BORIS KOVACEV/CROPIX
Odlazak legende

Tužna vijest iz svijeta kazališta: Preminuo je Joško Juvančić, legendarni redatelj i pedagog presudan za naše mnoge glumce

Juvančić je posljednjih mjesec dana bio u dubrovačkoj bolnici iako nije teže bolovao, preminuo je u 85. godini.

Hrvatski kazališni redatelj i pedagog te dugogodišnji ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara Joško Juvančić umro je u srijedu u Dubrovniku u 85. godini, doznaje se od obitelji. Juvančić je posljednjih mjesec dana bio u dubrovačkoj bolnici iako nije teže bolovao.

Joško Juvančić - Jupa rodio se 1936. godine u Dubrovniku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu te režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Nakon završene Akademije najprije postaje asistent Branka Gavelle, a zatim i Koste Spaića, što će uvelike odrediti njegovu budućnost kazališnog pedagoga.

Kao profesor glume, od 1960. do danas Juvančić je presudno utjecao na umjetnički razvoj mnogih danas poznatih i cijenjenih hrvatskih glumaca.

Prve važnije režije Joško Juvančić ostvaruje u dubrovačkom kazalištu („Dubrovački skerac“ Feđe Šehovića 1961., Moliereova „Škola za žene“ 1962.), kojemu će se poslije redovito vraćati postavljajući, među ostalim, djela Držića, Schisgala, Bettija, Obaldije, Euripida, Ostrovskog, De Filippa, Vojnovića i Goldonija.

Široj hrvatskoj javnosti Juvančić se nametnuo sredinom 60-ih, kada u zagrebačkim kazalištima režira nekoliko važnih predstava - od Schisgalovih „Daktilografa“ i „Tigra“ u Teatru &TD, preko Tollerova „Hinkemanna“ i Ghelderodeovih „Škole za lude“ i „Escuriala“ u Gavelli, do Goldonijeva „Velikog smiješnog rata“ u HNK.

Veza s Dubrovačkim ljetnim igrama

Od tada će režirati iznimno mnogo predstava u gotovo svim hrvatskim kazalištima, noseći se podjednako uspješno s klasicima domaće i svjetske dramske književnosti. Osobito su važne njegove postave Držićeva „Plakira iliti Grižule“ i „Dunda Maroja“, Shakespeareova „Sna Ivanjske noći“, Vojnovićeve „Dubrovačke trilogije“, Vetranovićeva „Kako bratja prodaše Jozefa“ i crkvenog prikazanja „Ecce homo“ na Dubrovačkome ljetnom festivalu te suvremeni pisci (Bakarić, Brešan, Ionesco, Simone, Cooney), pri čemu su neka od tih uprizorenja - primjerice „Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi“ Toma Stopparda u &TD-u (1971.) - postala amblematskom kazališnom oznakom svojeg vremena.

image
Joško Juvančić snimljen u svojoj kuci na Pilama.
ADMIR BULJUBASIC/CROPIX

Raznolikost Juvančićevih kazališnih iskustava upotpunjuju i mnoge režije predstava za djecu te režije lutkarskih predstava za djecu i odrasle („Skup“, „Osman“, „San Ivanjske noći“).

Posebno poglavlje njegove profesionalne biografije vezano je uz Dubrovačke ljetne igre/festival, u čijem je umjetničkom vodstvu neprekidno 20-ak godina te od 1986. do 2001. obnaša i dužnost umjetničkog direktora, to jest umjetničkog ravnatelja dramskog programa.

Za svoj umjetnički rad Juvančić je dobio mnoge ugledne nagrade i priznanja, među kojima se ističe nagrada „Vladimir Nazor“ za životno djelo 2000., zatim nagrada „Dubravko Dujšin“ 1982., nekoliko nagrada Hrvatskog društva dramskih umjetnika (Nagrada hrvatskog glumišta za najboljeg redatelja), a u 2016. godini dobio je nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo.

U sklopu Dubrovačkih ljetnih igara 2011. godine predstavljena je monografija "Joško Juvančić Jupa".

Ministrica kulture izrazila sućut u povodu smrti redatelja Joška Juvančića

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je u srijedu izraze sućuti u ime Ministarstva i svoje osobno u povodu odlaska gospara Joška Juvančića, jednog od najvećih hrvatskih redatelja, dugogodišnjeg profesora Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu.

"Gotovo da i nema kazališta u Hrvatskoj u kojem Joško Juvančić nije režirao, no svoja najveća ostvarenja, antologijska djela hrvatskog glumišta ostvario je upravo na otvorenim pozornicama svojega rodnoga Dubrovnika. Ostat će naime zapamćena upravo njegova ambijentalna istraživanja na Dubrovačkim ljetnim igrama, otkrića sjajnih scenskih prostora od Pila preko tvrđave sv. Ivana do otoka Lokruma", istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

"S posebnom ćemo se zahvalnošću sjećati njegova dobrostivog lika mi koji smo imali tu sreću da kao generacija odrastamo uz njegove režije. Joško Juvančić nam je Držića, Gundulića ili Vojnovića pretvarao u suvremenike, naučio nas da suosjećamo, plačemo ili se smijemo s likovima starim po nekoliko stoljeća."

No, istaknula je Obuljen Koržinek, nije samo zaokružena završena djela prenosio na pozornicu. Njegov znanstveni i istraživački duh vodio ga je u otkrića zaboravljene ili scenski neispitane hrvatske dramske baštine, poput srednjovjekovnih tekstova u kolažu Ecce homo, a posebna sklonost lutkarskom kazalištu, u suradnji sa Zlatkom Bourekom, urodila je plodom sjajnim ostvarenjima među ostalim nezaboravnim Skupom, također na Dubrovačkim ljetnim igrama.

"Zajedno s generacijama hrvatskih glumaca kojima je bio profesor, one prijateljske, blage, duhovite očinske figure, uvijek spremne na savjet i pomoć, svi ćemo osjećati veliku prazninu koju nam svojim odlaskom ostavlja jedinstveni, dubrovački kazališni maestro", stoji u izrazima sućuti ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.

Hrvatski kazališni redatelj i pedagog te dugogodišnji ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara Joško Juvančić umro je u srijedu u Dubrovniku u 85. godini života.

Linker
25. studeni 2021 10:12