Napisala Tanja Vučičević
Jedra zrna boba nadahnula su sladokusce da ih ‘ovjekovječe’ i u dobro znanoj narodnoj poslovici ‘bobu bob, a popu pop’, koja znači – reći nekome sve što ga ide. Bob je nekad bio jeftina i izdašna narodna hrana, u kojoj su uglavnom ‘uživali’ težaci, no i njima bi s vremenom dozlogrdilo iz dana u dan jesti bezmesna jela pripravljena od te grahorice.
U Dalmaciji, gdje bob najbolje uspijeva i dozrijeva od svibnja do kraja ljeta, i danas ga najčešće pripravljaju na lešo, prelivenog maslinovim uljem. Neko vrijeme je bio malo zapostavljen na meniju, pogotovo u restoranima, a danas su njegova krupna zrna poslastica u kojoj uživaju i razmažena nepca. Za ‘šminkerski’ status boba zaslužna je promocija mediteranske kuhinje u gastronomski super-trend.
Zbog slatkastog, pomalo ‘brašnastog’ okusa, bob se može kombinirati i s telećim pečenjem i s hobotnicom ispod peke ili ribom. Od te ukusne grahorice priprema se i gusta juha začinjena pestom genoveseom i sirom ribancem, te pire začinjen čilijem, kuminom i origanom, popularan u zemljama Magreba. Slatka zrna boba bogata su bjelančevinama, ugljikohidratima, vitaminom C, željezom i biljnim vlaknima, zdravim za probavu. Potkraj sezone sivozelena ovojnica boba ima gorkast okus, pa radije uživajte u mladim mahunama boba, čija su zrna sitnija, ali i ukusnija.