Dok je 2000-e obilježila snažna želja za postizanjem brončanog tena, pa se uz neprestano izlaganje suncu vrlo često pohodilo i solarije, danas smo itekako svjesni štete koju pretjerano izlaganje opasnim sunčevim zrakama izaziva. Osim što pažljivo biramo sate koje ćemo provoditi izloženi na suncu, još veću pozornost pridajemo odabiru raznih kozmetičkih preparata koje koristimo kako bismo zaštitili naš najveći organ - kožu.
Zaštite od sunca nema bez korištenja SPF-a, na koji mnogi imaju niz negativnih asocijacija. Od prepoznatljivog bijelog sloja koji se ne upija ni s vremenom, pa do teških i masnih formulacija koje nerijetko izazivaju razne probleme na osjetljivoj koži, pogotovo kad je u pitanju lice, kreme sa zaštitom protiv sunca mnogi su izbjegavali nanositi i prilikom direktnog izlaganja sunčevim zrakama, a kamoli kad su u pitanju svakodnevne prilike kad "nismo" na suncu.
Ipak, posljedice nenošenja zaštite na koži iznimno su opasne - istraživanja pokazuju da je rak kože najčešće dijagnosticiran karcinom u Sjedinjenim Američkim Državama, s više od pet milijuna novih slučajeva na godišnjoj razini. Pritom, prevencija je u većini slučajeva jednostavna - izbjegavanje direktnog izlaganja suncu te stalno nanošenje zaštitnog faktora.
Da je zaštita od sunca potrebna, znali su i naši davni preci. Stari Egipćani među prvima su prepoznali važnost nanošenja zaštitnih tvari na kožu, a prvenstveno su posezali za rižinim mekinjama, jasminom i biljkom vučikom. Tek nedavno otkriveno je da su u pitanju zaista blagotvorni sastojci - rižine mekinje upijaju UV zrake, jasmin pomaže u oporavljanju DNK-a, a vučika posvjetljuje kožu. U antičkoj Grčkoj pak prije svega se koristilo maslinovo ulje, za koje danas znamo da ima nisku SPF zaštitu, s faktorom osam.
Uslijedila je duga stanka u povijesti prije razvitka modernog SPF-a, pa je tek krajem 19. i početkom 20. stoljeća nastao SPF kakav danas poznajemo. Razvijeni su i prvi losioni za tamnjenje, kao i vodootporne varijante, no ozbiljan je napredak napravljen tek u posljednjih desetak godina. Naime, s povratkom trenda prirodnijeg izgleda dekorativna kozmetika pala je u drugi plan, a njega kože doživjela je procvat. Elaborirane skincare rutine od nekoliko desetaka koraka postale su trend, a sastojci poput hijaluronske kiseline, vitamina C, peptida, salicilne kiseline, niacinamida, retinoida i glikolne kiseline otkriveni su kao najzaslužniji za svjež izgled. Uz duboku hidrataciju kože i dubinsko čišćenje nameće se i korištenje zaštitnog faktora kao ključan korak u anti-age njezi kože.
Pretjerano izlaganje suncu, uz rizik od razvijanja raka kože, prepoznato je kao uzrok preranog starenja kože, pojave obješene kože, hiperpigmentacije, puknutih kapilara te neujednačene teksture. Tako je nanošenje SPF-a postalo ključan korak u dnevnoj njezi kože, kao posljednji sloj koji se nanosi prije dekorativne kozmetike.
Pritom, naglasak se stavlja na potpunu zaštitu od UV zraka. Naime, UV zrake dijele se na dugačke UVA i kraće UVB zrake. Dok su UVB zrake glavni krivac za crvenilo, opekline i tamnjenje, odnosno promjene koje su odmah vidljive na koži, UVA zrake prodiru duboko u kožu, uništavajući kolagen i elastin. Posljedice izlaganja zračenju mogu biti fotostarenje, bore, hiperpigmentacija i razvijanje alergije na sunce.
Razlika između ove dvije vrste zračenja zabilježena je i u samoj ljestvici koja mjeri snagu zaštite. Iako smo naviknuli pratiti SPF zaštitni faktor, on pokazuje tek snagu kreme u zaštiti od UVB zraka, pa tako sve češće i na europskim proizvodima viđamo oznaku PA. Nova ljestvica, razvijena u Japanu, mjeri snagu zaštite od dugačkih UVA zraka te se kreće od PA+ do PA++++, što je postao novi zlatni standard u zaštiti od sunca.
