mies van der rohe

Utrka za prestižno priznanje: Ovi domaći arhitekti među najboljima su u Europi

Za nagradu Mies van der Rohe, posvećenu suvremenoj arhitekturi, konkuriraju čak tri hrvatska projekta koja su ušla na listu 40 najboljih u Europi, a o njima za Gloriju govore ljudi koji su ih osmislili - bračni par Mia Roth i Tonči Čerina, Davor Bušnja i Ivana Žalac iz studija SKROZ.

Lonjsko polje postalo je još čarobnije otkako ga krase tri vidikovca, odnosno promatračnice u blizini Čigoča, Repušnice i Osekova, kao i Centar za posjetitelje... Taj ambiciozni projekt, koji je nastajao deset godina, a potpisuju ga arhitekti i supružnici Mia Roth (49) i Tonči Čerina (53), nedavno je nominiran za nagradu Europske Unije Mies van der Rohe.

- Kako arhitektura nije posao, nego poziv, i živimo je cijelo vrijeme, tako se i naše privatne i partnerske uloge prepliću i podrazumijevaju. U arhitekturi su autorski parovi vrlo česta pojava. Nema razlike između posla i kuće. Zajedno radimo od 1999., a počeli smo sudjelujući na javnim arhitektonskim natječajima. I danas su nam mnogi od tih nerealiziranih projekata najdraži, zapravo ne radimo razliku između realiziranog i nerealiziranog - govori Tonči Čerina.

image

Mia Roth i Tonči Čerina

BOSNIć I DOROTIć

Lonjsko polje za ovaj je dvojac bio veliki izazov. Povećanje vidljivosti Parka prirode planirano je kroz niz intervencija koje govore o njegovoj posebnosti: opremanje ulaznih centara te infrastrukturu pješaka, biciklista, brodova, vidikovaca.

image

Centar za posjetitelje Osekovo

MARKO MIHALJEVIC

- Proces je trajao izvjesno vrijeme jer smo bili uvjereni da u Centru za posjetitelje treba udomiti kompleksnije ispričanu interpretacijsku izložbu, a da vidikovci ne bi smjeli biti samo replike povijesnih čardaka, već da su prilika razvoja novog identiteta. S projektantske strane bio je izazov kako pristupiti gradnji unutar osjetljivog krajolika Parka prirode, s pitomim vizurama. Kako postići da vidikovci ne izgledaju poput uljeza, odnosno da imaju jasan identitet unutar tog okoliša - kaže Mia Roth, profesorica na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu i novoizabrana predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata. Ističe kako im nominacija za Mies van der Rohe mnogo znači, ali i da su im domaće nagrade draže od inozemnih - iako međunarodnih imaju više. Među najnagrađivanijima su upravo projekt u Lonjskom Polju, Osnovna škola Zorke Sever u Popovači, dječji vrtić u naselju Lanište te niz natječajnih projekata.

Od jašionice do gruntovnice

Zagrepčanin s dubrovačkom adresom Davor Bušnja (45) sa svojim partnerskim uredom MORE arhitekture već je dobio dvije prestižne nagrade - Vladimir Nazor i Viktor Kovačić, za projekt nove zagrebačke Gruntovnice. Službeno Zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu nalazi se u Prilazu baruna Filipovića i dio je budućeg Trga pravde koji će objediniti sve zagrebačke sudove.

- EU Mies van der Rohe jedna je od najznačajnijih nagrada za suvremenu arhitekturu, ne samo u stručnom smislu nego i zbog dosega koji ima u široj javnosti u Europi i svijetu. Činjenica da su čak tri hrvatska projekta ušla u uži izbor za nagradu važno je za pozicioniranje aktualne hrvatske arhitektonske produkcije u širem kontekstu - govori Davor Bušnja. Na projektiranju je sa svojim timom radio godinu dana, a intenzivno su bili uključeni i u gradnju koja je trajala 18 mjeseci. Tijekom rekonstrukcije cilj im je bio staviti naglasak na očuvanje kompozicije prostora, izvornog građenog kao jašionica za potrebe vojske.

- Rekonstrukcije su u pravilu zahtjevnije od gradnji novih građevina. Jašionicu je bilo potrebno sanirati i ojačati, uklopiti novi sadržaj s novom konstrukcijom u zadane prostorne gabarite i strukturu, a uz očuvanje i prezentaciju povijesnih i prostornih vrijednosti postojeće građevine koja je pod konzervatorskom zaštitom. Srećom, imali smo odličnu suradnju s konzervatoricom Martinom Knezović iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, što je bilo ključno za uspješnu realizaciju - ističe Davor Bušnja, docent na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, koji vodi i samostalni ured n‘onA u Dubrovniku, kojem je ovo druga nominacija za Mies van der Rohe. Prethodno ju je dobio za Ladanjski sklop Konštari na Pelješcu.

image

Gruntovnica i Katastar

BOSNIć I DOROTIć
image

Nova Gruntovnica

BOSNIć I DOROTIć
image

Davor Bušnja

BOSNIć I DOROTIć

Novi svijet za crne svinje

Činjenica da smo za prestižnu nagradu Mies van der Rohe nominirani s projektom ekološke farme crnih slavonskih svinja pokraj Donjeg Miholjca čini nas jako ponosnima jer pokazuje da kvalitetna arhitektura može biti i iz sfere manje atraktivnih namjena i ne nužno rezervirana za stanovanje ili javnu svrhu, koje su tradicionalno najčešće nominirane - govori arhitektica Ivana Žalac (46) iz arhitektonskog studija SKROZ u Zagrebu, koji su uz Ivanu 2008. osnovali Marin Jelčić, Daniela Škarica i Margita Grubiša, a autori su doista različitih projekata, od neobičnog kokošinjca preko raznih turističkih kampova do poslovnih zgrada ili urbanih intervencija. Najznačajniji projekt im je Gradska knjižnica Labin iz 2013., koji je uz domaće nagrade Bernardo Bernardi i Vladimir Nazor te međunarodne ICOGRADA i Piranesi bio nominiran i za Mies Van Der Rohe.

Projekt farme pokraj Donjeg Miholjca Ivana Žalac sa svojim je timom pripremala dvije godine, a napravili su ga za skupinu prijatelja koji su krenuli s uzgojem slavonske crne svinje fajferice na otvorenom. Kako je farma rasla, pojavila se potreba za gradnjom zatvorenog prostora. Glavni faktori koji su utjecali na arhitekturu bili su optimizacija procesa uzgoja i što kvalitetniji smještaj životinja, uz želju da zgrade ostanu u duhu slavonskog sela i tradicionalnih gospodarskih zgrada.

- Kada projektirate farmu, nemate mnogo prostora za dekoraciju, poigravanje materijalima i projektiranje preciznih detalja. Sve mora biti podređeno funkciji. Naša je namjera bila arhitekturom riješiti ugodan smještaj životinjama, osigurati jednostavno održavanje, omogućiti dobru ventilaciju - sve ono što se danas najčešće provodi uvođenjem sofisticirane tehnologije. Naša je farma zasnovana na najosnovnijoj tehnologiji i sama po sebi je održiva - govori Ivana Žalac.

image

Frama crnih svinja

BOSNIć I DOROTIć
image

Farma svinja

BOSNIć I DOROTIć
image

Unutrašnjost farme

BOSNIć I DOROTIć
image

Ivana Žalac, Margita Grubiša, Daniela Škarica, Marin Jelčić

BOSNIć I DOROTIć
Linker
12. veljača 2024 07:03