Izložba jednog od najintrigantnijih umjetnika današnjice otvorena je prošlog mjeseca u galerijskom prostoru Palazzo Cipolla u Rimu pod nazivom “War, capitalism & liberty”. I definitivno je jedna od europskih izložbi koju vrijedi pogledati.
Plakat koji najavljuje izložbu pokazuje čovjeka pognute glave čije je lice pokriveno tamnom kapuljačom. I doista, ovo je najviše što smo u medijima ikada uspjeli vidjeti od lica umjetnika koji se svijetu predstavlja kao Banksy. Ovaj zagonetni Englez svjetsku je slavu stekao ispisivanjem satiričnih grafita na zidovima diljem svijeta. S vrlo malo riječi, a mnogo ironije i humora postao je najglasniji kritičar kapitalističkog društva u kojem živimo, zatrovanog konzumerizmom i ratovima.
Kao ulični umjetnik s korijenima u Bristolu, Banksy je svojim radom utjecao na globalnu umjetničku scenu te postao ‘zločestim dečkom’ pokreta ulične umjetnosti. Iako se već godinama raspravlja o njegovim radovima, još uvijek se ne zna točno tko je zapravo Banksy. Svaka njegova biografija započinje s prepostavlja se da je rođen 1974. godine u malom gradiću Yate pored Bristola. Njegova anonimna ličnost budi znatiželju publike diljem svijeta još od devedesetih godina prošlog stoljeća. Započeo je kao slobodni grafiti umjetnik u kolektivu Bristol’s DryBreadZ Crew (DBZ), a kasnije je postao dijelom šire bristolske underground umjetničke scene. Njegov prvi veliki zidni mural nastao je 1997. u Bristolu pod imenom “Mild Mild West”. Medvjedić s Molotovljevim koktelom u ruci usmjerenim prema trojici prosvjednih policajaca već je tada označio Banksyjevu umjetničku najmjeru – kritizirati društvene anomalije prizivanjem ‘neiskvarenih’ emocija iz djetinjstva koje u njegovoj interpretaciji poprimaju malo drugačiju atmosferu. Crpeći inspiraciju iz bristolske scene, umjetnik je često u svojim izjavama tvrdio da je njegov jedinstveni stil, koji kombinira upotrebu šablona i ispisivanje grafita, nastao iz potrebe da nabrzinu stvori radove velikog formata. Obzirom na to da je ulična umjetnost još uvijek na granici legalnog, umjetnici su uvijek u strahu od iščekivanja policije čega niti Banksy nije bio pošteđen.
THE BANKSY GRAFFITI WORK MILD MILD WEST IN STOKES CROFT BRISTOL, Image: 11427499, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Njegova prva kurirana izložba otvorena je 2000. u Bristolu, sceni koja ga je izgradila, nakon čega je slijedio proboj na američko tržište. Godine 2002. otvorio je izložbu u Los Angelesu, u galeriji 33 1/3 što je označilo ‘ulazak’ njegove umjetnosti s ulice u galerije, a s vremenom i u muzeje. Na ljeto 2009. godine postavio je veliku izložbu na tri kata Bristol Museuma koja je privukla preko 300 tisuća posjetitelja koji su bili spremni čekati i do sat i pol u redu za ulazak u muzej. Svijet je tada već itekako znao za Baksyja koji mu je i dalje uvjerljivo upućivao poruke ljudskosti kritizirajući društvo i politiku. Svoj rad je, uz oslikavanje uličnih murala, proširio na skulpture, instalacije pa čak i film. Redateljski eksperiment s dokumentarcem “Exit Through The Gift Shop” donio mu je nominaciju za Oscare 2010. godine.
Narednih godina nastavio je istraživati apsurdnost društvenih fenomena. Godine 2013. boravio je na umjetničkoj rezidenciji u New Yorku gdje je započeo projekt “Better Out Than In” u sklopu kojeg je na ulici turistima prodavao svoje radove za 60$. Naravno nitko od turista nije bio svjestan stvarne vrijednosti tih ‘malih’ djela jer je umjetnik, danas jedan od najprodavanijih čiji radovi dosežu cijenu od pola milijuna dolara, cijelo ovo vrijeme uspio sačuvati svoju anonimnost.
Prošlog je ljeta još jednom skrenuo pažnju na ironiju života otvorivši park Dismaland u zapuštenom engleskom gradiću Somerset. Park je zamišljen kao disfukcionalna verzija Disneylanda – blještavilo američkog parka zamijenio je distopijski oronuli sivi dvorac, mrtve Pepeljuga i Mala sirena te ‘nesretno’ osoblje parka koje je posjetioce dočekivalo vrlo neljubazno. Bio je to još jedan uspješan umjetnički potez kojim je Banksy tom siromašnom i pomalo zaboravljenom dijelu Engleske priskrbio oko 20 milijuna funti zarade.
, Image: 259905474, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Dosljedan aktualnostima, u prosincu prošle godine Banksy se u svom stilu osvrnuo i na izbjegličku krizu koja je tresla svijet. U francuskom gradu Calais, gdje se nalazio izbjeglički kamp koji je predstavljao granicu za ulazak Sirijaca u Veliku Britaniju, nacrtao je seriju murala pod nazivom “The Son of a Migrant from Syria” prikazavši Stevea Jobsa, osnivača Applea, kao izbjeglicu iz Sirije. Zanimljiva je činjenica kako je eksponate ranije spomenutog projekta Dismaland, Banksy odlučio poslati u ovaj kamp kako bi pomogao izgraditi sklonište za izbjeglice.
Fenomen i važnost Banksyja ne jenjavaju s godinama, a njegova kritika društvu s velikim uskličnikom i dalje dopire do masa na njemu jedistvene načine ‘slanja’ poruka. Izložba “War, capitalism & liberty”, koju možete pogledati do 4. rujna u 2016., predstavlja pogled na socijalne i političke događaje kroz oči velikog Banksyja i to ju čini jednom od najzanimljivijih europskih izložbi ovog ljeta. Zanimljivo je da su svi Banksyjevi radovi na ovoj izložbi – koja uključuje neke od njegovih najpoznatijih djela poput Kate Moss u stilu Andyja Warhola ili print majmunčića koji izjavljuje ‘Laugh Now But One Day I’ll Be in Charge’ – dio privatnih kolekcija za koje su promišljeni kolecionari izdvojili tisuće i tisuće dolara. Prolaskom kroz izložbu “War, capitalism & liberty”, koja prvenstveno nosi društveno važnu poruku, ponovno postajemo svjesni ironije komercijalnog uspjeha ovog intrigantnog Engleza. A on i dalje ostaje umjetnik kojem nitko nikada nije vidio lice.
