Getty Images
Ikona našeg vremena

Život posvetila pravima žena! Gloria Steinem bolno djetinstvo pretočila u borbu vrijednu divljenja

Američka aktivistica i novinarka, ikona feminizma sedamdesetih, čiji život pratimo u seriji ‘Gospođa Amerika’, odrasla u doba kada žene nisu mogle imati ni kreditnu karticu, posvetila se borbi za ravnopravnost ne samo žena nego i ljudi svih rasa i seksualnih orijentacija, a u tome je zdušna i u dobi od 86 godina.

Televizijski serijal "Gospođa Amerika", koji se prikazuje na HBO-u, priča je o borbi za ženska prava u Sjedinjenim Državama početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u doba kada je ona bila na vrhuncu i kada je cilj ženskog pokreta bio da se u američki ustav unese Amandman o jednakim pravima muškaraca i žena. Činilo se da ga svi podržavaju i da će biti usvojen, a onda je dobio neočekivanog protivnika - bivšu misicu Phyllis Schlafly, koja je postala konzervativna političarka. Najviše zahvaljujući njoj amandman tada nije ratificiran, a nakon niza pokušaja i do danas je ostao samo prijedlog. Schlafly glumi oskarovka Cate Blanchett, a u seriji se pojavljuju i najpoznatije feministice toga doba - Betty Friedan, Shirley Chisholm, Belle Abzug te Gloria Steinem, zasigurno najpoznatija i najpopularnija među njima.

Danas 86-godišnjakinja, Gloria Steinem na javnu je scenu stupila potkraj šezdesetih godina, kada je bila jedna od pokretačica feminističkog časopisa Ms., za koji je 1969. napisala članak “After Black Power, Women’s Liberation” (Nakon crnačkog pokreta, oslobođenje žena).
 

Njezine su ideje, savršeno ukorijenjene u ženskom pokretu, duboko odjeknule u buntovnoj klimi šezdesetih, u doba djece cvijeća, Woodstocka, borbe protiv rasne diskriminacije i rata u Vijetnamu, doba koje je pozivalo na sveopći društveni preokret. U atraktivnoj plavokosoj, inteligentnoj i rječitoj Gloriji Steinem feminizam je dobio privlačno, pamtljivo lice koje je privuklo pažnju cijele Amerike.

Rose Byrne plays 70's feminist icon, Gloria Steinem on the set of Mrs. America, shooting in New York City. The 40 year-old Australian actress is acting in a scene alongside actor, Jay Ellis.
27 Oct 2019,Image: 479416103, License: Rights-managed, Restrictions: World Rights, Model Release: no, Credit line: SteveSands/NewYorkNewswire/MEGA / The Mega Agency / Profimedia
SteveSands/NewYorkNewswire/MEGA
Rosa Byrne kao Gloria Steinem u TV seriji ‘Gospođa Amerika’.
 

- Nije čudno što sam postala feministica - napisala je u autobiografiji “My Life On The Road”, objavljenoj prije pet godina. Odrasla je u doba kada se od žena uglavnom očekivalo da budu vezane uz dom i obitelj, no nju su od rane mladosti privlačila putovanja. U svojim ranim dvadesetima dvije je godine lutala Indijom, zatim organizirala Svjetski festival mladih kao direktorica instituta Independent Research Service, ne znajući da ga u tajnosti financira CIA, pa su njeni protivnici kasnije zlobno komentirali da je karijeru počela kao agentica Središnje obavještajne agencije, a otada je provela više od pola svoga života na putovanjima - osamdeseti je rođendan, primjerice, proslavila u Bocvani, gdje je među ostalim jahala na slonu.

Obilježilo ju teško djetinjstvo

Za sebe je uvijek govorila da zna slušati i to je činila: razgovarala je i slušala što joj govore vozači taksija, putnici oko nje, nepoznati ljudi koje bi susretala u ruralnim zalogajnicama diljem Amerike...Putovanja pružaju osjećaj slobode, i to ne samo zbog toga što putnik nije vezan uz svoj dom. U stranim sredinama ljudi će slušati autsajdera koji može imati nove ideje, isto tako, strancu putniku možda će ponuditi drugačije viđenje stvarnosti, otkriti mu novi pogled na svijet ili upozoriti na okolnosti o kojima prije nije vodio računa.

