Možete li zamisliti Lea DiCaprija kao anti-agera? Možda je to čudno pitanje, ali kao gorljiv borac za zaštitu okoliša taj glumac se bori za smanjenje eskalirajućih količina zagađivača u zraku koji štete našem planetu, ali i našoj koži. Znanstvenici tek počinju otkrivati razmjere i svakodnevne utjecaje dima, smoga, para i prašine na našu kožu. Od beživotne do masne kože, od bora do crvenila, zagađenje zraka ne uzrokuje samo kašalj, nego nas čini starijima. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), globalno je više od 80 posto ljudi koji žive u urbanim sredinama izloženo zraku koji premašuje prihvatljive granice zagađenja. Znanstvena istraživanja pokazuju da najveći neprijatelj kože više nije Sunce. Naime, onečišćenje ozonom je nešto što nas svakodnevno okružuje i dokazano je da uzrokuje oksidativni stres kože, stvarajući slobodne radikale koji dovode do vidljivog starenja.
Sitni lebdeći agresori
Kad je riječ o posljedicama zagađenja okoliša, postoji pet vrsta lebdećih čestica koje utječu na kožu, a svaka od njih različite je veličine. No, upravo sitne lebdeće čestice (PM2.5), čiji je promjer 2,5 mikrometara, izazivaju najviše opasnosti. U usporedbi s prosječnom debljinom čovjekove vlasi od 70 mikrometara, veoma je lako shvatiti koliko lako ti sitni lebdeći agresori mogu prodrijeti u naše pore. Prirodna zaštita kože dolazi od gornjih slojeva stanica, koje imaju ulogu takozvane barijere. Starenjem ta barijera slabi i lebdeće čestice lakše prodiru u kožu, što uzrokuje kroničnu upalu jer stanice pokušavaju zaštititi kožu od tih vanjskih neprijatelja.
Najuočljivije posljedice su hiperpigmentacija, crvenilo i neujednačenost tena. Stanice melanocita, koje su važne u davanju pigmenta koži, doslovno se uzurpiraju i postaju okidač za nastanak sunčevih mrlja. Budući da upalni proces zahtijeva više zaliha krvi, krvne žile postaju otečene, s vremenom dovodeći do proširenih kapilara i rosacee. U međuvremenu, kako su stanice zbunjene, počinju zanemarivati stvaranje kolagena potrebnog za održavanje čvrstoće kože. Drugim riječima, s vremenom ćete početi primjećivati sitne bore i smežuranu kožu.
Tko je na udaru?
Neke kozmetičke tvrtke krenule su u napad pa je tvrtka SkinCeuticals otkrila istraživanje koje pokazuje da je dnevna njega sa zaštitnim faktorom kombinirana s tretmanom antioksidansima ultimativni moćni dvojac kad je u pitanju zaštita kože. Jaka vojska stručnjaka koji rade za brend Elizabeth Arden provela je pet godina stvarajući revolucionarni hidratizirajući štit za zaštitnim faktorom 50 koji sadrži ključni sastojak idebenon, potentni antioksidans koji neutralizira štetu nastalu slobodnim radikalima. U svom laboratoriju prethodno su koristili antioksidanse za testiranje štete nastale od UV zračenja i specifičnih količina potrebnih da se odupru slobodnim radikalima koji ih generiraju. Sada su u mogućnosti pokazati da su potrebni različiti tipovi i količine antioksidansa kako bismo se zaštitili i obnovili utjecaje zagađenja.
Niti jedan tip kože nije imun na izlaganje. Međutim, ako ste svijetle puti ili imate osjetljivu kožu, već ste podložniji UV zrakama i bit ćete osjetljiviji na zagađenje zraka. Također, osobe s masnom kožom sklonije su takvim rizicima. Velike lebdeće čestice primat će se na masnu kožu, dok će proširene pore biti savršen tunel za njihov prodor u kožu.
Iako puno vrućih beauty novotarija može biti relativno upitno, čini se da je potreba za zaštitom od atmosferskih neprijatelja iznimno velika. Hoće li proizvodi protiv onečišćenja postati osnovni dio našeg anti-ageing arsenala kao što je bio slučaj sa zaštitnim faktorom? Prerano je govoriti o tome, ali sigurno je da razumijemo mehanizme kojima zagađenje zraka oštećuje kožu. U velikim gradovima je zaštita najvažnija jer oštećenje može jako brzo nastati. A ono što zabrinjava jest to što još uvijek ne znamo u kojoj mjeri ono utječe na zdravlje kože.