O ovom se koraku u njezi kože ne pregovara, ističu dermatolozi, no važno je znati odabrati proizvod koji odgovara našim potrebama i koji ne sadrži potencijalno štetne sastojke.
Sunce nam se napokon nasmiješilo, ali i u prvi plan stavilo brigu za kožu. Osnovno pravilo za očuvanje zdravlja kože već je dobro poznato i glasi: Nosite zaštitne kreme sa SPF-om (sun protective factor) svaki dan, bez iznimke. Uz to, proizvod bi trebao biti širokog spektra, tj. štititi od UVA i UVB zraka te imati visoku razinu zaštite, odnosno SPF 30 ili viši. Mnogi među nama toga se još ne pridržavaju, pa se štite samo kada su na plaži i to usred sunčanog dana, ako i tada, no što više toga saznajemo o opasnostima sunčevih zraka i njihovom utjecaju na pojavnost raka kože, to ipak vodimo sve više brige o kvalitetnoj zaštiti.
Besplatne kreme
Zaštita od sunca toliko je važna da se u Nizozemskoj oko nje angažirala državna vlast – pokrenuli su veliku kampanju za prevenciju raka kože u kojoj nastoje svim građanima učiniti dostupnima besplatne kreme za zaštitu od sunca. Ta se zemlja, naime, suočila s rekordnom stopom pojavnosti raka kože, pa se vlast pobrinula da tijekom ljeta dozatori napunjeni proizvodima sa SPF-om budu raspoređeni na različitim lokacijama - školama i sveučilištima, tijekom festivala, u parkovima i na otvorenim prostorima diljem zemlje. Glavni je cilj inicijative učiniti nanošenje zaštitne kreme prirodnom navikom svih građana.
Dok naša država ne poduzme nešto slično, svatko od nas morat će se sam motivirati na zaštitu, što i ne bi trebalo biti teško. Uz to, izbor proizvoda je velik, kao i raspon cijena, no dilemu mogu stvoriti zaštitni filtri koje proizvod sadrži, pa se najčešće pitamo je li bolje odabrati kemijske ili mineralne filtre, kako oni djeluju, mogu li biti štetni.
Štit na koži
Najkraće rečeno, mineralni (fizički) filtri odbijaju sunčeve zrake, dok ih kemijski filtri apsorbiraju. Mineralni filtri stvaraju fizičku barijeru na koži, sprečavajući UV svjetlo i onečišćenje da utječu na gornje slojeve kože, a štit koji stvaraju učinkovito sprečava pojavu osjetljivosti na UV zračenje. Proizvodi s fizičkim filtrima tipično sadrže prirodne spojeve, kao što su cinkov oksid ili titanijev dioksid, koji fizički blokiraju UVA i UVB zrake i odbijaju ih, a zbog gustoće mogu ostavljati bijeli trag na koži. No, taj nedostatak uglavnom je povezan sa starijim formulacijama ovih proizvoda, u novima se koriste smanjene, mikronizirane čestice ovih spojeva.
Nepoželjni sastojci
Kemijski filtri djeluju drugačije – kod njihove upotrebe svjetlo ulazi u kožu, a kemikalije u kremi pokreću kemijsku reakciju u kojoj se ono pretvara u toplinu, koja se potom raspršuje i nestaje. Takav proces može izazvati još veću osjetljivost na koži, posebno onoj koja je otprije osjetljiva, zbog tretmana ili drugih razloga. Proizvodi s kemijskim filtrima također štite od UVA i UVB zraka, ali moguće ne jednako učinkovito, piše New Beauty. Neki aktivni sastojci u njima, posebno oktinoksat i oksibenzon, došli su na zao glas, zbog mogućeg štetnog utjecaja na kožu, ometanja hormona, kao i zbog dokazano razarajućeg utjecaja na okoliš. Njihova je upotreba zakonski zabranjena na Havajima, kako bi se zaštitio morski svijet, a odgovorniji proizvođači i sami ih zamjenjuju drugim, manje štetnim filtrima. Na području Europske unije spuštaju se njihove dopuštene razine u proizvodima, pa od studenog 2022. udio oksibenzona u kremi za sunčanje može biti najviše šest posto.
Na tržištu postoje i proizvodi koji sadrže obje vrste filtra, odnosno aktivnih tvari. Svi trebaju biti navedeni na popisu aktivnih sastojaka na deklaraciji proizvoda, pa prije kupnje svakako proučite popis.
Za osjetljivu kožu samo mineralni filtri
Kremu za sunčanje treba obnavljati svaka dva sata te nakon plivanja ili jačeg znojenja. Za one koji češće idu u vodu ili traže vodootporan proizvod, praktičniji mogu biti kemijski filtri jer se lakše utrljavaju. Prednost je krema s mineralnim filtrima svakako to što manje iritiraju i rjeđe izazivaju alergije, no mogu biti guste i stvarati osjećaj težine na koži. Budući da kemijski filtri mogu nadraživati kožu, poslije bilo kakvih iole invazivnijih postupaka na koži, kao što su čupanje dlačica voskom, lasersko uklanjanje dlačica, microneedling ili dermaplaning, preporučuje se osjetljivu kožu štititi kremama s mineralnim filtrima, jer na njoj stvaraju zaštitni sloj.
Vidljiva svjetlost
U novije vrijeme raste popularnost željeznog oksida, spoja koji se sve češće dodaje mineralnim kremama za sunčanje, ne samo zbog kozmetičke uloge – njegova prirodna crvenkasta nijansa ublažava, naime, bijele tragove cinkovog oksida i titanijevog dioksida i lako se stapa s tonovima kože. Tu je još jedna njegova važna uloga - zaštita od HEV svjetla (visokoenergetskog vidljivog svjetla) od kojeg usitnjeni titanijev dioksid i cinkov oksid ne štite dovoljno dobro. Štetni utjecaji vidljivog djela spektra sunčeve svjetlosti istražuju se tek u novije vrijeme, a poznato je da ono može uzrokovati fotostarenje, odnosno preuranjeno starenje kože. HEV svjetlo ne povezuje se s opeklinama od sunca ni s rakom kože.
Za opekline i za oštećenja DNK koja mogu uzrokovati rak kože najodgovornije su UVB zrake, dok su UVA najveći krivci za alergije na sunce, ali i za starenje kože. Njihov je intenzitet kroz dan prilično ujednačen, dok su UVB najjače kad je sunce na vrhuncu. Sve tri spomenute vrste svjetla mogu dovesti do hiperpigmentacija, a time i do pojave staračkih pjega.