Foto: Victoria
KRATKA POVIJEST DONJEG RUBLJA

"Svlačenje" u londonskom muzeju

Korzeti, grudnjaci, duge gaće, negližei… sve ono što je inače skriveno ispod druge odjeće sada je otkriveno na izložbi „Svlačenje: Kratka povijest donjeg rublja“ Victoria & Albert muzeja u Londonu.

Korzeti, grudnjaci, duge gaće, negližei… sve ono što je inače skriveno ispod druge odjeće sada je otkriveno na izložbi „Svlačenje: Kratka povijest donjeg rublja“ Victoria & Albert muzeja u Londonu.

Izložba je otvorena do ožujka iduće godine, na njoj je izloženo više od 200 primjeraka muškog i ženskog donjeg rublja, a njome se propituje odnos između donjeg rublja i mode te pokazuje kako su se kroz povijest mijenjali krojevi, materijali i ukrasi i kako se mijenjala ideja privlačnog oblika tijela.

Satenski grudnjak, 1929., Foto: Vistoria & Albert muzej

Izložbu sponzorira kultni britanski brend donjeg rublja Agent Provocateur, a na njoj, logično, dominiraju radovi britanskih modnih dizajnera kao što su Stella McCartney, Paul Smith ili Vivienne Westwood, no ima i bizarnih izložaka kao što su jednokratne papirnate gaće “Chukka“ koje su bile popularne sedamdesetih godina prošloga stoljeća. U selekciji dugih gaća povijesnom se važnošću, barem za Britance, svakako ističu duge gaće grofice od Kenta, majke kraljice Viktorije. Kada su, pak, erotizirani predmeti u pitanju, najviše pozornosti privlači prozirna haljina koju je za Ditu Von Teese dizajnirao Elie Saab.

Ima tu još rublja koje su nosili poznati i slavni, od gaća Davida Beckhama do korzet haljine Gwyneth Palthrow.

Najzanimljiviji momenti izložbe ipak su oni koji pokazuju kako se mijenjala percepcija onoga što se smatralo privlačnim pa je tako korzet bio nezaobilazan modni dodatak na prijelazu 19. u 20. stoljeće budući da je uzak struk bio imperativ seksipila. Žene su se mučile utežući se u korzete s dijelovima od kitovih kostiju i drva, a dovoljan je jedan pogled na korzete da se zapitamo o prolaznosti trendova, idealu ljepote i svemu što smo zbog njega spremni otrpjeti.

Korzet, pamuk i kitova kost, oko 1890./ Foto: Vicotoria & Albert muzej
Linker
29. travanj 2024 09:22