Naša prijateljica intuicija

Koliko ste puta u glavi prebirali po valjanim argumentima koji govore u prilog neke odluke, a ipak je nešto u vama govorilo da je bolje učinti suprotno?

Sjećam se jednog svog poslovnog iskustvapiše NLP trenerica i life coach Gordana Kastrapeli. Prije nekoliko godina, kao izvršnoj direktorici tvrtke za grafičku djelatnost, klijent mi je predložio zajednički projekt. Svi racionalni argumenti govorili su mu u prilog: dobra financijska konstrukcija i predviđena dobit, korektno pripremljeni materijali, poznati klijent.

Jako dobra škola

Ipak, cijelo vrijeme unutarnji osjećaj govorio mi je da se ne trebam u to upuštati. Danima sam tražila makar jedan jedini racionalni razlog da posao odbijem. No, nisam ga uspjela pronaći. Krenuli smo u projekt.

Bila je to jako dobra škola! Sve je išlo krivim putem – čak i kad je to bilo nemoguće. Na kraju projekt nije donio nikakvu financijsku dobit, odnosi s klijentom su se pogoršali, a posao smo jedva priveli kraju nakon što je potrajao trostruko dulje od predviđenog.

S druge strane, kad sam prije tri godine odlučila napustiti mjesto trenera u zagrebačkoj tvrtki i pokrenuti vlastiti centar za edukaciju u Velikoj Gorici, svi su mi govorili da griješim, da ću teško privući klijente, da svi očekuju da radim u Zagrebu … Ovog puta odlučila sam vjerovati svojoj intuiciji i provela svoju ideju u djelo. Napravila sam pravi potez.

Čitajući knjige raznih uspješnih ljudi, preko znanstvenika i istraživača do poslovnih ljudi, primjetila sam da svi ističu vrijednost “unutarnjeg osjećaja”.

Dvije strane istog uma

Intuicija je oslanjanje na snagu nesvjesnog uma. Ljudski um je jedinstvena cjelina. Ipak, za potrebe lakšeg razumijevanja, govorimo o dvije različite funkcije, odnosno o dva načina djelovanja našeg uma – svjesnom i nesvjesnom.

Svjesni um predstavlja ono na što obraćamo pažnju u nekom trenutku. Ograničenog je kapaciteta. Prema poznatom istraživanju Georga A. Millera iz 1956. godine u nekom trenutku svjesno možemo obraditi 7 (+/- 2) bita informacija, što je vrlo mali spektar informacija.

S druge strane, procjenjuje se da je nesvjesni um sposoban procesuirati oko dva milijuna informacija u trenutku. Usporedimo li te dvije brojke možemo vrlo lako uvidjeti zašto su često upravo nesvjesni “osjećaji” oni pravi.

Mudro skladište svih naših iskustava

Nesvjesni um pohranjuje sva naša iskustva i stalno ih kombinira, nadopunjuje i preoblikuje u skladu sa svim novim informacijama koje primamo. Primjerice, vjerojatno se lako možete sjetiti imena svojeg učitelja ili učiteljice iz osnovne škole. Ipak, prije nego ste pročitali pitanje, informacija o tome bila je vrlo daleko od vašeg svjesnog fokusa.

Tako je i s mnoštvom drugih podataka, sjećanja, iskustava … Jednako tako, kad jednom naučite neku vještinu (primjerice, voziti bicikl) teško ćete ju zaboraviti. Čak i ako godinama niste sjeli na njega, bit ćete manje vješti, no nećete morati ponovno “učiti” voziti. Već nakon nekoliko krugova oko zgrade, vozit ćete kao da nikada niste ni prestali.

Mnoge informacije koje smo “zaboravili” ostaju pohranjene duboko u našem nesvjesnom. Svaki put kad razmišljamo o nečemu, osim svjesnih misli koje primjećujemo, događa se procesuiranje na nesvjesnoj razini koje uzima u obzir puno, puno više informacija nego što bismo to svjesno ikada mogli učiniti.

Znamo i kad ne znamo da znamo

U poslovnom kontekstu, to znači da će nesvjesni um uzeti u obzir sve informacije koje ste možda čuli usput, možda čak i niste bili svjesni da ste ih čuli ili da su važne. Primjerice, na nekom domjenku možda ste samo u prolazu čuli nečije ime ili podatak koji tad nije imao nikakvu važnost, no nesvjesno ste to zapamtili. Takve informacije mogu biti ključne za neku odluku. A vi ni ne znate da ih znate!

S druge strane, katkad nas upravo puno svjesnih informacija odvede na krivi put – jer im pridajemo previše pažnje, odnosno teško odvajamo ono što je stvarno bitno od nebitnog. I tu nam intuicija, odnosno nesvjesno pomaže. Nesvjesno se oslanjamo na bitne informacije. U trenutku kad smo nešto spoznali, vjerojatno smo, uz samu informaciju, zapamtili i cijeli kontekst na kojeg svjesno nismo obratili pažnju. Upravo te sitnice mogu biti presudne. Nesvjesno, to znamo.

Jabuka na glavi ne jamči otkriće

Najbolje intuitivne uvide dobit ćemo na područjima koje nas najviše zanimaju. Mnogi znanstvenici došli su do važnih otkrića u trenucima inspiracije. Jednostavno su čuli ili vidjeli rješenje.

Možda bismo mogli pomisliti da bilo tko može otkriti neko važno znanstveno otkriće. No, nije baš tako. Jabuka svakome može pasti na glavu, no jedino je Newtonu pomogla da spozna zakon gravitacije.

Najviše koristi od intuitivnih uvida imat ćemo na području kojim se intenzivno bavimo. Što se više krećete u određenom kontekstu, čitate, slušate, educirate se – to više informacija vaš nesvjesni um ima na raspolaganju, a time se povećavaju i šanse da će vam u pravom trenutku intuicija ponuditi pravu ideju, ili dati odgovor, ili ukazati na ono što trebate učiniti.

Urođena mudrost nesvjesnog

Intuitivni uvidi, misli, rješenja događaju se izvan naše svjesne kontrole. Jednostavno je tako. Zato i jesu nesvjesni, intuitivni. I tu je najveća zamka. Naime, često nismo u stanju objasniti zašto nam intuicija nešto govori. Kako bismo i mogli, kad je to rezultat nesvjesnog procesuiranja? Čini nam se da se ponašamo nerazumno. Bojimo se da ćemo pogriješiti. Zaključujemo da je puno bolje oslanjati se na činjenice i podatke koji su nam svjesno na raspolaganju. Na ono što je sigurno.

Upravo doza nesigurnosti, osjećaj da vjerujemo u svoju intuiciju čak i kad nismo sigurni zašto, donosi nam veliku prednost. To je ono što često rade i izvrsni poduzetnici – vjeruju u svoju intuiciju i spremni su iskoračiti u nepoznato.

Mnogi će reći – ali što ako nas intuicija iznevjeri? I to je moguće. Gerd Gigerenzer u knjizi Snaga intuicije: Inteligencija nesvjesnoga (možete ju posuditi u knjižnicama!) kaže da ćemo rjeđe pogriješiti kad se oslanjamo na intuiciju nego kad se oslanjamo na gomilu činjenica i podataka. Intuicija nam omogućuje da u obzir uzmemo najvažnije pokazatelje, a zanemarimo ostale.

Mnogo toga o funkcioniranju našeg uma još uvijek nam je nepoznanica. Oslanjajući se samo na poznate informacije vrlo je lako vidjeti zašto su često upravo nesvjesni odgovori – odnosno, ono što zovemo intuicijom – ono što trebamo poslušati.

Izvor: Via positiva