Nema sumnje u moć botulinum toksina, dermalnih filera i aktivnih kozmetičkih sastojaka koji zaglađuju bore, vraćaju jedrinu koži, posvjetljuju ten... no ponekad mogu imati neugodne nuspojave. Ovo su njihove blaže, ali vrlo učinkovite verzije.
Sve više njegujućih proizvoda naziva se botoksom u bočici, jer u izglađivanju bora mogu parirati injekcijama - bez nuspojava poput "ispeglanog" i "zamrznutog" izgleda. Može li kozmetika doista oponašati učinak ubrizgavanja botoksa?
"Samo djelomice. Kozmetičke inačice botoksa nastoje na sličan način smanjiti mišićnu napetost zbog koje nastaju mimičke bore. Promjene su manje vidljive i, za razliku od botoksa, ne mogu se dogoditi trenutačno. Ipak, redovitom njegom takozvanim botox-like proizvodima s vremenom se bore mogu ublažiti, a ten revitalizirati, jer kozmetičke alternative botoksu potiču stvaranje kolagena i elastina u koži", objašnjava zagrebačka formulatorica kozmetike Mirela Ilenić.
Moguće alternative botoksu
Navodimo najčešće korištene sastojke kojima se pripisuje učinak sličan botoksu. Sastojak su mnogih kozmetičkih linija za "peglanje" bora.
Heksapeptidi: Spojevi aminokiselina, poznati kao peptidi, temeljni su građevni elementi kože, važni za stvaranje kolagena i elastina. U kozmetici se često koriste vjerne kopije peptida - visokotehnološke inačice pomoću kojih se koža može "reprogramirati" da bude čvršća i zategnutija - heksapeptidi. Njihovim djelovanjem smanjuju se bore uzrokovane kontrakcijama mišića na licu, a najučinkovitijim se smatra acetil heksapeptid-8, poznat pod tržišnim nazivom argirelin.
Spilanthol: Riječ je o aktivnom sastojku dobivenom iz tropske biljke akmele (Acmella oleacera) koja raste u Južnoj Americi i na Madagaskaru. Tamo se tradicionalno koristi kao prirodni anestetik za zubobolju, glavobolju, reumu... zbog čega je privukla pozornost kozmetičke industrije - pokazalo se da može smanjiti mišićnu napetost na licu, uslijed čega se zaglađuju bore.
Pčelinji otrov: Odavno se zna da apitoksin, odnosno pčelinji otrov, izvrsno poboljšava prokrvljenost tkiva i djeluje protuupalno. Stoga se koristi za ublažavanje raznih bolnih i upalnih stanja poput artritisa, ishijasa, sportskih ozljeda... a u kozmetičkim pripravcima, kao alternativa botoksu, nalazi se u vrlo malim količinama, u pročišćenom obliku koji ne nadražuje kožu. Pčelinji otrov dobiva se posebnom tehnologijom prikupljanja u košnicama, a pritom se ne smije naškoditi pčelama. U Hrvatskoj se proizvodi kozmetika s pčelinjim otrovom najviše kvalitete: zagrebački agronom i pčelar Tvrtko Matijević nedavno je predstavio brend BeeVenom touch na bazi pčelinjeg otrova cijenjenog diljem svijeta zbog izuzetno visokog udjela melatinina - proteina zahvaljujući kojem je apitoksin toliko blagotvoran.
Švicarsko ledeno vino (i prirodna guma): Švicarska tvrtka Mibelle Biochemistry prva je lansirala aktivni sastojak Vin-upLift za obogaćivanje kozmetike - ekstrakt švicarskog ledenog vina za brzopotezni lifting lica. Sastojak se dobiva iz ledene berbe u švicarskim vinogorjima, posebnom tehnologijom kojom se postiže vrlo visoka koncentracija tvari što potiču zatezanje kože. No, Vin-upLift nije isključivo "vinskog" podrijetla, već sadrži i biljni polisaharid poznat kao tara guma. Riječ je o prirodnoj gumi što se prerađuje iz sjemenki južnoameričkog drva Caesalpinia spinosa zvanog tara. Povezujući se s molekulama ledenog vina, guma stvara trenutačan efekt liftinga, a pritom se intenzivno pojačava hidriranje kože pa ona izgleda svježije.