Rođena 1934. u Toledu, Ohio, Gloria Steinem sa starijom sestrom Susan odrasla je vozeći se iz jednog gradića u drugi diljem Ohija i okolnih država. Njezin otac Leo Steinem, Židov njemačkih i poljskih korijena, bio je, naime, putujući trgovac starinama, a kćeri su stalno išle s njim. Gloria se iz svog ranog djetinjstva sjeća kako je pomagala ocu pakirati šalice i pribor za jelo te kako je Susan na lokalnim sajmovima prodavala kokice dok bi njen otac kupovao i prodavao starine.

Mar. 03, 1975 - International Womens Day - New York City. Gloria Steinem and Paulene Haines - representative of the American Indian Movement, member of the Cherokee Nation.,Image: 209893389, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Brian F. Alpert / Zuma Press / Profimedia
Brian F. Alpert / Zuma Press / P
Na prosvjedu za prava žena s Paulene Haines iz Američkog indijanskog pokreta, u New Yorku 1975.
 

Njena majka Ruth, protestantica njemačkih i škotskih korijena, doživjela je prije Glorijina rođenja slom živaca koji joj je ostavio posljedice za cijeli život. “Prije toga bila je puna energije, voljela se zabavljati, čitati knjige. A onda je postala osoba koja se boji ostati sama, koja je izgubila osjećaj za stvarnost u tolikoj mjeri da nije mogla zadržati nijedan posao, koja se rijetko mogla koncentrirati dovoljno da pročita neku knjigu do kraja”, opisala ju je Gloria.

Zbog depresije je morala ići na liječenje u sanatorije u kojima je provodila mnogo vremena, ali ništa nije pomagalo. Gloriji je bilo deset godina kad su se njeni roditelji razveli. Otac je otišao u Ka­­liforniju, a ona je ostala s majkom u Toledu. “Shvaćala sam zašto je otišao i nikada ga zbog toga nisam okrivljavala”, napisala je poslije. No, morala je priznati da joj je život poslije razvoda roditelja bio mnogo teži nego ranije. Iako su i prije, s očevom zaradom, živjeli skromno, financijska im se situacija poslije njegova odlaska jako po­­goršala, a za to je dijelom, shvaćala je, bila kriva i opća klima u društvu koje nije s naklonošću gledalo na zaposlenu ženu, rastavljenicu.

WASHINGTON, DC - DECEMBER 20: Actress and activist Jane Fonda (C) and Gloria Steinem (R) marches during the
Getty Images
S Jane Fonda u borbi protiv klimatskih promjena u Washingtonu, 2019.
 

Ni liječnici nisu pomagali, ne shvaćajući da je njena majka bolesna, a ne hirovita, razmažena žena koja ni sama ne zna što zapravo želi. Sve to utjecalo je i na njenu kćer, koja je iz majčinog iskustva shvatila koliko je društvo nepravedno, osobito prema ženama.

Srednju školu prvo je pohađala u Toledu, a potom u Washingtonu, kamo je otišla da bi živjela sa sestrom koja se već prije osamostalila, završila pravo i postala odvjetnica, a kasnije i svjetski poznata stručnjakinja za dragulje. Gloria je nakon mature studirala na Smith Collegeu u Northamptonu, koji je pohađala i njena sestra, gdje je briljirala kao studentica i postala član sestrinstva Phi Beta Kappa.

Utjecaj Indije

Poslije diplome dobila je stipendiju da ode na dvije godine u Indiju te da radi kao sudska službenica u uredu indijskog ministra pravosuđa.

Na naslovnici Timea 1970.
 

Na putu za Indiju provela je neko vrijeme u Londonu i u nikad posve razjašnjenoj epizodi iz svoga života podvrgnula se pobačaju koji je tada bio ilegalan. O tome je kasnije pisala u autobiografiji te ju je i posvetila liječniku koji joj je pomogao, ali nije otkrila s kim je ostala u drugom stanju. Otkrila je jedino ime liječnika - jer on više nije bio živ pa ga nije morala skrivati.

Dr. John Sharp iz Londona, koji je 1957., cijelo desetljeće prije nego što je pobačaj bio postao legalan, a ne samo u slučaju kad trudnoća ugrožava zdravlje žene, puno riskirao kad je prekinuo trudnoću 22-godišnjoj Amerikanki na putu za Indiju. Znao je samo da je razvrgnula zaruke kod kuće i da se uputila u neizvjesnu sudbinu pa joj je rekao: “Morate mi obećati samo dvije stvari. Prvo, da nikome nećete otkriti moje ime. Drugo, sa svojim životom učinit ćete ono što sami želite”.

