MONSTARRR_ /ISTOCKPHOTO
Riječi stručnjakinje

‘Spavajte u čemu god hoćete!‘ Psihijatrica savjetuje kako si pomoći i kako zaspati nakon potresa

Liječnica Arijana Turčin, koja radi u psihijatrijskoj ustanovi, dala nam je niz konkretnih savjeta kako se postaviti u svakom izazovnom apektu naše nove svakodnevice, kako postići miran san, a da ne pretjeramo s lijekovima te kako postupati s djecom, a kako sa starijim članovima obitelji.

Potresi i trešnja tla trajat će još dugo, ne možemo predvidjeti hoće li biti jačih udara, a te činjenice izazivaju strah kod mnogih. Svaka pomoć i savjet kako pomoći sebi i bližnjima u ovim vremenima je više nego dragocjena. Bez prevelikih očekivanja i zadataka, uspjeh je postići i to da nas strah ne paralizira, da koliko-toliko funkcioniramo iz dana u dan te da se noću odmorimo uz kvalitetan san.

Naša sugovornica dr. sc. Arijana Turčin, dr. med., specijalist psihijatar iz Psihijatrijske bolnice "Sveti Ivan" u Zagrebu odgovorila je na niz pitanja kako postupiti u određenom segmentu života. Dr. Turčin za Gloria.hr detaljno je opisala kako si sami možemo pomoći tijekom dana i tijekom noći, kako ne pretjerati sa sredstvima za opuštanje te kako možemo pomoći onima koji su nam na skrbi - djeci, ali i roditeljima. Uz to, ugledna psihijatrica opisala nam je i kojim se strategijama za smirenje ona služi u svakodnevnom životu.

Vraćanje u rutinu tijekom dana: Trebamo li sada uopće inzistirati na tome da se vratimo starim navikama?

Ljudi pogođeni potresom nalaze se u izuzetno stresnoj novoj situaciji i u takvim okolnostima teško je zadržavati baš sve stare rutine. U ovakvim stresnim i psihotraumatizirajućim situacijama, koje su sasvim nepredvidive i mogu se vrlo brzo mijenjati, bolje prolaze oni koji se lakše prilagođavaju i nisu robovi svojih navika, nego znaju i mogu stvoriti nove navike i nove rutine. Rutina je sigurnost poznatog, a svaka promjena toga gura pojedinca u okolnosti koje mogu zbog nepoznanica biti dodatno stresne, mogu se pojaviti i strahovi, kao i napadaji panike.

image
U novim i stresnim okolnostima teško je zadržavati baš sve stare rutine.
BORIS KOVACEV/CROPIX

Pa recimo - trčanje, za kojeg ste spomenuli da neki ljudi zbog straha sada izbjegavaju, zapravo nije loša strategija suočavanja sa stresom nakon potresa, a dodatno je to dobar trening koji nam može samo pomoći kod narednih potresa i “afteršokova”. Ionako je osnovno uputstvo da se za vrijeme potresa (odnosno nakon što potres prođe i kada bude sigurno napustiti zgradu) što manje zadržavamo u objektima i da smo što više vani, što samo dodaje na pragmatičnosti spomenutom trčanju.

Što tijekom noći: Kako postići kvalitetno spavanje?

Nerealno je očekivati da će ljudi pogođeni potresom sada spavati potpuno bez problema. Ponovno tu dolazi do izražaja naša različitost - neki se puno brže naviknu na konstantne blage potrese, ne osjete ih, pa mogu čak i sasvim normalno prespavati noć, dok su neki ljudi toliko pod kumulativnim utjecajem svih potresa, da reagiraju i na podražaje koji su minimalni (ili ih ni nema), nikako se ne mogu na to naviknuti i još dodatno naglašeno emotivno reagiraju. U tim slučajevima, naravno, preporučuju se blaga sredstva za smirenje ili spavanje, a oni koji nisu skloni uzimanju lijekova mogu koristiti preparate na biljnoj bazi ili lavandu (jastučići natopljeni ekstraktom koji se stavi u blizinu uzglavlja). Ukoliko smetnje spavanja traju predugo, tada se preporuča obratiti se svome liječniku ili psihijatru.

Također se događa da dosta ljudi sada spava u trenirkama ili u dnevnoj odjeći i toga se srame, neugodno im je. U okolnostima u kojima smo se našli i ugroženi smo od mogućih dodatnih ozbiljnih potresa koji mogu nanijeti konkretnu štetu, te je potrebno biti što brže spreman za evakuaciju iz objekta u kojem smo odlučili spavati, bolje je gubiti što manje vremena da se maknemo iz životno ugrožavajuće situacije na sigurno. Iz tog razloga je zbilja irelevantno spavamo li u pidžami ili u trenirci. Bitno je da kod sebe smanjimo pritisak i tjeskobu, kako bismo možda mogli ipak osigurati kakav takav san. Spavajte u čemu god hoćete, ne postoji "pidžama policija".

