Isprekidani ili povremeni post posljednjih je godina sve češće spominjan model prehrane za koji njegovi pobornici tvrde da djeluje na crijevni mikrobiom i pokreće samočišćenje stanica u organizmu, zahvaljujući čemu pridonosi boljem metabolizmu i boljoj kontroli šećera, uravnoteženju tjelesne težine, zdravlju krvnih žila itd., a dobrobiti se mogu odraziti i na kožu, čineći je pomlađenom i blistavijom. Po teoriji, isprekidani post može pokrenuti autofagiju (što u doslovnom prijevodu znači "jesti sebe"), proces koji pročišćava tijelo od starih, oštećenih stanica i proteina kako bi napravio mjesta za nove i zdrave.
Dolaze nove stanice
Kao i drugi dijelovi tijela i koža odgovara na taj obnavljajući proces te se beživotne i umorne stanice zamjenjuju mladima koje koži daju sjajniji izgled. Dermatolozi koji podržavaju isprekidano gladovanje navode i kako se tijekom procesa samočišćenja stanica kože oštećene molekule i stanične organele razgrađuju i recikliraju, što produljuje staničnu dugovječnost.
Naravno, pokretanje autofagije nije dovoljno za postizanje blistave i vječno mlade kože - isprekidani post trebao bi biti samo povremeni poticaj, dakako, za osobe koje mogu postiti, jer post u zdravstvenom smislu ne odgovara svima. Redovna njega odgovarajućim proizvodima i dobro odabrana prehrana uz povremeni post u kombinaciji pridonose što duljem očuvanju mladenačkog izgleda kože.
Prilagodite intervale
Intervali u kojima se jede i oni u kojima se ne jede razlikuju se od osobe do osobe, ali jedan od mogućih modela je post 16:8, što znači da se kroz 16 sati unutar 24 sata posti, a tijekom osam sati se jede (primjerice, između 10 i 18 sati). Omjer može biti i 12:12 ili neki drugi, već koji vam najbolje odgovara. Posavjetujte se s liječnikom prije posta i pratite što vam tijelo javlja tijekom gladovanja.
Preuranjeno starenje
S druge strane, najgore što možete učiniti za kožu što se tiče prehrane je česta konzumacija brze hrane. Nitko ne očekuje da fast food nosi neke zdravstvene dobrobiti, no mnogi vjerojatno nisu (dovoljno) svjesni jakog utjecaja koji ima na zdravlje kože i ten, posebno kod starije kože.
Kao što povećava rizik za razvoj dijabetesa, debljine i drugih kroničnih bolesti, prekomjerno jedenje visokoprerađenih namirnica može voditi i do ranijeg starenja kože. Brzi zalogaji, slatka pića i gotova jela skraćuju markere DNK koji predstavljaju biološku dob pojedinca, a to značajno podiže rizik od preuranjenog starenja. Pored toga, nezdrave masnoće, rafinirani šećer i razni aditivi u brzoj hrani mogu oštetiti kolagen i elastin, proteine koji su zaslužni za punoću i mladolikost kože. Takva oštećenja s vremenom dovode do pojave bora, ovješene kože, gubitka sjaja i beživotnog tena.
Promjena prehrane
Isti sastojci iz brze hrane koji ubrzavaju starenje, vode i do razvoja upalnog stanja u organizmu. Takva se upala može odraziti i na koži - kroz akne, crvenilo i preosjetljivost. U brzoj je hrani i apsolutno previše soli, koja može dovesti do dehidriranosti i sivila kože.
Kako bi se znakovi starenja kože odgodili, a ostala oštećenja spriječila, važno je pametno osmisliti prehranu. Prekrižite brzu i svu visokoprerađenu hranu, pržene namirnice i slično te se okrenite prehrani koja obiluje voćem, povrćem i nemasnim proteinima. Primjerice, bobičasto voće obiluje antioksidansima i ima snažan anti-aging učinak, citrusi zahvaljujući vitaminu C potiču izgradnju kolagena i elastina, orašasti plodovi bogati su vitaminom E koji sprečava pojavu bora, zeleno lisnato povrće ublažava oštećenja i pruža koži vlagu itd. Uz to, važno je piti dovoljne količine vode, pogotovo ljeti, kada se više znojimo, kako bi koža bila hidrirana iznutra.