U Indiji Gloria Steinem nije radila samo u uredu Ministarstva pravosuđa nego je i putovala, često na slabo razvijeni jug te goleme zemlje, gdje bi se vlakom, u trećem razredu, po nekoliko dana vozila sa siromašnim Indijkama.

Naslovnica utjecajnog časopisa Ms. s njezinim tekstom.
 

- Od njih sam mnogo naučila. Ne samo o tome zašto ispod odjeće nose uske majice koje im služe umjesto grudnjaka. Slušala sam ih kako govore o tome što se dogodilo taj dan, gledala ih kako se dok vlak stoji desetak minuta na stanici cjenkaju za hranu s prodavačem pod prozorom. Mora da sam im bila čudna, mlada Amerikanka iz drugog svijeta, mršava i plavokosa. No, prihvatile su me kao svoju, ispitivale me što radim među njima, pričale mi o svojim iskustvima, pomagale mi da kupim čaj i hranu. Tek mnogo godina kasnije postala sam svjesna koliko mi je razgovor s njima značio. Tada sam već znala puno i o Gandhiju i o njegovoj borbi za oslobođenje Indije, ali i tome kako je svoju nenasilnu borbu naučio od žena koje su stoljećima u Indiji koristile iste načine rješavanja sukoba. No, najvažnije od svega je da sam shvatila koliko je za život važno da ljudi u nekoj zajednici sjednu i govore o problemima i o tome kako ih riješiti - napisala je u autobiografiji, navodeći kako je i prvo demokratsko društvo na području njezine domovine - Irokeška konfederacija - nastala tako što su ljudi iz nekoliko raznih plemena sjeli zajedno oko vatre i dogovorili se kako će urediti život i svoje društvo.

Svaka promjena u društvu mora početi tako što će imati korijene u svakodnevnom životu običnih ljudi. Zato je i Gandhi počeo živjeti na selu, otamo je organizirao masovne prosvjede i bojkote britanske robe, a svoj je uspjeh mjerio time koliko je on promijenio na bolje živote najsiromašnijih i najslabijih stanovnika Indije - žena sa sela. Sjetila se i britanske pjesnikinje Vite Sackville-West, žene koja je nadahnula Virginiju Woolf, njenu prijateljicu i ljubavnicu, na lik glavnog junaka u romanu “Orlando”.

Omotnica knjige ‘Moving Beyond Words’

"Klanjala sam se mrtvim muškarcima zbog njihove snage, zaboravljajući da sam i ja snažna".
 

- Kad sam boravila po indijskim selima, bila sam sigurna da život seljana nema nikakve veze s mojim životom. No, sada ženska revolucija niče iz naših razgovora, iz naših kružoka, sličnih onima u Indiji. Ta revolucija, poznata kao feminizam, ženizam, mujerista, ili samo kao ženski pokret, promijenila je našu svijest i postala snaga u društvu. Zbog njih sam postala putujuća feministica, organizatorica i aktivistica, što je samo zapadnjačka verzija ljudi koji odlaze u indijska sela i pokušavaju promijeniti njihove živote - napisala je.

Na zadatku kao Playboyeva zečica

Iako je poslije povratka u Ameriku Gloria Steinem shvaćala koliko je društvo nepravedno prema ženama, trebalo je proći nešto vremena da uobliči svoje ideje i načine na koji će se za njih boriti.

Poslije boravka u Indiji i kratkog angažmana u službi International Research Servicea, odlučila je postati novinarka. Prvi posao dobila je u magazinu Help!, radila je i za Esquire, za koji je 1962. napisala tekst o tome kako su žene prisiljene birati između karijere i braka.

Sljedeće godine zaposlila se kao Playboyeva zečica u njujorškom Playboy klubu kako bi iznutra doznala kako funkcionira - za naručeni tekst za časopis Show. U njemu je pisala o eksploataciji zečica, o pritiscima radi seksa, koji su često bili na rubu zakona... Svoj je stav o Playboyu kasnije opisala riječima:

NEW YORK, NEW YORK - MARCH 06: (L-R) Diane Von Furstenberg, Gloria Steinem and Jameela Jamil attend Diane Von Furstenberg's InCharge Conversations 2020 Presented by Mastercard on March 06, 2020 in New York City. (Photo by Dimitrios Kambouris/Getty Images for DVF)
Getty Images for DVF
U ožujku ove godine s britanskom glumicom i aktivisticom Jameel Jamil i američkom dizajnericom Diane von Fürstenberg u New Yorku.
 

