Kada ste prvi put pogledali film “Tko pjeva što ne misli”?
- Tek s 18 godina kada sam došao u Zagreb na studij glume po direktivi moga prijatelja i kolege Ivana Glowatzkog.
Što vas je u filmu posebno oduševilo?
- Moglo bi se puno pričati o svim kvalitetama Golikovog remek-djela... Zbog toga sam osjećao veliki privilegij, ali i odgovornost utjeloviti Pericu.
Kako vam je bilo “živjeti” u šezdesetima prošlog stoljeća, vremenu u kojem se odigrava serijal?
- Kostimi, šminka i scenografija su bili jako inspirativni i s pravom su nosioci glavnih uloga u našoj seriji. Ušetati u taj svijet bio je veliki užitak.
Vaš lik Perice Šafraneka želi postati pjevač šlagera. Koliko vam je glazba bitna u privatnom životu i kad najčešće pjevate?
- Glazba me na neki način prati kroz cijeli dan, a za razliku od Perice pjevam samo ako mi to nalaže posao na filmu ili kazalištu.
Volite li mjuzikle?
- Imao sam sreću raditi na mjuziklu i to je bilo divno iskustvo.
Čitajte i: Jurica Pađen otkriva što prvo primjećuje na ženama te što je uvijek dobivao od obožavateljica
A kada ste zadnji put zaplesali?
- Zadnji put sam zaplesao na snimanju s kolegicom Ivom Babić.
Biste li mogli zamisliti život bez mobitela i interneta?
- Vrlo lako. Samo se sjetim djetinjstva i paničnog trčanja po kući zbog zvonjave našeg narančastog telefona na drugom kraju hodnika.
Što smatrate izumom stoljeća?
- Cjepivo.
Koja su vam najljepša sjećanja na odrastanje u Osijeku?
- Još se živo sjećam kako smo zbog najezde komaraca iza šest popodne morali bježati u kuću. Ne bih to mijenjao ni za što na svijetu.
Imate li omiljeni slavonski specijalitet?
- Bio bi to perkelt od smuđa.
Čitajte i: Enis Bešlagić otkrio najljepšu stranu dugog braka i za što nikako ne čeka suprugine upute
A zagrebački?
- Zagorska juha. Ono, slanina u juhi, a ja Slavonac.... To je bila dobitna kombinacija.
Koliko ste spretni za štednjakom?
- Nakon što sam kuhao dvanaest dana zaredom, počeo sam uočavati da upadam u šablonu. Radim na kreativnosti, bit će bolje.
Što pokušavate od životnih vrijednosti usaditi svom devetogodišnjem sinu Aleksandru?
- Da marljivo radi i uči, da bude dobar prijatelj, da razvija bratstvo i jedinstvo i da cijeni sve ljude svijeta koji žele slobodu i mir. Da zauvijek ostane znatiželjan i da uvijek bude spreman novim znanjima testirati osobna uvjerenja.
Kako se najbolje zajedno zabavljate?
- Bilo kako, samo da smo zajedno.
Čemu vas je naučilo roditeljstvo?
- Među ostalim, donekle i kuhanju.
Čitajte i: Kći mu je važnija od svega! Borko Perić o očinstvu: ‘Imam razumijevanja i strpljenja‘
Gdje se bolje osjećate - u velikom društvu ili doma uz knjigu?
- Po epidemiološkim preporukama - doma s maskom uz knjigu.
Što smatrate svojom najvećom manom?
- Povremena lijenost, neodgovornost, površnost... itd., itd.
A vrlinom?
- Nikada, ali baš nikada nisam zakasnio s uplatom rate kredita.
Koje vam je najdraže mjesto za odmor iz snova?
- Obiteljska vikendica u Slavoniji okružena komarcima.
Koliko su vas potres i pandemija izbacili iz “tračnica”?
- Najveći problem mi je bila nemogućnost predviđanja barem neposredne budućnosti i svijest o svim mogućim scenarijima daljnjeg razvoja događaja.
Planirate li se cijepiti protiv korone?
- Cijepit ću se čim za to dobijem priliku.