Getty Images
Tabu tema

Stručnjakinja o obiteljskom nasilju: 'Ideja da bi žrtva trebala smiriti zlostavljača potpuno je pogrešna'

Iako je prema službenim podacima u posljednjih nekoliko tjedana krize prijavljen manji broj slučajeva obiteljskog nasilja nego što se inače zabilježi u istom broju dana, to je samo privid - jer žrtvama je u uvjetima opće izolacije otežan kontakt s nadležnim institucijama ili osobama kojima bi se povjerile.

Izvanredna profesorica kliničke i zdravstvene psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i suradnica Autonomne ženske kuće Anita Lauri Korajlija odgovara za magazin Gloria na pet aktualnih pitanja.

Zagreb, 180618.
Profesorica psihologije Anita Lauri Korajlija, snimljena na Filozofskom fakultetu.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

Što su sada glavni okidači za obiteljsko nasilje?
- Ponajprije, u ovoj situaciji nasilnik je usmjeren samo na partnericu i djecu, a nitko od njih sada nema kamo otići. Tako zlostavljač pronalazi više “razloga” za kažnjavanje i vrijeđanje. Jer, “njena” su djeca nepristojna, stvaraju mnogo buke, ona nije nešto učinila na ispravan način, nije dovoljno nasmijana, nije dovoljno brzo donijela čašu vode... Sve su to “objašnjenja” koja daju zlostavljači. Druga skupina okidača vezana je uz povećanu zabrinutost, ljutnju, frustraciju koju u ovakvim situacijama osjećaju mnogi, no zlostavljačima je nasilje jedini način za “ispucavanje” negativnih emocija. Svu svoju ljutnju zbog situacije, Vlade, nesigurnosti posla, gubitka posla, manje novca i slično tada istrese na osobu koja mu je dostupna. Dodatno, očekuje se povećana konzumacija alkohola i psihoaktivnih tvari, koje također potiču na nasilje.

Važno je istaknuti da ništa od svega toga nije ni razlog ni povod, pravi razlog je potreba za potpunom kontrolom i moći nad žrtvom, a nasilje je jedan od načina na koji se to postiže.

Kako žrtve u takvim situacijama reagiraju?
- Nama žene često kažu da već po hodu mogu prepoznati u kakvom je stanju nasilnik i prilagođavaju svoje ponašanje tome. Ili izbjegavaju bilo kakvu interakciju ili mu pokušavaju što brže i više udovoljiti.

Kako smiriti zlostavljača?
- Ideja da bi žrtva trebala smiriti zlostavljača potpuno je pogrešna. I žrtve to misle, uvjerene da su baš one uznemirile svog zlostavljača te kako su na neki način odgovorne za njegovu agresiju. A mi im uvijek govorimo da je za nasilje odgovoran samo zlostavljač. Važno je znati da je odlazak od zlostavljača posebno opasan čin - jer nasilje tada eskalira. Zato je važno osigurati joj sigurno mjesto, dati punu podršku i mogućnost da dobije stručnu pomoć kako bi se osnažila za samostalan život.

Kako im okolina može pomoći?
- Nasilje treba prijaviti, a žrtvi pružiti pomoć. Ako niste sigurni što učiniti, treba nazvati neku od udruga koje se bave žrtvama nasilja i pitati što je najbolje. Šutnja nas čini sudionicima. A žrtva misli da je sama u tome i srami se priznati da se nasilje događa njoj. Budite im podrška u procesu prijave nasilja i pokušajte razumjeti složene razloge zbog kojeg žene ostaju.

Doći će trenutak kad će biti spremna otići - taj trenutak će se dogoditi brže ako zna da ima podršku okoline.

Zašto nakon završetka karantene očekujete porast prijava broja zlostavljanja?
- Sva dosadašnja istraživanja posljedica katastrofa u svijetu govore o porastu obiteljskog nasilja u tim situacijama. Prema nekim procjenama, čak i do četiri puta više. Što se tiče aktualne situacije, porast prijava kreće negdje nakon drugog tjedna karantene i to možemo očekivati i kod nas. Zatišje pred buru ne govori o tome da trenutačno nema nasilja, već da su žrtve u mnogo težoj poziciji da ga prijave.

Zapamtite...


ČITAJTE I:

Odvjetnica Matijević-Vrsaljko o slučaju Dujmić: 'Ne osuđujte žrtve zlostavljanja. Pomozite im!'

Problemi nakon rastanka: Dijete je s Kličkom, kći je odvojena od Hayden Panettiere zbog nasilnog dečka

I Severina podržala humanitarnu večer #SPASI ME: 'Već šest godina trpim obiteljsko nasilje'

Linker
19. rujan 2021 06:30