Estetska kirurgija ujedinjuje medicinsko znanje, kiruršku vještinu i smisao za lijepo, pa ne čudi što na njen teren sve više ulaze žene. Predstavljamo pet hrvatskih liječnica koje otvoreno govore o sebi, svom radu i onome što ih najviše veseli i motivira za stalno usavršavanje.
Maja Malić: Nova zvijezda rinoplastike
Maju Malić, 37-godišnju spec. otorinolaringologije rodom iz Skoplja, u Zagreb je prije pet godina dovela ljubav. U braku je s dr. Mislavom Malićem, stručnjakom iz istog područja medicinske struke, a u domu im uvijek vlada razigrana i vesela atmosfera za koju su ponajviše zaslužna njihova djeca - sin Nikola (4) te kćeri Ema (3) i Evgenija (14). U kratkom roku dr. Malić se etablirala kao nova velika zvijezda rinoplastike u Hrvatskoj, a već punih godinu dana radi u Poliklinici Duduković & Kisić.
"Nevjerojatno mi je koliko sam brzo u Zagrebu izgradila svoje ime. Kažu da jedna dobra preporuka donese tri nova klijenta i to je zbilja istina jer ja imam pune ruke posla i uživam u tome", otkriva liječnica kojoj su do ožujka popunjeni svi termini.
Neopisiva je čast kad vam netko povjeri svoje lice, kaže dr. Malić, stručnjakinja za prezervacijsku rinoplastiku koja je, tumači, u posljednje tri godine postala zlatni standard pri oblikovanju nosa, a cilj joj je očuvati sve ključne strukture, poput kosti i hrskavice. Umjesto rezanja i odstranjivanja hrskavice, preferira se preoblikovanje i šivanje unutarnjih struktura nosa, što dovodi do predvidivih i dugotrajnijih rezultata.
"Čekić i dlijeto pali su u zaborav, a operacije nosa sada su prava umjetnost", naglašava dr. Malić, koja svoja znanja kontinuirano nadograđuje, a još prije nego što je diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Sv. Ćirila i Metoda u Skoplju, ljubav prema medicini usadili su joj roditelji. Njezin otac je prof. Slobodan Damjanovski, ponajbolji makedonski neurokirurg, a majka Vesna je psihijatrica. S ocem dijeli strast prema uređenju interijera i upravo time bi se bavila da nije liječnica, jer ima istrenirano oko koje uvijek traži harmoniju - bilo u interijerima ili na licu. Simbol ljepote za dr. Malić su pacijentice koje znaju nositi svoje godine i elegantno se boriti sa znakovima starosti.
"Botoks treba uvrstiti u kalendar imunizacije nakon 30. godine", smatra dr. Malić, koja je i sama vješta u izvođenju neinvazivnih zahvata poput popravljanja malih nesavršenosti na nosu aplikacijom hijaluronskih filera.
Irijana Rajković: Postoji rješenje za muške probleme
Engleska, Francuska, SAD, Belgija, Monako, Italija, Nizozemska, Austrija, UAE - to su samo neke od zemalja u kojima je dr. med. Irijana Rajković, spec. plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije, nadograđivala svoje znanje. No, ova 40-godišnja Međimurka svoju je budućnost od početka vidjela samo u Hrvatskoj.
"Imala sam zaista mnogo primamljivih ponuda, od šeika pa do impozantnih inozemnih klinika i bolnica, naročito u Americi i Londonu. No, odgojem su mi usađene jake obiteljske vrijednosti, a kako su svi moji u Hrvatskoj, nisam ni trenutka dvojila o povratku ", govori dr. Rajković, prva i jedina liječnica u Hrvatskoj koja već pet godina uspješno primjenjuje MEN SHOT®, tretman koji rješava problem erektilne disfunkcije. Pritom koristi PRP metodu - ubrizgavanje vlastite krvne plazme obogaćene matičnim stanicama i faktorima rasta.
"Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, više od 325 milijuna muškaraca imat će neki oblik erektilne disfunkcije do kraja 2025., a postoje i deseci studija koje govore u prilog pogoršavanja nakon covida", upozorava liječnica kojoj muškarci čak i iz inozemstva, od Kanade pa sve do Azije, dolaze na MEN SHOT®, botoks i liposukciju.
Irijana Rajković radi u Poliklinici Medikol u Zagrebu, ali i u čakovečkoj podružnici, stoga često putuje u kraj u kojem je provela najljepše dane svog djetinjstva. "Čakovec je moje zen mjesto. Teško je to objasniti, ali taj grad jednostavno ima posebnu energiju", govori jedina estetska kirurginja iz Hrvatske koju je priznao Odbor Američke akademije za estetsku medicinu. Irijana Rajković ujedno je njihova službena predavačica.
"Podjednako volim predavati i raditi s pacijentima, a oba aspekta se nadopunjuju. Tjeraju me da budem najbolja u tome što radim, da ostanem u toku s modernim medicinskim postignućima te da pružim sigurnu i kvalitetnu uslugu svojim pacijentima, ali i najkvalitetniju edukaciju svojim kolegama", objašnjava liječnica koja se educirala čak u području kiparstva i slikarstva kako bi dobila što širu sliku i mogućnosti za što preciznije definiranje kontura tijela i lica.
Ivonne Žgaljardić: Mirna ruka za modernu liposukciju
Ona si u svom poslu ne dopušta ništa manje od savršenstva: 37-godišnja Riječanka Ivonne Žgaljardić, spec. plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije, postavila si je izrazito visoku ljestvicu, a veliku ulogu u tome imao je njezin otac doc. dr. sc. Zoran Žgaljardić, estetski kirurg koji je u tom poslu imao tri desetljeća iskustva.
"On je bio virtuoz u svom poslu. Nikad mi nije dopustio da išta radim dok nisam bila spremna to raditi na njegovom nivou jer naš posao zahtijeva perfekcionizam", objašnjava Ivonne, koja je s ocem deset godina radila u Centru za estetsku kirurgiju dr. Žgaljardić. Tek sada, kada je i sama majka, jasno joj je zašto se otac nadao da neće upisati medicinu.
"Ovaj posao daleko je od glamura koji se prezentira u javnosti. Iziskuje veliku žrtvu, puno rada i nosi golemu odgovornost, stoga i ja danas za svog sina Jana, iako ima tek tri godine, želim da krene lakšim putem kroz život", ističe dr. Žgaljardić, koja je trenutačno na zadnjoj godini doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Živi i radi na dvije lokacije - u Zagrebu i Opatiji, gdje se nalaze njihove dvije poliklinike - a vrsna je u području laserski potpomognute liposukcije u oblikovanju tijela. To je područje, kaže, posljednjih godina izrazito napredovalo. Uvođenje laserske tehnologije u samu tehniku liposukcije omogućilo je topljenje potkožne masti, što je ostalim tehnikama nedostižno uz istodobno zatezanje kože.
Iako liposukcija nije metoda mršavljenja, već oblikovanja tijela, dr. Žgaljardić dobro zna da može biti veliki vjetar u leđa nekome tko se bori s viškom kilograma.
"Meni je tata radio liposukciju jer sam cijelu adolescenciju provela u borbi s viškom kilograma. Otada pazim na prehranu i nikad se nisam vratila na staru kilažu. To što sam se i sama podvrgla liposukciji svakako pomaže u razgovoru s klijentima jer mi je dobro poznato što se događa nakon raznih dijeta i jojo efekta te znam na što ih trebam upozoriti", zaključuje.
Ana Maletić: Svaka dlaka treba biti na svom mjestu
Od ranog djetinjstva vidjelo se da će Ana Maletić postati liječnica. Stalno se igrala doktora, a u bolnici gdje su radili njeni roditelji - majka Ines, spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, te otac Duško, spec. kirurgije i urologije - bilo joj je zabavnije nego u vrtiću. Danas je Ana Maletić (37) uspješna kirurginja te najbolja liječnica za transplantaciju kose na ovom području. Kad joj je bilo četrnaest godina, njezini roditelji otvorili su privatnu Polikliniku dr. Maletić, a danas je ona ravnateljica te prestižne ustanove u koju se dolaze školovati kirurzi iz cijelog svijeta.
