Tužna vijest

Preminuo Lazo Goluža! ‘Otac‘ hrvatskih kvizova i tvorac legendarne ‘Kviskoteke‘ otišao u 85. godini

Goluža je bio autor, suradnik i urednik mnogih televizijskih emisija i serija, no najviše ga pamtimo po odličnim kvizovima koje su svi pratili.

Doajen hrvatske televizije i 'otac' kvizova Lazo Goluža preminuo je u 85. godini života. Tužnu vijest potvrdio je njegov sin Dominik Goluža, kada je na svom Facebooku objavio crni pravokutnik, ispod kojeg su mu mnogi izrazili iskrenu sućut zbog gubitka oca.

image
Smatra se 'ocem' hrvatskih kvizova.
NEJA MARKICEVIC/CROPIX

Tvorac legendarnog kviza 'Kviskoteka', novinar i urednik rođen je 1. siječnja 1936. godine u Stocu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je komparativnu književnost i talijanski jezik. Nakon studija s Pajom Kanižajem pokrenuo je časopis "Paradoks".

Koluža je od 1967. radio na Televiziji Zagreb, gdje je bio autor, urednik i suradnik brojnih televizijskih emisija i serija poput "Smjerom putokaza", "Skrivene kamere", "Jadranskih susreta". Ipak, najveći doprinos dao je u smišljanju kvizova - "Tri, dva, jedan...ali vrijedan", "Pješčani sat", "Brojke i slova" te naravno "Kviskoteka".

image
S Oliverom Mlakarom postavio je davnih godina izvanrednu bazu za razvoj svih kasnijih hrvatskih kvizova.
DAMJAN TADIC/CROPIX

Kviskoteka je najpopualrniji Golužin projekt, a prvi put je prikazala 1979. Od tada se prikazivala čak 15 godina, a voditelj kviza bio je Oliver Mlakar.

Kviskoteka je bila toliko popularna da je Goluža "Igru asocijacija" iz kviza kao prvi u Hrvatskoj dao zaštititi kao intelektualno vlasništvo. Iz Kviskoteke nastale su i dvije knjige - "Kviskoteka" koja sadrži više različitih oblasti, "DA - NE pitalice", "Igre asocijacija", "Igre anagrama", "Igra detekcije" te "Kviskoteka: igra kvizova" u kojoj su samo pitanja iz oblasti "Igra pitanja i odgovora".

image
Lazo Goluža s 'Kviskom'.
T. SERDAR/CROPIX

Osim kvizova, Goluža je bio urednik licencnih TV igara "Brojke i slova", "Kolo sreće" i "Tko želi biti milijunaš" te je autorski surađivao i s njemačkom postajom ARD, britanskim TV Yorkshireom, ITV-om te s francuskim obrazovnim TV kanalom La Cinquiềme. Dobitnik je nagrada HRT-a: godišnje 1993. i za životno djelo Ivan Šibl 1995.

Linker
15. travanj 2024 10:44