu stvarnu razinu u tijelu.

Taj test prvi je korak u procjeni razine stresa i preporučuje se svakome tko želi doznati jesu li mu dovoljne općenite antistresne metode, ili mu treba pomoć stručnjaka koji će osmisliti strategiju potpore i rješavanja kriznih situacija. Stres-test se može naručiti i u Zagrebu, u Poliklinici Brazda, a cijena mu je 300 kn, dok za određivanje razine svakog pojedinog spolnog hormona treba izdvojiti 370 kn. Ako želite sami naučiti kako preobraziti negativnu energiju stresa u pozitivnu i kreativnu, pročitajte knjigu: “Živjeti punim plućima” Jona Kabat-Zinna, utemeljitelja Klinike za ublažavanje stresa pri Medicinskom centru Sveučilišta u Massachuswettsu.

Ljiljana Hlupić