Getty Images/iStockphoto
Stručnjaci savjetuju

Može modificirati osobnost i otkriti nama nepoznatu nutrinu! Moć psihoterapije veća je nego što mislimo

Upoznavajući sebe, shvaćamo koliko bogatstvo nosimo, samo autentično naše i nešto zbog čega smo jedinstveni takvi kakvi jesmo. Cilj psihoterapije jest i u tome da otkrijemo sve naše potencijale.

Jesam li ja lud(a) ako trebam pomoć psihoterapeuta? To je vrlo često pitanje ili dilema osoba koje se odluče potražiti pomoć psihoterapeuta. Mi im znamo reći: Ne, vi niste ludi, već uz pomoć psihoterapije možete otkriti i neke unutarnje potencijale za koje niste znali da postoje, možete otkloniti neke smetnje ili neka ponašanja kojih niste svjesni, a zbog kojih imate lošije ishode. Da, promjene su teške i promjene plaše, izazivaju strah i nesigurnost.

Ali, kada jednom maknete sve one naslage koje se godinama talože, možete zablistati, baš kao u našoj priči

Više od trideset godina prosjak je sjedio pokraj ceste. Jednoga dana naišao je neki stranac. "Imaš malo sitnoga?" promrmljao je prosjak, automatski ispruživši staru bejzbolsku kapu. "Nemam ti što dati", odgovorio je stranac. Tada je upitao: "Na čemu to sjediš?". "Ni na čemu", odgovorio je prosjak. "To je samo neka stara kutija. Sjedim na njoj otkako pamtim." "Jesi li ikada zavirio u nju?", upita ga stranac. "Nisam", odgovori prosjak. "A i čemu? Ničeg nema u njoj." "Ipak pogledaj unutra", bio je uporan stranac. Prosjak je uspio odmaknuti gornju stranicu. Zapanjen, u nevjerici i zanosu, uvidio je da je kutija ispunjena zlatom.

Iz knjige, Eckhart Tolle: Moć sadašnjeg trenutka

Andreja Borovečki, spec. psihijatar, obiteljski, partnerski i bračni psihoterapeut i Anita Alegić Karin, prof. psihologije, klinički psiholog.

Riječi stručnjaka: Psihoterapija oslobađa pojedinca na način da uklanja klijentovu patnju i ograničenja koja mu nameću simptomi!

Slikovito rečeno, ovo bi bio cilj psihoterapije. Upoznati sebe i tek tada ići nešto mijenjati, ukoliko to želimo. Upoznavajući sebe, shvaćamo koliko bogatstvo nosimo, samo autentično naše i nešto zbog čega smo jedinstveni takvi kakvi jesmo. "Tek kada prihvatim sebe takvog kakav jesam, mogu se mijenjati." (Carl Rogers)

Psihoterapija je liječenje/tretman problema emocionalne prirode psihološkim putem, u kojemu educirana osoba namjerno uspostavlja profesionalne odnose s pacijentom/klijentom u svrhu uklanjanja, modificiranja ili ublažavanja intenziteta postojećih simptoma te promjene poremećenih shema ponašanja, kao i poticanja pozitivnog rasta i razvoja ličnosti. (Lewis Wolberg). Psihoterapija često donosi velik osjećaj olakšanja, puno zanimljivih uvida o sebi i drugima, oslobođenost od osjećaja krivnje, otvorenost za neke nove emocije, s ciljem osnaživanja klijenta za prihvaćanje novih iskustava te preuzimanje odgovornosti za kreiranje životnog puta. Važno je napomenuti da psihoterapija nije uvijek i u svakoj fazi ugodna. Treba se suočiti s nekim dubokim dilemama, otvoriti neke emocije koje su se dugo izbjegavale i s kojima se teško nosi … najčešće su to ljutnja, tuga, usamljenost, zbunjenost, potisnuti traumatski događaji… sve to je sasvim sigurno teško, ali i neophodno da bi terapija dovela do željene promjene.

Psihoterapija uzrokuje dugotrajne promjene u ponašanju, što je rezultat učenja, ali istodobno uzrokuje i promjene jačine sinaptičkih veza i posljedično dovodi do strukturnih promjena u mozgu. Mozak je plastičan i zadržava sposobnost učenja i razvoja tijekom cijelog života.

U psihoterapiji je izrazito bitan odnos psihoterapeuta i klijenta, a upravo odnos s drugima ima središnju važnost u emocionalnom životu ljudi. Ono što je, vjeruje se, bitno za duševno zdravlje jest to da dijete već od najranije dobi osjeti toplu, blisku i trajnu vezu sa svojom majkom (ili skrbnikom) u kojoj oboje nalaze zadovoljstvo i užitak.

Psychologist having session with her female patient in her private consulting room
Getty Images/iStockphoto
Psihoterapija blagotvorno djeluje na niz problematičnih simptoma s kojima se osoba susreće, pomoću nje možemo spoznati vlastite potencijale i probleme.

