Teško mi je što nisam uz majku

Nakon što je u mađarskome Debrecenu postala europska prvakinja u utrci na 50 metara leđno u malom bazenu, pritom srušivši i svjetski rekord, lice 21-godišnje dubrovačke plivačice Sanje Jovanović ničim nije odavalo da proživljava osobnu dramu. Zabrinutost vješto prikriva, no samo ona zna da je u mislima neprestano sa svojom mamom Marijom koja se hrabro bori s opakom bolešću.

Premda bi svaki dan željela biti s majkom, mora se pomiriti s tim da su udaljene petstotinjak kilometara: Sanja, naime, posljednju godinu, otkad je trenira Dimitar Bobev, živi sama u unajmljenom stanu u Rijeci, a njezina majka u obiteljskoj kući u Mokošici, odakle redovito odlazi na kemoterapije u dubrovačku bolnicu. Nakon što je Sanjinoj mami dijagnosticiran karcinom dojke, prije godinu i pol podvrgnula se teškoj operaciji i kad su Sanja i njezine tri sestre bile uvjerene da je njihova majka prebrodila najgore te da će se ubrzo oporaviti, jesenas se bolest vratila i pojavile su se metastaze na kuku.

Mama zaslužuje spomenik

– Moja je majka pravi borac, nije joj bilo lako samoj odgojiti četiri kćeri, jer otac nas je napustio prije dvanaest godina dok smo živjeli kao izbjeglice. Kazala sam joj da zaslužuje spomenik za sve ono što je u životu prošla. A meni je najvažnija njezina ljubav, koju sam uvijek imala, i želim joj barem dio te ljubavi vratiti. Jedna drugoj smo velika podrška, i znam da bi mama voljela da smo stalno zajedno, jer ja sam ta koja podiže atmosferu u našoj kući: često radim klauna od sebe da bih sve ostale nasmijala te da nam bude ljepše i veselije. Kad joj je teško, pomaže joj razgovor sa mnom, tješim je i govorim da se u životu, kako u svemu što radimo, tako i u bolesti, treba boriti. Kao što je mama meni stalno ponavljala: plivaš radi sebe, a ne radi nekog drugog, to je tvoj izbor i tvoja budućnost – priča Sanja Jovanović koja je majci posvetila i svoj dosad najveći uspjeh u karijeri. Uz obitelj, Sanju puno pomažu i njezin trener Bobev, koji ju je vratio u vrhunsku formu i izvukao iz krize kad su je neki iz sportskih krugova veÊ otpisali, te ljudi iz B4 Sport Academije, koji se brinu o njoj.

Posebno joj je teško bilo na međunarodnom plivačkom mitingu Mladosti u Zagrebu, koji je održan krajem studenog, gdje je srušila tadašnji europski rekord. Njezine tri sestre te dečko Vedran Kmetović, zaposlen kao strojar u Vodovodu, zbog svojih su obaveza morali ostati u Dubrovniku, a ona je, s mislima na svoju mamu koja je u to vrijeme bila na zračenju u splitskoj bolnici, zamahivala što je jače mogla. I za jednu stotinku nadmašila samo nekoliko sati star rekord njemačke plivačice Janine Pietsch. Nakon natjecanja pohitala je majci u Split te je odvezla kući u Mokošicu, gdje se o njoj brinu starije sestre Petkana (28) i Biljana (25) te Sanjina deset minuta mlađa sestra blizanka Tanja, lanjska stanarka Big Brother kuće (gdje je dospjela do finala), koja je nedavno postala prva pratilja Kraljice Dalmacije.

Božić u Dubrovniku

– Sestre su stalno s mamom, a Petkana, koja je jedina udana, često joj dovede svog jednoipolgodišnjeg sinčića Roka. U svemu joj pomažu, pa se ja osjećam pomalo beskorisno jer nisam uz njih u svakom trenutku, no svaki dan se nekoliko puta čujemo telefonom – veli Sanja koja se raduje da će nekoliko dana od Božića do Nove godine provesti s majkom, sestrama i dečkom u Dubrovniku jer već 5. siječnja kreće na visinske pripreme.

Budući da je još u ožujku isplivala olimpijsku normu na 100 metara leđno, neopterećeno ulazi u 2008. i s nestrpljenjem čeka put u Peking. I nada se da će njezina majka dobiti i ovu bitku.

Jagoda Zamoda