Trend kao imperativ modernog doba u kombinaciji s užurbanom svakodnevicom koja ne ostavlja dovoljno vremena razmišljanju o svakodnevnim postupcima, kao rezultat iznjedrili su poprilično loše navike koje štete okolišu, a time i nama samima. Pojam održivosti tako više nije tek mrtvo slovo na papiru, već gorući problem o kojem se mora još glasnije govoriti te prije svega – djelovati. Modna industrija drži visoko drugo mjesto na listi najvećih zagađivača okoliša. Iako vodeći svjetski brendovi u svoj poslovni kod nastoje uvrstiti održive modele, tekstilna industrija je i dalje puna „rupa” kada je u pitanju održivosti, a ništa bolje ne stoji niti beauty segment koji uživa nikad veću zaradu.
U modernom potrošačkom društvu odnos ponude i potražnje izrazito je jasan. Kada je riječ o beautyju, dominantan je svojevrsni layering proizvoda, odnosno gomilanje raznih preparata i koraka u rutini njege lica koji možda i nisu najnužniji. To posljedično znači da osim što konstantno kupujemo nove „must have” proizvode, sudjelujemo i u proizvodnji plastike koja je potrebna kako bi se ti isti proizvodi zapakirali i pronašli na našim kozmetičkim policama. U kontekstu održivog načina razmišljanja, tu na scenu stupa „refill” ambalaža.
O čemu se točno radi?
Refill koncept i nije neka novina, a pojednostavljeno rečeno radi se o ambalaži koja se ne baca, već se iznova puni određenim proizvodom. Ovaj koncept jednako se odnosi na skincare i makeup proizvode, a u beauty industriji vrlo brzo postao je jedan od omiljenih alata kako kupcima približiti održiviji način razmišljanja. Brojni brendovi kao što su M.A.C., Sisley, Charlotte Tilbury pa sve do nišnijih imena, koketiraju s refill konceptom, a listi možemo pridružiti i domaće brendove poput Skintegre i sl. Ipak, unatoč jakom marketingu, refill kao ideja koja bi trebala smanjiti otpad u beauty industriji i nije donijela koliko se je od nje očekivalo. Razlog zašto je to tako krije se u nekolicini problema.
Naime, kako bi se potrošače naučilo na refill ambalažu, potrebno je definirati proces zbrinjavanja i „baratanja” koji nerijetko kupcima predstavlja problem. „To su nova ponašanja koja kupci tek trebaju usvojiti i poduzeti dodatne korake koje ne bi morali raditi s tradicionalnim jednokratnim pakiranjem, a što zapravo znači uvođenje novih navika” kaže Tucker Fort, partner u Smart Designu, konzultantskoj tvrtki za strateški dizajn sa sjedištem u New Yorku koja je radila s brendovima u vlasništvu Unilevera, L‘Oreala i AmorePacific.
Jedan od ključnih problema refill ambalaže jest pitanje higijene. Kada se određena ambalaža koristi više puta, postoji rizik od kontaminacije kao rezultata lošeg pranja i skladištenja, a bez pravilne dezinfekcije, refill postaje izvor bakterija i drugih štetnih mikroorganizama. Još jedan važan aspekt je održavanje kvalitete proizvoda. Ponovno punjenje istom tvari može dovesti do gubitka svježine, mirisa, okusa ili učinkovitosti proizvoda, stoga proizvođači moraju pažljivo pratiti kvalitetu proizvoda tijekom višekratne uporabe ambalaže i osigurati kupcima istu kvalitetu kao i kod prvobitne kupnje. Također, kao što smo već spomenuli, rizik od kontaminacije zapravo predstavlja najveći problem jer nepravilno rukovanje refill ambalažom može dovesti do miješanja ili neželjenih reakcija između različitih tvari, što potencijalno predstavlja rizik koji utječe na zdravlje.
Isto tako, nekim slučajevima, zakoni i propisi mogu ograničiti ili zabraniti korištenje refill ambalaže zbog sigurnosnih ili zdravstvenih razloga.
Stoga, iako ideja refill ambalaže jest dobra i poticajna, njezina implementacija zahtjeva odgovarajuću logistiku i infrastrukturu kako bi u potpunosti zaživjela kod potrošača. Nažalost, otpad koji proizvodi beauty industrija i dalje je nemjerljiv s održivim promjenama, a izazovno je mijenjati i navike potrošača, no ne i nemoguće. Potaknuti time, unatoč izazovima vezanim uz refill ambalažu, brendovi, odnosno proizvođači imaju zadatak poboljšati kvalitetu refill koncepta, pojednostavniti i objasniti potrošačima kako ga koristiti te u konačnici uživati u dugotrajnoj pozitivnoj promjeni.