"Prirodne gume na koži stvaraju nevidljivu elastičnu ‘prevlaku‘, dakle, na mehanički način zatežu kožu pa su i bore manje izražene", objašnjava Mirela Ilenić, dodajući da je za učinak botox-like proizvoda u pravilu zaslužna kombinacija više sastojaka. Premda bi se o opravdanosti naziva "botoks u bočici" moglo raspravljati, najnovija generacija kozmetičkog liftinga svakako nastoji na sveobuhvatan način "ozariti" lice.
Hijaluronski fileri bez igle
Postoji i nježno rješenje umjesto filera - hijaluronska kiselina ne ubrizgava se injekcijama, nego se nanosi na kožu preciznom štrcaljkom. Tako funkcionira Fillerina 12HA, prvi neinvazivni filer za kućnu upotrebu koji se sastoji od 12 molekula hijaluronske kiseline različite molekularne mase koje su, kažu, posebno učinkovite u prodiranju u dublje slojeve kože i pritom pružaju učinak filera. Tretmani su dostupni u tri različite koncentracije, ovisno o dobi i stanju kože, a učinak dvotjedne kure vidljiv je do četiri mjeseca.
Shiseido Bio-Performance Skin Filler tretman oponaša učinak filera u dva koraka - noćni serum sadrži hijaluronsku kiselinu u molekularnoj veličini prilagođenoj za ulazak u kožu, a dnevni lifting serum "proširuje" molekule kako bi se rasporedile i koži dale punoću.
Umjesto retinola
Nježnije alternative ima i retinol - oblik vitamina A koji je već desetljećima zlatni standard za ublažavanje znakova starenja i smirenje problematičnog tena. No, s druge strane retinol može izazvati suhoću, crvenilo, nadraženost i ljuštenje kože te preosjetljivost na sunce. Premda je industrija ljepote daleko odmakla u osmišljavanju blažih verzija samog retinola, trenutačno su najveći hit takozvani fitoretinoli - spojevi koji se dobivaju iz biljaka, a "oponašaju" djelovanje retinola bez neželjenih nuspojava.
Bakuchiol: Ekstrakt azijske biljke Psoralea corylifolia (ljeskoliki djeteljnjak) poznate pod nazivom babchi, koja se od davnina koristi za ajurvedske njegujuće pripravke. Priča o bakuchiolu potkrijepljena je znanstvenim istraživanjima koja su pokazala da smanjuje bore i hiperpigmentacije. Također uravnotežuje lučenje sebuma i djeluje protuupalno pa na taj način može poboljšati stanje kože sklone nastanku prištića.
Bidens pilosa: Sve više kozmetičkih brendova kao biljnu alternativu retinolu koristi ekstrakt cvijeta Bidens pilosa (dvozub), što izvorno raste u Južnoj Americi, a rasprostranjen je diljem svijeta. Kažu da odlično učvršćuje, zaglađuje i ujednačuje ten, a pritom djeluje izrazito umirujuće pa je pogodan i za osjetljivu kožu.
Rambutan: Tropski plod koji donekle podsjeća na liči novo je supervoće na radaru kozmetičke industrije. Zanimanje za rambutan neprestano raste jer ga odnedavno koriste svjetski poznati američki brendovi: Dr. Dennis Gross, Alpyn Beauty, Indie Lee... Osim što se ekstrakt rambutana "ponaša" slično kao retinol, dodatna je pogodnost to što obiluje vitaminom C, ključnim za jedrinu tena, te umirujućim mineralom manganom.
Popularnost "novootkrivenih" kozmetičkih sastojaka uvelike ovisi o biotehnološkim kompanijama koje ih proizvode i na taj način diktiraju trendove, kaže Mirela Ilenić. Sudeći prema novitetima sa svjetskog sajma In-Cosmetics što je ljetos održan u Parizu, sljedeći hit izvor fitoretinola bit će drevna sredozemna biljka tršlja. Naime, već spomenuta tvrtka Mibelle Biochemistry koja stoji iza "švicarskog ledenog vina" za lifting lica lansirala je sastojak na bazi mastike - smole što se dobiva iz tršlje. Kažu da mastika odlično zamjenjuje retinol jer sadrži obilje retinoične kiseline koja je inače i prirodno prisutna u koži, a važna je za njezinu čvrstoću i gipkost.