"Imala sam privilegij estetsku kirurgiju učiti od tate, vrsnog stručnjaka. Otkrio mi je sve tajne i trikove posla", govori dr. Maletić, jedina Hrvatica u prestižnom Međunarodnom udruženju liječnika za transplantaciju kose (ISHRS). "Najčešće primjenjujem tehniku FUE koja se temelji na uzimanju pojedinačnih folikula, a ako je potrebno, dlačice transplantiramo u vlasište i s drugih dijelova tijela poput brade, prsa ili stidne regije", objašnjava liječnica koja radi na relaciji Zagreb - Daruvar s obzirom na to je upravo na tim lokacijama Poliklinika.
Dan voli započeti treningom jer su operacije transplantacije kose zahtjevne i često traju od jutra do večeri, a dr. Maletić velik dio vremena provodi u istom, neprirodnom položaju s teškim lupama na glavi.
"Po prirodi sam perfekcionistica pa mi ovaj posao, koji zahtijeva veliku preciznost, odlično odgovara.Tu doslovce svaka dlaka mora biti na svom mjestu", kaže dr. Maletić. Što se njene kose tiče, već je petnaest godina njeguje u istom frizerskom salonu i smatra se sretnicom - jer nema nijednu sijedu vlas. "Izbjegavam korištenje preparata za stiliziranje, dva puta mjesečno idem na masažu vlasišta kokosovim uljem, a nekoliko puta godišnje radim PRP tretman", otkriva.
Rebeka Held: Tekuće zlato za grudi
Potpuna predanost i konstantna vježba povezuju dvije velike životne ljubavi 39-godišnje Rebeke Held - klavir i kirurgiju. Uvijek kada posjeti rodne Križevce, sjedne za svoj mali Petrof piano i odsvira Rahmanjinovljev "Preludij op. 3 br. 2 u cis-molu". Ipak, priznaje da više nije vrsna pijanistica kao u srednjoškolsko doba. Glazba joj je sada hobi, kao i boks koji trenira tri puta tjedno.
"Životni tempo kirurga je zahtjevan", kaže Rebeka Held, koja se nakon gotovo deset godina specijalizacije opće, a potom plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije u KB-u Dubrava usavršavala u Bolnici Queen Victoria u Engleskoj. Krajem 2018. karijera ju je odvela u Flandriju, gdje se educirala o estetskoj i mikrokirurškoj rekonstrukciji dojki.
"Gent i danas zovem svojim drugim domom. Život u Belgiji bio je prekrasan i ja sam se potpuno asimilirala. Dugo sam dvojila jesam li donijela dobru odluku vrativši se u Hrvatsku", priznaje dr. Held, koja se etablirala kao "majstorica za grudi" i 2019. se pridružila timu prim. Siniše Glumičića kao vodeća kirurginja za operacije dojki i tijela. Dvije godine kasnije otvorila je vlastitu privatnu Polikliniku dr. Rebeka Held.
"Već godinama radim hibridne operacije grudi gdje se uz implantate radi prirodnijeg rezultata dodaje i vlastita mast lipotransferom ili, primjerice, prijenos matičnih stanica iz masti nanofat tehnikom u svrhu pomlađivanja lica. Mast u mojoj struci zovemo tekućim zlatom", govori. U kirurgiji se, kaže, muškarci smatraju autoritetom zato što u struci radi manje žena.
"Ne smatram da je spol kirurga presudan u njegovim sposobnostima, ali muškarcima je lakše izdržati neke fizički zahtjevnije situacije. No, postoji i podatak u literaturi da su žene, upravo zbog svoje preciznosti, ipak kirurzi s manje komplikacija", zaključuje dr. Held.