S tabletama ipak oprezno: Kako ne pretjerati?

Nekontrolirano uzimanje raznoraznih lijekova rijetko kada može dati dobre rezultate na duge pruge. Iako sredstva za smirenje pomažu u akutnim stresnim situacijama, kod dugotrajne redovite primjene postiže se upravo suprotni učinak. Dakle, za što veću djelotvornost anksiolitika potrebno ih je koristiti neredovito i u što manjim količinama, inače se njihov učinak gubi, a razvija se tolerancija na lijek i posljedično ovisnost. Na takav način iz jednog problema stvorili smo si dva.

image
'Nerealno je očekivati da će ljudi pogođeni potresom sada spavati potpuno bez problema', tvrdi dr. Turčin.
MARKO TODOROV/CROPIX

Naši najranjiviji kojima možda nije jasno što se događa: Kako smiriti dijete?

Djetetovi roditelji ili skrbnici bi ponajprije trebali imati kod sebe raščišćene pojmove vezane za elementarne nepogode i ostati što smireniji. Djeca osjećaju jako slične emocije i strahove kao i odrasli u ovakvim situacijama. Sa djecom treba razgovarati o potresima i posljedicama prilagođeno njihovoj dobi. To se može napraviti kroz igru ili uz pomoć njima omiljenih priča, a svakako treba djecu saslušati i nastojati što je bolje moguće odgovoriti na njihova pitanja, te ih time pokušati smiriti. Potrebno je pobrinuti se za to da su djeca na sigurnom, da imaju dovoljno hrane i redovite hidratacije, kao i sna. Ono što nikako ne treba napraviti, jest djeci govoriti stvari poput: "Ako ćeš biti zločest, onda će se ponovo dogoditi potres". Takve negativne afirmacije samo pogoršavaju traumatičnost događaja.

Djeca i obitelj prije, tijekom i nakon potresa, edukativna brošura Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba 

Oni su brinuli za nas, sada mi brinemo za njih: Kako smiriti roditelje?

Za početak, starije ljude ne valja podcjenjivati - to su članovi našeg društva, koji su prošli štošta u svom životu pa tako i veći broj elementarnih nepogoda nego što smo ih doživjeli sami. To može značiti da ih je strah jače ili slabije, ovisi o prethodnim iskustvima. Ukoliko skrbimo o njima zbog raznih bolesti ili zbog toga što su nepokretni, potrebno je isplanirati siguran evakuacijski put iz objekta, a između potresa također se pobrinuti za redovitu prehranu, tekućinu i san. Također je bitno redovito uzimanje propisanih lijekova, kako ne bi došlo do pogoršanja bolesti. Dobro je imati pri ruci i blaga sredstva za smirenje, kako bismo tim članovima obitelji olakšali, ako ih preplavi tjeskoba. Najbitnije je biti tu za njih i dati im do znanja da nisu prepušteni sami sebi.

Sve ste napravili, ali svejedno vam je previše: Koga nazvati i pitati za pomoć?

Građanstvu su na raspolaganju brojne telefonske linije za pomoć i savjetovanje, kao i dežurne psihijatrijske službe, koje su dostupne 24 sata dnevno. Psihijatrijske ustanove su stavile na raspolaganje dodatne telefonske linije baš za potrebe psihotraumatiziranosti nakon potresa, oformljeni su dodatni timovi, a na područje najjače pogođeno potresom stiže i terenska psihijatrijska pomoć.

Preporuke iz osobnog iskustva isprobane na vlastitoj koži: Kako se smiruje naša psihijatrica?

Uspješnost neke strategije za smirivanje ponovno ovisi o afinitetima pojedinca. Osobno me meditativna snimka kitova zaista ne bi mogla dovoljno smiriti u situaciji kada mi se trese tlo pod nogama, zemlja tutnji i zveckaju čaše, ali me zato smiruje kada se moje mačke primire, ne trzaju se i spavaju. Tada znam da je trenutno sve ok i da ne moram biti zabrinuta. Pomaže mi slušanje muzike, gledanje komedija ili animiranih filmova, a volim se i zezati - to su moje obrane od stresa - pri čemu ne mislim da će isto pomoći baš svima koji su to sad pročitali, niti da je time situacija manje ozbiljna ili manje opasna. Treba biti oprezan i imati u vidu sve rizike danih okolnosti, ali je pritom od najveće koristi sačuvati zdrav razum i ne podlijegati panici.

Linker
20. siječanj 2021 19:04