Regenerativna i estetska medicina u ne tako dalekoj budućnosti mogle bi se mijenjati iz temelja, ovisno o tome kamo će znanstvenike odvesti nedavno veliko otkriće - istraživači s Instituta Babraham u Cambridgeu razvili su metodu "vremenskog skoka" kojom su pomladili stare stanice kože za 30 godina. Stanice su, pored toga, zadržale svoju specijaliziranu funkciju. Istraživanje, koje bi moglo biti revolucionarno, još je u ranoj fazi, a objavljeno je u magazinu eLife.
Brisanje tragova starenja
Kako nam godine idu, tako sposobnost funkcioniranja naših stanica slabi, a genom nakuplja tragove starenja. Cilj regenerativne biologije je popraviti i zamijeniti stare i oštećene stanice, a pritom joj je glavno oruđe naša sposobnost stvaranja "induciranih" matičnih stanica. Tijekom procesa u nekoliko se koraka brišu oznake koje čine stanice specijaliziranima, pa se nakon toga, u teoriji, takve matične stanice mogu u odgovarajućim uvjetima razviti u bilo koji tip stanica. No, znanstvenici do sada nisu mogli stvoriti pouzdane uvjete za "usmjeravanje" matičnih stanica u bilo koji tip specijaliziranih stanica.
U 13 dana
Nova metoda, temeljena na tehnici koja je nagrađena Nobelovom nagradom, prevladava taj problem jer zaustavlja reprogramiranje stanice prije nego što se njezin identitet potpuno obriše. Znanstvenici su tako postigli preciznu ravnotežu između pomlađivanja stanica i sposobnosti obnavljanja njihove specijalizirane funkcije. Prvi je stanice na ovaj način 2007. godine reprogramirao japanski znanstvenik Shinya Yamanaka, za što je i nagrađen Nobelom, a cijeli je proces trajao je 50 dana.
Po novoj metodi proces traje 13 dana. U istraživanju su stanicama uklonjene promjene vezane uz dob te su one privremeno izgubile svoj identitet. Ostavljene su da rastu i razvijaju se u uobičajenim uvjetima, a analiza genoma pokazala je da su ponovo dobile markere karakteristične za upravo taj tip stanica (bili su to fibroblasti). Pored toga, ponovo su počele proizvoditi kolagen!
Kako bi pokazali da su stanice uistinu pomlađene, znanstvenici su potražili promjene u njihovim obilježjima starenja, jer starenje se, zahvaljujući najmodernijim tehnikama, danas može pratiti na molekularnoj razini, objasnio je voditelj istraživanja Diljeet Gill. Pokazalo se da reprogramirane stanice odgovaraju profilu stanica koje su od njih mlađe 30 godina.
Pomlađene stanice su produktivnije i brže
Moguće primjene ove tehnike ovisit će o tome hoće li reprogramirane stanice, osim što će izgledati mlađe, još i funkcionirati poput mladih stanica. Za sada obećavaju.
Uloga fibroblasta je proizvodnja kolagena, čime pomažu u izgradnji strukture tkiva i zacjeljivanju rana, a i putuju u područja koja treba popraviti. Pomlađeni fibroblasti iz ovog istraživanja proizvodili su više kolagena nego kontrolni fibroblasti koji nisu bili podvrgnuti tom procesu. Znanstvenici su, uz to, testirali djelotvornost pomlađenih stanica stvarajući umjetni rez u sloju stanica u posudi - pomlađeni fibroblasti stigli su na mjesto reza brže od starijih stanica. Mehanizam koji stoji iza uspješnog reprogramiranja stanica još nije u potpunosti razjašnjen i sljedeći je dio slagalice kojim će se znanstvenici pozabaviti.