Novi prioriteti doveli su i do potrebe za novim, laganim teksturama. Zaštitnu kremu više ne nanosimo samo prilikom odlaska na more, već višekratno tijekom svakog dana, pa tako nailazimo na sve veći broj nove generacije krema protiv sunca koje koriste nove sastojke. Najčešće su u pitanju mineralne kreme koje kao glavne sastojke više ne koriste cink oksid ili titan dioksid, već mikronizirane čestice i poboljšane emulzije koje ostavljaju znatno manje vidljiv trag, no posebno je popularan postao i bemotrizinol, fotostabilni filter koji pruža snažnu zaštitu i od dugačkih UVA zraka.
Zahvaljujući novim formulama imamo lagane, brzoupijajuće formule. Među najpopularnijima su fluidi i "water-like" formule koje prate karakteristike gotovo neprimjetnog osjećaja na koži zahvaljujući brzom upijanju, a pogodne su i za masnu i mješovitu kožu. Najčešće su u pitanju formulacije koje koriste tehnologiju ultrafinih emulzija koje ravnomjerno raspoređuju UV filtre bez stvaranja teškog sloja.
Uz lagane fluide, novost su i gel-kreme. Spoj hidratantne kreme i gela pruža hidrataciju i ne opterećuje kožu, a pritom često mogu poslužiti i kao potpuna zamjena za dnevnu kremu, zbog čega ih najviše vole ljudi s kožom sklonom aknama i mašćenju - korak manje u svakodnevnoj rutini znači manje opterećenje za kožu sklonu nepravilnostima.
No, kako je zaštitu od sunca potrebno obnavljati tijekom dana i nekoliko puta, sve su popularnije i opcije koje se ističu upravo zbog jednostavnog obnavljanja zaštite. SPF stickovi, maglice i sprejevi jedan su od najjednostavnijih načina zahvaljujući praktičnim pakiranjima i nanošenju koje traje tek nekoliko sekundi. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je u ovom slučaju ključno nanošenje dovoljne količine proizvoda, što nas s ovim izdanjima lako može zavarati.
Kako je ipak vodeći trend spajanje zaštitne kreme sa svakodnevnim proizvodom te eliminacija viška koraka, sve veći broj ljudi poseže i za hibridnim proizvodima koji više nisu samo posljednji korak u rutini, već su potpuni proizvodi. Hidratantne kreme sa SPF-om zamijenile su SPF kreme s hidratantnim učincima, a sve su zanimljiviji i SPF proizvodi u obliku toniranih krema koji zamjenjuju tradicionalne pudere.
Zahvaljujući tehnologiji enkapsulacije, u kojoj je se UV filtri zatvaraju u mikroskopske zaštitne ovojnice ili kapsule, moguće je imati formule s nizom njegujućih sastojaka u laganim formulama koje se lakše razmazuju. Pritom, ovaj način zadržava UV filtre na površini kože te sprječava njihovo prodiranje u dublje slojeve kože gdje mogu izazvati alergijske reakcije i osjetljivost. Istovremeno, enkapsulacija štiti aktivne sastojke od razgradnje pod utjecajem sunčevih zraka, pa samim time i zaštita kože dulje zadržava visoku učinkovitost.
Ipak, možda i najveća novost je iznenadna popularnost SPF proizvoda za kosu. Dugo se zanemarivala opasnost koju UV zrake predstavljaju za vlasište i kosu, poput isušivanja vlasi, gubitka sjaja, lomljenja kose, oštećenja kutikule, blijeđenja boje i iritacije samog vlasišta. Vlasište, osobito na području razdjeljka, može zadobiti opekline jednako kao i bilo koji drugi dio kože na tijelu.
Najčešće se kod ovakvih proizvoda koriste organski UV filtri koji oblažu vlas tankim zaštitnim slojem i smanjuju količinu UV zraka koje dopiru do keratina i pigmenata u kosi, ali i štite vlasište. Osim što je potrebno nositi kapu kako bi se očuvala kosa, postoje razni UV sprejevi, regeneratori, ulja i maglice koji štite kožu glave. Ovi proizvodi najčešće imaju nekoliko funkcija, pa osim što štite od sunčevih zraka, također pružaju dodatnu hidrataciju, omogućuju lakše raščešljavanje te smanjuju štetu od soli i klora kojima smo na ljetne dane posebno često izloženi.
Uz UV filtre, na popisu sastojaka ovakvih preparata često se nalaze i antioksidansi poput vitamina E i C, ekstrakata zelenog čaja i ekstrakata algi. Upravo su oni zaslužni za neutralizaciju slobodnih radikala koji nastaju pod djelovanjem UV zraka i tako dodatno oštećuju vlasi.
I dok gotovo na mjesečnoj razini susrećemo nove varijacije na temu zaštite kože i kose od sunca, jedno je sigurno - budućnost skincarea bez SPF-a trenutačno djeluje nezamislivo.
