Kad se spomene riječ “dekan”, mnogi će zamisliti vremešnog muškarca u strogom odijelu, ozbiljnog izraza lica i monotone dikcije, dakle, sve ono što Mato Njavro - nije. Novi dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa ruši te stereotipe jer ima samo 35 godina i vjerojatno je najmlađi čelnik neke visokoškolske ustanove, na posao dolazi u ležernim poslovnim kombinacijama, a predavanja su mu dinamična. Totalno je sportski tip pa prije posla odradi trening u teretani u prizemlju kompleksa, gdje je i sjedište privatne poslovne škole, a dodatno se rekreira planinarenjem i snowboardingom. Svladavanje prepreka i pomicanje vlastitih granica zacrtao si je i kad su ga 1. siječnja ove godine izabrali za dekana škole. Na toj dužnosti dotad je bio suosnivač škole Đuro Njavro, doktor ekonomskih znanosti i bivši političar, koji je kao otac najviše utjecao na Matin izbor gdje će se u svijetu školovati.
- Moj stil je drugačiji, no reakcije studenata su pozitivne. Baš kao i starijih kolega, čije mi je mišljenje vrlo važno. Njihovo iskustvo i moja mladenačka energija dobitna su kombinacija - govori Mato Njavro, koji ima vrhunski tim suradnika i savjetnika. Među njima su Krešimir Penavić, ključna osoba u razvoju jedne od najuspješnijih svjetskih tvrtki za upravljanje hedge fondovima, bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Tanya Golesic, Kanađanka hrvatskih korijena i odnedavno predsjednica Uprave brenda Michael Kors za žene u cijelom svijetu. Surađuje i s bivšim studentima uspješnih karijera: Ivanom Zubakom, predsjednikom Uprave Zubak Grupe, te Nourasom Haddadom, visokopozicioniranim u IT tvrtki Firebolt iz San Francisca.
- I dalje ćemo biti fokusirani na uspjeh studenata. Pomažemo im da lakše pronađu posao kroz naš Cereer centar, a tu su i suradnje i razmjene s više od 150 vrhunskih svjetskih sveučilišta. Sretan sam i što odnedavno nudimo stipendije za maturante s područja pogođenih potresom - ističe Mato Njavro, dodajući kako su nedavno pokrenuli suradnju s talijanskim H-FARM-om, vodećom europskom platformom za inovacije i digitalizaciju, a predvode i međunarodni Erasmusov projekt razvoja obrazovnog programa za bivše i sadašnje profesionalne sportaše. U tome će im pomoći dva vrhunska europska sveučilišta, Stockholm School of Economics iz Švedske i WHU iz Njemačke, četiri nacionalna olimpijska odbora te Kolinda Grabar-Kitarović, članica MOO-a.
Mato Njavro kaže da nije dvojio oko preuzimanja vodeće pozicije u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, koja će iduće godine proslaviti dva desetljeća postojanja.
Ne smatra se “padobrancem” jer je tri godine bio prodekan za međunarodnu suradnju, što je i logično s obzirom na činjenicu da je obrazovno i radno iskustvo stjecao u inozemstvu. Nakon zagrebačke V. gimnazije upisao je Sveučilište Bocconi u Milanu, gdje je diplomirao i magistrirao međunarodnu ekonomiju i poslovnu administraciju. Potom se zaposlio u investicijskoj banci Lehman Brothers u Londonu, a 2008. je nastavio godinu dana raditi u japanskoj banci Nomuru, koja ju je preuzela. Nakon toga je četiri godine bio na doktoratu iz financija na Sveučilištu St. Gallen u Švicarskoj, pa godinu dana na postdoktoratu na Harvardu, a onda se 2016. preselio u Singapur.
- U St. Gallenu sam radio u Centru za istraživanje Azije jer me jako zanimala tamošnja ekonomija i kultura. Zbog jednog projekta sam putovao u Indoneziju, a kad sam na povratku u Zürich zastao u Singapuru, pomislio sam kako bi bilo lijepo ondje ostati. Singapur je u pomalo kaotičnoj jugoistočnoj Aziji oaza mira i organiziranosti i uvijek je toplo, mada mi to kao ljubitelju zimskih sportova nije uvijek odgovaralo. Zato sam jednom sedam sati letio na skijanje do japanskog otoka Hokkaida. Surfao sam pak na Baliju, to više što su avionske karte za putovanje tom regijom povoljne - kaže Mato i dodaje da mu je inače skup život u Singapuru olakšavalo to što je radio dva posla: predavao je kinesku ekonomiju na Singapore Management Universityju i na tamošnjem St. Gallenovom institutu.
Godine koje je proveo u Aziji bile su mu poučne, ostvario je želju da upozna druge kulture, ali nedostajali su mu obitelj i prijatelji pa se lani ipak vratio u Hrvatsku. Sada drži online predavanja na spomenutim obrazovnim institucijama u Singapuru, ali i na Luxembourg School of Business te studentima pete godine ZŠEM-a.
Na poslu je u prosjeku od devet do sedam, a slobodno vrijeme provodi s djevojkom, budućom liječnicom. Velika ljubav mu je i sport.
- Do sedmog razreda sam trenirao nogomet u Dinamu, a onda sam se na Kranjskoj gori zaljubio u snowboard. Upisao sam se u klub na Sljemenu te postao član naše juniorske reprezentacije. S njom sam 2004. na Svjetskom prvenstvu na Novom Zelandu osvojio sedmo mjesto u disciplini boardercross - prisjeća se Mato, koji se tim sportom prestao baviti kad je upisao fakultet. Sada daska rekreativno, ali više ekstremno. Nedavno je, naime, tjedan dana proveo na kosovskoj Đeravici, drugom najvišem vrhu planinskog lanca Prokletije, gdje je boardao po divljim stazama. Ondje, naime, nema nikakve infrastrukture, autom se može doći samo do pola puta, a do vrha sa snježnim vozilom ratrakom.
- Cilj mi je da svako malo savladam neki dobar i zanimljiv izazov. Zato sam 2016. na Mallorci sudjelovao na Half Ironmanu, utrci koja podrazumijeva dva kilometra plivanja, 90 kilometara bicikliranja i polumaraton. Mnogo puta sam želio odustati, no govorio sam si: “E, nećeš!” i uspio završiti utrku nakon šest i pol sati. To iskustvo me naučilo da je mentalna snaga važnija od fizičke i da u životu katkad treba izaći iz zone komfora - otkriva Mato Njavro, koji sad traga za novim izazovom. Jedan od njih mu je i posao, o kojem često diskutira s ocem, nekadašnjim savjetnikom predsjednika Tuđmana i saborskim zastupnikom u dva mandata.
Sada je predsjednik Upravnog vijeća ZŠEM-a i posvetio se radu u nakladničkoj kući. Mato, koji ima tri mlađa brata - Marin je završio pravo na prestižnom francuskom sveučilištu Sciences Po, Fran ZŠEM, a Anton je informatički stručnjak koji je započeo doktorski studij kompjuterskih znanosti na Boston Universityju - ponosan je na očev angažman u turbulentnim vremenima hrvatske povijesti. Iz takvih iskustava se mogu izvući značajne pouke za strateško upravljanje školom u modernom dobu.
- Europa, pa tako i Hrvatska, razvija se sporije od Azije, ali je uz sve probleme i specifičnosti lijepo mjesto za život. Imamo najljepšu i najvredniju “nekretninu” na svijetu i siguran sam da ćemo u budućnosti to kapitalizirati - zaključuje Mato Njavro.