"Žene koje čitaju Playboy su kao Židovi koji čitaju nacistički priručnik".

Iste godine prisustvovala je prosvjedu boraca za crnačka prava u Washingtonu, na kojem je upoznala gospođu Greene koja ju je upozorila da među govornicima nema žena.

- Gdje je Ella Baker? Što je s Fannie Lou Hammer? Pretukli su je u zatvoru i sterilizirali u bolnici u Mississippiju u koju je došla zbog nečeg drugog. Za bijelce na Jugu mi smo samo oruđe za farmu. Više ne trebaju toliko radnika pa više ne žele da crnkinje rađaju djecu. To je život crnih žena, od silovanja do prisilne sterilizacije. Tko će govoriti o tome? - govorila joj je gospođa Greene.

- Shvatila sam da su žene uvijek na dnu svake zajednice i da su uvijek eksploatirane. Shvatila sam i koliko je segregacija prisutna u svakom dijelu našeg društva. Ali shvatila sam i da se nešto ipak mijenja - napisala je 2013., kad je na istom mjestu prisustvovala obilježavanju 50. godišnjice prosvjeda u Washingtonu - i kad su na pozornici govorile i žene.

No, iako je pisala ozbiljne, promišljene tekstove, bilo je otpora. Neki su je urednici odbijali angažirati govoreći joj da im ne treba ljepotica, nego novinarka.

Fotografija Glorije Steinem i Dorothy Pitman Hughes iz sedamdesetih na reklami za knjigu eseja ‘Feministice ne nose ružičasto i druge laži’.
 

A Gloria Steinem zaista je bila ljepotica. Duge plave kose, odjevena u uske haljine ili hlače koje su isticale njenu figuru, kretala se u mondenim krugovima, izlazila s moćnim muškarcima, kosu uređivala u mondenom njujorškom salonu Kenneth.

Žene bez kreditnih kartica

Nakon što je s crnačkom aktivisticom Dorothy Pitman Hughes osnovala časopis Ms. koji je brzo postao iznimno utjecajan, a Gloria Steinem kao novinarka postala zaštitno lice feminizma u Americi, nisu je kritizirali i omalovažavali samo u konzervativnim krugovima, nego i neke starije feministice poput Betty Friedan, ljubomorne na njenu popularnost, koje su joj zamjerale to što je borbu za prava žena shvaćala kao borbu za prava svakog čovjeka, bez obzira na rasu, spol, položaj u društvu, seksualnu orijentaciju...

A povoda za borbu bilo je posvuda - primjerice u Americi žene su tek 1974. dobile pravo da imaju vlastitu kreditnu karticu! Danas je u to teško povjerovati, ali to je bila stvarnost. Gloria Steinem u autobiografiji piše i kako joj je bilo teško unajmiti stan u New Yorku, jer mnogi iznajmljivači nisu vjerovali da neudana žena može biti financijski nezavisna i odgovorna.

No, to su, shvaćala je, samo mali problemi u usporedbi s problemima crnih žena i pripadnika manjina. U borbi za njihova prava, nakon osnutka Ms. više od dva desetljeća putovala je diljem Amerike i svijeta, često s Dorothy Pitman Hughes, sudjelovala na konferencijama, pisala tekstova, upozoravala na probleme, okupljala istomišljenike i pokušala uvjeriti neistomišljenike da se svijet mora promijeniti.

NEW YORK CITY - NOVEMBER 17:  Gloria Steinem and Mort Zuckerman attend PEN Literary Celebration on November 17, 1985 at the Royal Theater in New York City. (Photo by Ron Galella/Ron Galella Collection via Getty Images)
Ron Galella Collection via Getty
Osamdesetih je četiri godine bila u vezi s bogatim izdavačem Mortimerom Zuckermanom.
 

"Za mene kažu da sam liberalna feministica, ali to nije točno - ja sam radikalna feministica".

Puno zgražanja izazvala je početkom devedesetih i njezina veza s bogatim Mortimerom Zuckermanom, biznismenom, koji je po nju nekad slao svoju limuzinu da je pokupi kad završi neko svoje predavanje na feminističkim skupovima.

- Gloria izlazi s kapitalistom! - govorili su - I rekao joj je da će se oženiti njome ako mu rodi dijete, pa sad ide na preglede kod specijalista za fertilitet.

Prvi (i jedini) brak u 66. godini

Gloria Steinem je zaista tih godina često bila u bolnici, ali ne zbog trudnoće, nego zbog raka dojke, s kojim se dugo borila i na kraju ga pobijedila.

