Obiteljsko blago

Kad bi zidovi govorili, oni među kojima žive Berislav i Sigrid Pavić, kapetan duge plovidbe i ekonomistica, imali bi mnogo toga za ispričati. Njihova kuća na padinama Marjana, u kojoj žive sa 16-godišnjom kćeri Berni i pet godina mlađim sinom Jakšom, sagrađena je početkom 20. stoljeća, kad je u ovom dijelu Splita stanovalo tek nekoliko obitelji.

Kuću je 1926. kupio Berislavov pradjed Srećko Ivančić, vlasnik prve splitske tvornice cipela, te je ostavio kćeri Tonki Pavić i njezinom suprugu, diplomiranom farmaceutu, po kojem je Berislav dobio ime. Prizemnicu okruženu velikim vrtom splitski je pomorac naslijedio nakon smrti roditelja, a prije tri godine je preuredio u luksuznu dvokatnicu i proširio stambeni prostor na 180 četvornih metara. No, unatoč promjenama, kuća je sačuvala negdašnju atmosferu – zahvaljujući brojnim obiteljskim uspomenama, podsjetnicima na prošla vremena.

– Moja supruga je – tumači Berislav Pavić – čuvarica tog blaga. Svih devetnaest godina braka, tijekom dugih mjeseci samoće dok sam ja “tukao more”, marljivo je skupljala obiteljske dragocjenosti.

Među njihovim najdražim uspomenama su molitvenik bake Tonke s početka 20. stoljeća te njezin pribor za jelo od srebra i kornjačevine, stolić s mramornom pločom, koji su naslijedili od Berislavovih roditelja, te dva golema portreta njegovih predaka, radovi splitskog slikara Virgila Meneghella Dinčića. Sve to smješteno je u dnevnom boravku, vrlo svijetloj i prozračnoj prostoriji koja je, kao i cijela kuća, uređena u duhu starog Splita. Stube, koje vode iz dnevne sobe na kat, imaju rukohvat od kovanog željeza lijevanog po uzoru na ogradu u splitskom Etnografskom muzeju, dok podne pločice u kuhinji i blagovaonici podsjećaju na kameni pod na Pjaci. Sva vrata u kući izgledaju kao da su skinuta sa starih splitskih konoba – od masivnog su drva, složena od vodoravno postavljenih dasaka.

– Ovaj dom je, zapravo, moj životni projekt. Kako nikada nisam radila jer nije imao tko biti s djecom, u njegovo sam uređenje uložila svu energiju i znanje. Osim rasporeda prostorija, za što je zaslužna splitska arhitektica Mirjana Beganović, sve ostalo je moj rad, a ideje sam nalazila svuda oko sebe. Primjerice, ovakav veliki polukružni zid iza stepenica vidjela sam u televizijskom serijalu “Čarolija” – kaže 39-godišnja Sigrid. Anđeli kao utjeha u samoći U želji da stvore što autentičniji ugođaj, bračni par pomno je birao svaki detalj. Za dnevnu su sobu godinu dana tražili luster, dok nisu pronašli raskošno rasvjetno tijelo “satkano” od mreže u zlatnoj boji i ukrašeno Swarovski kristalima. Baš kao i avangardni stol u blagovaonici, koji umjesto vaze s cvijećem, krasi stari čajnik iz jedne od splitskih antikvarnica.

Većina namještaja – osim Scavolinijeve kuhinje, koju je Sigrid dobila na dar od none Jerke Torre – iz splitskog je salona Balducci, gdje su pronašli suvremene komade koji se uklapaju u atmosferu starog građanskog Splita. Ondje su nabavili i unikatne zastore od svile, za koje su izdvojili cijelo bogatstvo.

– Suprug mi još ne može oprostiti taj izdatak – govori Sigrid Pavić – no, meni nije žao. Zastori svakom domu daju posebnu toplinu, a jednako tako tepisi te sve dekorativne tkanine. Mnogo toga u našem domu je “brendirano”, ali samo zato jer sam uvjerena u kvalitetu poznatih brendova. No, sviđa mi se i ljetni prekrivač u kćerinoj sobi koji sam napravila od čipkanog stolnjaka pokojne svekrve.

Iako je Berislavov život plovidba, a i Sigrid potječe iz obitelji pomoraca, gotovo ništa u njihovu domu – iznimka je plavi porculanski set za čaj iz Versaceove kolekcije Morsko blago – ne govori o čvrstoj vezi te obitelji s morem. No, zato iz svakog kutka vire anđeli – od porculana, keramike, drva, papira…

– Moja je supruga u anđelima našla utjehu i sigurnost. Uz djecu, oni su joj najdraže društvo dok mene nema – kaže Berislav koji obožava kuhati za svoju obitelj. Svoje specijalitete onda poslužuje za velikim drvenim stolom na verandi, a nakon ručka svi četvero uživaju u pogledu na njegovan vrt sa stoljetnom palmom i grmovima japanske ruže – također dragim obiteljskim uspomenama Berislava i Sigrid Pavić.

Dolores Tolić