VEDRAN PETEH/CROPIX
Vino i hrana

Oni su ostavili sigurne poslove u gradu, preselili u Istru i postali vinari

Četrdesete su Petri i Ivanu Leki donijele promjene: napustili su Zagreb, preselili se u kuću nadomak Buja, postali vinogradari i vinari te stekli posve nove gastronomske navike.

Četrdesete su Petri i Ivanu Leki donijele promjene: napustili su Zagreb, preselili se u kuću nadomak Buja, postali vinogradari i vinari te stekli posve nove gastronomske navike.

Lanjskog proljeća Petra i Ivan Leko zaljubili su se na prvi pogled - ugledavši vinogradarske položaje Kaštanjari i Cupiga na bijeloj istarskoj zemlji. Kako oboje vole prirodu, na motorima su prošli gotovo cijelu Europu, a ovaj komadić raja nadomak Buja potaknuo ih je da u četrdesetima promijene život iz temelja i da se iz Zagreba presele u Istru. Mogli su mirno dočekati mirovinu na sigurnim poslovima, koje su oboje imali u turističkom sektoru, no shvatili su da su u idealnim godinama da okrenu novu stranicu - i upuste se proizvodnju vina. Vinariju su nazvali Bastiàn - prema svetom Sebastijanu kojeg, uz svetog Servula, u tom kraju izuzetno štuju i smatraju svojim zaštitnikom. Novi život donio im je i nove gastro navike: sada se na njihovom meniju nađe mnogo više jela s vinima i grožđem, kao i sokovi i marmelade od grožđa.

image

Vinograd bračnog para Leko nadomak Buja

"Tražili smo po Istri zemlju koja bi bila pogodna za maslinike, ali potpuno su nas osvojili ti pitoreskni brežuljci s kojih se vide Buje, Alpe, more… To je prizor koji oduzima dah i bili smo presretni što nam se ukazala prilika da kupimo 40 hektara izvrsnih položaja. Znali smo da je to mnogo zemlje, da nas čeka mnogo učenja i još više posla, ali s druge strane, osjetili smo novo uzbuđenje. Te promjene koje se na trsovima događaju iz mjeseca u mjesec, berba, prerada, proizvodnja vina... sve to nas čini sretnim. Da ne govorim koliko smo bili ponosni što smo već za našu prvu malvaziju dobili zlatnu medalju na međunarodnom natjecanju Vinistra", govori Petra Leko.

Kako u vinogradarstvu i proizvodnji vina nisu imali dovoljno iskustva, angažirali su kao savjetnika Milana Budinskog, jednog od najboljih hrvatskih enologa, s kojim ih povezuje jednako razmišljanje o organskom uzgoju. Glavni vinogradar im je Ireneo Celega, čovjek koji im je prodao vinograde i koji ih najbolje poznaje jer ih je sam godinama obrađivao. Osim malvazije, tu su i merlot, cabernet franc, cabernet sauvignon, pinot noir i teran, a uz Malvaziju Bastiàn veliki uspjeh im je rose koji je, prema mišljenjima stručnjaka, jedno od najboljih hrvatskih ružičastih vina. Napravljeno je po uzoru na provansalska, a sadrži 70 posto merlota i 30 posto cabernet franca. Ovogodišnja berba dobro je prošla, u vinogradima su napravili i piknik s istarskim sirevima, pršutom i grožđem pa sada mogu zadovoljno predahnuti.

image

Vlasnici se ponose svojim crnim sortama merlot, cabernet franc, cabernet sauvignon, pinot noir i teran

SASA CETKOVIC

"U vinogradu je svako godišnje doba drukčije. Najintenzivnije je u vrijeme berbe, kad smo među trsjem od zore do kasno navečer, a uz nas je stalno Nera, crni njemački ovčar, koja je s nama dvije godine. Ona je dio tima od prvih pregovora i sve što se događa u vinogradima pozorno nadgleda", govori Ivan Leko. Ni trenutka, kaže, nisu požalili što su se preselili u Istru. Tamo je sve jednostavnije, ležernije, nema gužve kao u gradu, cijeli dan su na zraku i okruženi prirodom, a osjećaju se i dobrodošlo u novom okruženju u kojem dominiraju zvučna vinarska imena poput Cattunara, Claia, Kozlovića, Coronice, Kabole te mnogima omiljene gastronomske oaze Stari podrum, konoba Nono i konoba Ane Morgan. Uskoro će ondje svoje umijeće u Staroj školi razvijati i Priska Thuring... Sve su to mali dragulji na kruni elitnog turizma kakav niče na tom dijelu bijele istarske zemlje.

Kad se požele prijatelja, kazališta ili muzeja, paru entuzijasta nije problem otići do Zagreba, Pule, Rijeke… A što se projekta tiče, tek su na početku. Nadaju se da bi sljedeću jesen mogli početi graditi vinariju koju je projektirao Tomislav Ćurković iz studija Dva arhitekta. Bit će to kombinacija elemenata klasične istarske arhitekture pod modernim krovom, s kušaonicom, atraktivno mjesto s predivnim pogledom gdje će se organizirati i izložbe, koncerti i druga događanja. Nisu odustali ni od maslinika, a uskoro bi se mogla kušati i njihova prva maslinova ulja i rakija.

image

Riblji tartar

VEDRAN PETEH/CROPIX

Riblji tartar

Sastojci za 4 osobe:

  • 1 kg svježe bijele ribe
  • 2 dl maslinovog ulja
  • 1 limun
  • prstohvat limunove korice
  • malo cvijeta soli
  • nekoliko bobica grožđa sorte malvazija
  • 100 g svježeg lista peršina

Priprava:

Očistiti i filetirati ribu. Skinuti joj kožu i narezati na kockice. Dodati 1 dl maslinovog ulja, sok jednog limuna te naribanu koricu limuna. U drugu posudu staviti peršin i 1 dl maslinovog ulja te usitniti kako biste dobili pesto. Servirati tako da se na pesto stavi riblji tartar, potom unaprijed narezano grožđe sorte malvazija i na kraju dodati malo cvijeta soli.

image

Filet svježe ribe poširan u vinu

VEDRAN PETEH/CROPIX

Filet svježe ribe poširan u vinu

Sastojci za 4 osobe:

  • 0,3 dl malvazije
  • 100 g maslaca
  • riblji temeljac
  • 600 g celera
  • 200 g krumpira
  • 0,6 l mlijeka
  • malo maslaca, malo soli
  • 1 jušna žlica muscovado šećera
  • 0,5 kg crvenog grožđa sorte merlot
  • 1 dl merlota
  • 1 dl maslinovog ulja
  • list vinove loze

Priprema:

Narezati celer i mrkvu na kockice te staviti kuhati u mlijeko. Kuhano povrće ocijediti, dodati maslac i sol te izmiksati u finu kremu. Potom napraviti džem od grožđa: na tavu staviti muscovado šećer, grožđe i vino merlot te iskuhavati do odgovarajuće gustoće i na kraju propasirati. Ulje vinove loze napraviti miksanjem maslinovog ulja i lista vinove loze. Ribu očistimo i filetirati. U veliku tavu uliti malvaziju te posložiti filete ribe. Nakon 8 do 10 minuta riba je gotova. Izvaditi je te napraviti umak tako se u vino doda maslac i potom izmiješa.

Linker
21. srpanj 2024 20:59