S Zuckermanom je poslije prekinula, a onda se 2000. prvi put u životu udala - za britanskog poduzetnika i aktivista za prava životinja Davida Balea, oca holivudske zvijezde Christiana Balea. Bilo joj je 66 godina, a njemu 59.

LOS ANGELES - MARCH 4:   Author Gloria Steinem (R) and her husband David Bale, Christian Bale's father, arrive at the premiere of 'Laurel Canyon' at the Harmony Theater on March 4, 2003 in Los Angeles, California. (Photo by Kevin Winter/Getty Images)
Getty Images
U braku s poduzetnikom Davidom Baleom bila je od 2000. do njegove smrti 2003.
 

- Ljudi me pitaju zašto sam se udala. Zar nisam prije bila protiv braka? Moram im objasniti da se nisam ja promijenila, nego institucija braka. Posljednjih tridesetak godina u Americi su se izmijenili mnogi zakoni o braku. Da sam se udala kad se to od mene očekivalo, izgubila bih svoje prezime, svoj račun u banci i mnoga druga građanska prava. To više nije tako. Sad je moguće da brak bude zajednica dvoje ravnopravnih partnera - izjavila je. No, iako je u Baleu našla ravnopravnog partnera, njezin brak nije dugo trajao. David Bale umro je od raka 2003., a Gloria Steinem otada živi sama i aktivna je i dalje. Sve donedavno, do izbijanja epidemije koronavirusa, putovala je na razne skupove diljem svijeta, uz to producira televizijske dokumentarce, piše...

Izgleda sjajno, a na plastičnu operaciju se nikada nije odlučila. I jedna joj se stvar jako sviđa u starijim godinama.

Nemam više libido. Stanice u mom mozgu koje su prije bile opsjednute libidom sad su slobodne za druge stvari. Pokušavam to objasniti mlađim ženama, ali mi ne vjeruju.

WASHINGTON, DC - NOVEMBER 20: Gloria Steinem (R) receives the 2013 Presidential Medal of Freedom from President Barack Obama at the White House on November 20, 2013 in Washington, DC. (Photo by Leigh Vogel/WireImage)
WireImage
Predsjednik Barack Obama odlikovao ju je 2013. Medaljom slobode, najvišim američkim civilnim priznanjem.
 

Riba na biciklu

Iako su njene izjave, poput one da je slobodna žena ona koja prije braka ima seks, a poslije braka posao, ušle u popularnu kulturu, jednu od najčešće citiranih, da ženi treba muškarac kao što ribi treba bicikl, zapravo nije sama smislila. To je i sama potvrdila kad su je neke novine objavile.

- Napisali ste da je to moja izjava, ali to nije točno. Njena je autorica australska novinarka i političarka Irina Dunn, koja ju je smislila sedamdesetih, dok je bila studentica u Sydneyju. No, i ona je samo parafrazirala jednog filozofa koji je rekao da čovjek treba boga kao što riba treba bicikl.

O majčinstvu

Nakon što se u ranim dvadesetima podvrgnula pobačaju, Gloria Steinem nikada se nije odlučila postati majka.

- Sretna sam, potpuno, iako nemam djece. Ne mora svako živjeti na isti način. Kao što je netko rekao: ‘Ne moraju svi s maternicom roditi dijete, kao što ni osobe s glasnicama ne moraju postati operni pjevači’.

Ovu, ali i niz ostalih inspirativnih priča magazina potražite u novom broju magazina Gloria! koji je na kioscima od četvrtka, 25. lipnja 2020.! Posebna ponuda: Nova Gloria + Limitirana kolekcija hit modnih dodataka po cijeni 29,90 kn

Pročitajte i:

Najveći svih vremena! Trauma očevog ubojstva skoro ga je koštala svega, no Jordan se nikad nije predao

'Crna pantera' oca nikad nije upoznala, a zbog traumatičnog djetinjstva postala je nasilna

Feljton kraljice rocka: Borila se s bulimijom i anoreksijom, a poslije svake trudnoće i s depresijom

Baš nije imala sreće s muškarcima: Razvodila se tri puta, ali nikad nije odustala od ljubavi

Diane Keaton: Sjajna glumica u vječitoj potrazi za ljubavi s vječnom grižnjom savjesti

Životna priča legende! Obilježila ga je tragedija iz koje ga je izvukla žena kojoj je vjeran i danas

Linker
20. studeni 2020 17:42