Zanimljivu i korisnu analizu koja će vam pomoći da odredite svoj tip kože možete provesti u udobnosti vlastitog doma u nekoliko koraka.
Svačija je koža jedinstvena, pa zbog toga kozmetički proizvodi koji odgovaraju vašoj prijateljici ili sestri ne moraju odgovarati i vama. Poznavanje tipa kože i prepoznavanje stanja na koži pomoći će vam da kreirate vlastiti program njege, ključno je stoga povremeno pregledavati kožu kod dermatologa koji će detaljnom analizom otkriti eventualne probleme te predložiti tretmane i njegu. No, između posjeta liječniku i sami nešto poduzmite, jer važno je shvatiti i upoznati specifičnosti vlastite kože, za što je potrebno odvojiti malo vremena. Analizu koja će vam pomoći da odredite svoj tip kože možete provesti u nekoliko koraka u udobnosti doma.
1. Korak: Procijenite hidrataciju
Hidriranost kože označava količinu vode u epidermi. Po njoj se vidi koliko učinkovito koža funkcionira kao barijera, zadržavajući vodu unutra i držeći štetne tvari vani.
Očistite lice uobičajenim proizvodom za čišćenje, umijte se i osušite kožu tapkanjem. Kakva je koža netom nakon pranja? Zategnuta i glatka ili crvena i nadražena? Mekana i podatna ili suha i neelastična?
Pričekajte pola sata, pa provjerite sjaje li vam se čelo, nos, obrazi i brada ili osjećate da su suhi. Nakon još pola sata provjerite osjećate li suhoću kože kada se smijete i radite druge izraze lica.
Dobro hidrirana koža sa zdravom i funkcionalnom barijerom trebala bi odmah nakon čišćenja biti mekana, a to pokazuje i da je očišćena nježnim sredstvom bez emulgatora i s odgovarajućim pH. Koža koja je odmah nakon čišćenja zategnuta, no kasnije postane mekana, najvjerojatnije također ima zdravu barijeru, a radi se ili o normalnom ili o masnom tipu kože čiju je barijeru isprva malo poremetio emulgator iz sredstva za čišćenje.
Ti proizvodi i jesu najčešći razlog za suhoću i zatezanje kože odmah po čišćenju, no ako takav osjećaj traje i kasnije, osoba vjerojatno ima suhi tip kože. Sjajni čelo i nos pola sata ili sat nakon čišćenja ukazuju na normalnu ili mješovitu kožu, a ako su sjajni i obrazi - na masnu kožu.
Dehidrirana koža čija je barijera oštećena zbog pogrešnih proizvoda puno je češća od prirodno suhog tipa kože, čiji je uzrok manjak lipida, a ne vode, kažu dermatolozi. Agresivno čišćenje i pilinzi, čak i ako se preporučuju za prekomjerno masnu kožu, mogu navesti lojne žlijezde u koži da proizvode još masnoće. S druge strane, guste, masne i okluzivne hidratantne kreme mogu oslabiti prirodnu produkciju masnoća, pa suha koža može postati još suhlja.
2. Korak: Procijenite razinu masnoća
Razine lipida u koži ovise o proizvodnji sebuma, na koju utječu stanje kože, dob, hormoni, stres, okoliš i proizvodi koje koristimo. Ispravnom procjenom razine lipida može se utvrditi je li koža suha zbog nedostatka masnoća ili je masna zbog nedostatka esencijalnih masnih kiselina ili pak kao reakcija na dehidraciju i oštećenu barijeru.
Lice je očišćeno nakon prvog koraka. Za brzu i jednostavnu procjenu pritisnite upijajući papir na čelo, nos, bradu i obraze te označite otiske kako biste znali s kojeg su dijela. Koliko masnoće vidite kad okrenete papir prema svjetlu?
Ako je gotovo suh, vjerojatno imate suhu kožu. Ako papir s nosa i čela ima nešto masnoće, koža je vjerojatno normalna ili mješovita. Masni tragovi na svim papirima znače da imate masnu kožu. Može biti sjajna, sklona aknama i proširenim porama.
Masnoća na T-zoni i suhoća na obrazima znače da je koža neuravnotežena jer njena barijera ne radi dobro i ne može zadržati vlagu u epidermi. Takva je koža dehidrirana, pa u pokušaju stvaranja ravnoteže žlijezde lojnice pojačavaju proizvodnju u T-zoni.