Odnos dijete - roditelj je prvi i primarni odnos koji kreira jezgru koja uobličava intrapsihičku strukturu u terminima vjerovanja o sebi, svijetu, o drugima – taj odnos se reflektira u terapijskom procesu, a modeli koje stvaramo u odrasloj dobi imaju tendenciju ponavljanja. Prisutnost brižnih roditelja (skrbnika) u prvim godinama nužna je za razvoj i sposobnost stvaranja veza s drugim ljudima, a isto tako i za razvoj jezika, kapaciteta za empatiju te regulaciju emocija. Ponavljajuća rana emocionalna iskustva sa socijalnom okolinom pohranjuju se kao mentalne reprezentacije osobnih iskustava s bitnim osobama (majkom), a odgovarajuća emocionalna pratnja (afekt) slijedi tu emocionalnu interakciju i iskustvo. Te reprezentacije nastaju kao kombinacija misli i osjećaja koje imaju svoje individualno i socijalno značenje, ali i svoju neuronsku podlogu.

Upravo ono što terapeuti vide kao nit vodilju u radu s klijentom je odnos koji uspostavlja s drugima, a koji klijenti uglavnom opisuju problematičnim. Nije im jasno zašto im se veze prekidaju, zašto ne vjeruju ljudima, zašto misle da ih ljudi ignoriraju, zašto se osjećaju nevidljivima...i slična pitanja koja dolaze do izražaja u psihoterapijskom procesu, a u kojem ujedno klijent dobiva odgovore. Tek kada klijent bude svjestan svog ponašanja i utjecaja na druge ljude, spreman je preuzeti odgovornost i nešto mijenjati kako bi naposlijetku došao do uspostavljanja zadovoljavajućih odnosa.

Psihoterapija može modificirati osobnost, ali ne i transformirati ju, npr. depresivnom klijentu se može pomoći da bude manje depresivan, ali ne i da postane drugačija osobnost.

Introvert ne može postati ekstrovert, to bi ipak bila nerealna očekivanja od psihoterapije jer terapeut nema čarobni štapić!

Tijekom psihoterapijskog procesa klijent radi na vlastitoj spoznaji i povijesti s ciljem promjene razvojne povijesti, promjene sustava vjerovanja, razumijevanja sebe i drugih, osvještavanja unutarnjeg svijeta, oslobađanja od nerealnih uvjerenja, predrasuda, loših navika. Psihoterapija oslobađa pojedinca na način da uklanja klijentovu patnju i ograničenja koja mu nameću simptomi.

Upoznavanjem i prihvaćanjem sebe, lakše će se prihvatiti i promjene u realitetu jer će osoba znati s kojim resursima raspolaže i kako može u određenoj situaciji reagirati. Osjećaj samopoštovanja i autonomije/slobode raste ukoliko osoba upozna i cijeni dijelove svoje osobnosti. Osjećaj slobode nastaje zbog mogućnosti izbora ponašanja koje je prije bilo automatsko.

Kako promijeniti način na koji netko gleda sebe i svijet?

A na pitanje kako promijeniti način na koji netko gleda sebe i svijet, mišljenja smo da čim netko promijeni odnos prema jednom dijelu sebstva, da si dozvolu za neke stvari, otkrije neka „nova“ ponašanja, automatski se mijenja i mišljenje prema svijetu. Kako? Kroz razna životna iskustva, bliske odnose s drugima, čitanjem, psihoterapijom, nekim realitetnim okolnostima, životnim promjenama, pa čak i onim neugodnim i teškim koje mogu biti prilika da čovjek o sebi nešto nauči i promijeni. U tim teškim situacijama, ako ništa drugo ne nauči o sebi, može shvatiti da je preživio nešto što sigurno nije mislio da može. Tada čovjek može osjetiti ponos, a razina samopoštovanja raste što mu omogućuje da dalje istražuje svijet oko sebe s puno više samopouzdanja i manje strahova.

"Moramo pričati o sebi i svojim problemima, jer će naš život, naša egzistencija, uvijek biti povezana sa smrti, ljubav će uvijek biti povezana s gubitkom, sloboda sa strahom, a rast sa separacijom. Mi smo, svi mi, u ovome zajedno."

Irvin Yalom rekao je sve!

A kako izgleda psihoterapijski proces, koja to životna situacija nas može potaknuti da se javimo psihoterapeutu, kako se gradi terapijski savez i odnos te koliko su ponekad bolni uvidi u vlastitu osobnost, kao i zadovoljstvo postignutim promjenama, objektivno i emocionalno obojeno duginim spektrom osjećaja prikazano je filmom "Good Will Hunting".

"Some people can't believe in themselves until someone else believe in them first."

Telefonske linije za psihološku pomoć građanima

Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" uveo je osam telefonskih linija na kojima građani mogu dobiti psihološku pomoć.

Stručne savjete o tome kako se nositi s ovom situacijom te kako smanjiti razinu tjeskobe svakodnevno će pružati psiholozi, psihoterapeuti i psihijatri Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti od osam do 22 sata.

Čitajte i:

Poremećaji prehrane i znakovi za uzbunu - Opsesivna borba i brojanje kalorija vode do teške dijagnoze

Idealan partner je samo predodžba! Je li istina da 'prava' ljubav ne postoji i da ljubav uvijek boli?

Poneseni uspjehom, skloni smo pomisliti da smo iznad drugih, možemo li doista sve što hoćemo!?

Možemo li iz propalog braka izvući išta korisno i kako iz njega izaći sa što manjim 'oštećenjima'

Treba to moći: Opterećeni smo štiteći i brinući o drugima, a što je s nama!?

Strah i stigma: problemi koji nas vode do zaključka kako bi 'najbolje bilo da nas nema', a nije tako

Klopka metode 'odmah i sad': Možda donosi trenutno olakšanje, ali dugoročno stvara nove probleme

Linker
30. listopad 2021 08:28