Na albumu "Naša velika pjesmarica", koji izlazi 19. travnja u izdanju PDV Recordsa, prepjevala je hitove Indexa, Arsena Dedića, Tereze Kesovije, Dalibora Bruna, Beti Jurković, Đorđa Marjanovića, Lole Novaković, Bisere Veletanlić, Zvonimira Krkljuša i 4M. Njihove ljubavne balade obilježile su 50-te, 60-te i rane 70-te godine, a uz njih se na tada popularnim plesnjacima zaljubljivala generacija njezinih roditelja. Danas se smatraju glazbenom baštinom, a Vesna Pisarović udahnula im je novi život obradivši ih u jazz aranžmanima sa svojim internacionalnim sastavom iz Berlina.
U njemačkoj metropoli posljednjih godina živi sa suprugom, filozofom Ozrenom Pupovcem, sinom hrvatskog političara i saborskog zastupnika Milorada Pupovca, a tamo se skrasila pošto je na nizozemskom Kraljevskom konzervatoriju u Den Haagu diplomirala jazz pjevanje i usavršavala se na slavnoj londonskoj školi Guildhall.
- Berlin je zapravo bio logičan izbor za početak mog novog života, jer je to jedna od svjetskih prijestolnica jazza. U njoj su svoj dom pronašli brojni glazbenici sa svih strana svijeta - od afirmiranih majstora do mladih koji tek traže svoje mjesto na sceni. Osim toga sviđa mi se i zbog nepreglednih biciklističkih staza u okolici: posljednjih godina sam se zaljubila u vožnju na dva kotača, a najesen se spremam i na svoju prvu cestovnu utrku L'Eroicu u Toskani, u dužini od stotinu kilometara - otkriva Vesna Pisarović tajnu svoje nikad bolje kondicije. A u svom bendu je okupila proslavljenog američkog basista Grega Cohena, australskog pijanista Chrisa Abrahamsa i bubnjara Tonyja Bucka, talijanskog sasksofonista Francesca Bignonija, njemačkog trombonista Gerharda Gschlossla, te austrijskog DJ-a Dieb 13 na gramofonu.
- Naša glazbena baština i njima je bliska, jer su se balade u tom razdoblju izvodile u big band aranžmanima, osjećao se utjecaj francuske šansone i talijanskih šlagera, ali i twista, swinga te južnoameričkih ritmova. Ta nevjerojatna šarolikost bila nam je polazište za eksperimente i improvizacije - govori glazbenica koja se s estrade povukla na vrhuncu popularnosti. I to nakon što je 2002. na Eurosongu predstavljala Hrvatsku s pjesmom "Sasvim sigurna", a dvije godine kasnije bila je i autorica pjesme "In the Disco" s kojom je Fuad Backović Deen na istom natjecanju predstavljao BiH.
Od najranijeg djetinjstva u Požegi, gdje je živjela s ocem strojarskim inženjerom i majkom radiologinjom te mlađim bratom Ivanom, danas inženjerom elektrotehnike, bilo joj je jasno da je glazba njezin život. U osnovnoj glazbenoj školi učila je flautu, a kao 14-godišnjakinja debitirala je na televiziji u Turbo Limach Showu, što joj je otvorilo vrata dječjih fesivala. Na splitskom festivalu Melodije hrvatskog Jadrana 2000. proglašena je najboljom debitanticom, a u dućih pet godina objavila je šest albuma uključujući i kompilaciju najvećih hitova "Best of". Uz intenzivnu estradnu karijeru uspjela je diplomirati fonetiku i hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
A pjesmom "Sasvim sigurna" 2002. odnijela je pobjedu na Dori
- Zapravo sam dugo osjećala da želim nešto više u glazbenom smislu, ali nisam točno znala što. Prekretnica se dogodila baš u Berlinu, gdje sam održala koncert za našu dijasporu, a idućeg dana otišla na koncert legendarnog njemačkog jazz saksofonista i klarinetista Petera Brötzmanna. Iz kluba sam izašla preporođena, u tom trenutku sam shvatila kakvu glazbu želim stvarati - kaže Vesna Pisarović, koja se potajno dvije godine spremala za prijamni ispit na konzervatoriju. Kako je preskočila srednju glazbenu školu, morala je naučiti solfeggio i teoriju glazbe, a na konzervatorij je primljena uvjetno - jer su joj glasnice od stalnih nastupa bile poderane.
- Nakon ispita su mi rekli da imam lijep glas starice i dali mi jedan semestar da se oporavim, što sam i učinila - smije se pjevačica koja trenutačno ima čak tri benda. S jednim izvodi jazz standarde, s drugim jazz obrade pjesama kralja rock'n'rolla Elvisa Presleyja, koje je 2012. objavila na albumu "With Suspicious Minds", a s trećim izvodi program jugoslavenskih balada iz "velike pjesmarice" - sveukupno oko 70-ak koncerata godišnje. U Njemačkoj je, naime, taj album objavljen jesenas, a na koncertima ga je promovirala i u Austriji, te Češkoj.
- Reakcije su jako dobre, a jezična barijera nije prepreka. Na jazz sceni nema velikih iznenađenja i nepoznanica, a magnet za publiku su imena vrhunskih glazbenika u bendu, koja znalcima jamče užitak slušanja - nastavlja Vesna Pisarović, koja od jazza zarađuje dovoljno za solidan život. Doduše, znatno manje nego svojedobno na estradi, ali su joj i troškovi manji.
Idući projekt već je u pripremi: s basistom Gregom Cohenom planira album sevdalinki, tradicionalnih bosanskih pjesama, a njoj su najdraže "Dunjaluče, golem ti si" i "Pita Fata Halil mejhandžiju".
- Kamo će me to odvesti, iskreno, pojma nemam. U jazzu se muzika događa u trenutku, pa je jako važno biti otvoren i slijediti instinkte - zaključuje.