3. Korak: Ima li crvenila i što ono znači?
Primjećujete li crvenilo na koži postavite si nekoliko pitanja. Dobivate li osip od metalnog nakita koji nije zlatan? Svrbi li vas koža i dobivate li osip nakon mirisnih kupki i mirisnih losiona? Izgleda li vam lice ponekad kao da je opečeno suncem, a nije?
Ako ste odgovorili pozitivno na bilo koje od ovih pitanja, vjerojatno imate osjetljivu kožu. Ako su odgovori negativni, no lice vam je crveno neko vrijeme nakon pranja, koža je vjerojatno upaljena zbog narušene barijere (najčešći uzrok je upotreba pogrešnih proizvoda za kožu). Takva koža ne može zadržati vodu, a iritansi, bakterije i virusi mogu u nju prodrijeti te može doći do imunosne reakcije koja se očituje kao upala i crvenilo. Ako je to i vaš slučaj, potražite blage proizvode za njegu koji ne sadrže parabene, sintetske mirise, mineralna ulja, sulfate i ftalate, jer ti sastojci mogu izazvati crvenilo i svrbež.
Njega za svaki tip kože
Tipovi kože razlikuju se po osnovnim svojstvima i tipičnim tegobama. Nakon analize vjerojatno vam je jasnije koji tip vi imate.
Suha koža: Prirodno joj manjka masnoća. Akne su rijetke, površina je često nadražena, s mrljama i crvenilom. Čest je dojam zategnutosti i beživotnog tena. Obično je pH previše alkalan, što se može popraviti upotrebom blagih sredstava za čišćenje bez emulgatora i s odgovarajućim pH. Za poboljšanje barijere i izgleda kože ključna je kvalitetna krema koja ima pravi omjer ceramida i masnih kiselina, uz hidratantni sastojak, poput hijaluronske kiseline. Treba piti više vode, a u prehranu uvesti zdrave masnoće iz avokada, maslina, oraha, lanenih sjemenki, lososa...
Masna koža: Suprotna je od suhe kože, a uzrokuju je genetika, stres i hormoni. Najvažnije je kontrolirati višak masnoća bez oštećivanja kože. Preporučuju se nježna sredstva za čišćenje koja ne stvaraju pjenu, kao i sastojci koji pomažu smanjiti produkciju masnoća, kao što su salicilna kiselina, izoflavoni, vitamini B i retinoidi.
Normalna koža: Uravnotežena je i lipidna barijera joj ispravno funkcionira u oba smjera. Ima poželjnu pH vrijednost od oko 4,8, pa nije sklona aknama, suhoći, perutanju, mrljama. Otporna je i tolerantna, glatka, sa sitnim porama.
Osjetljiva koža: To je složeno stanje zbog kojeg je koža sklona upali i pretjeranim reakcijama. Nadražiti je mogu UV zrake, sastojci iz šminke i kozmetike, onečišćivači... Osobe s osjetljivom kožom mogu imati akne, rozaceju ili kontaktni dermatitis, tj. svrbljivi osip koji može nastati nakon dodira s metalima, sapunima, bojama, mirisima i deterdžentima. Koža je sklona peckanju i žarenju, posebno ako je suha i barijera joj je narušena. Kada se barijera obnovi, osjetljivost se ublažava.
Koža može biti prirodno osjetljiva, osjetljiva zbog uzroka iz okoliša i reaktivna. Prirodna može biti nasljedna i povezana sa stanjima kao što su ekcem, rozaceja, psorijaza. Pojavu okolišne pokreću cigaretni dim, pelud, zagađenje i drugi okidači, dok reaktivna postaje crvena i upaljena nakon dodira s nadražujućom tvari.
Neuravnotežena ili dehidrirana koža: Nije tip kože, no danas je najčešće stanje kože, a daleko je najveća podskupina s dehidriranom kožom i kompenzatorno masnom T-zonom. Do te pojave uglavnom dolazi zbog narušene lipide barijere, a povlači se nakon što se počnu koristiti odgovarajući proizvodi za kožu i barijera se obnovi. Važno je da sredstvo za čišćenje ne sadrži deterdžente koji oštećuju osjetljivu barijeru te da krema potiče njeno obnavljanje.