slavonski bećarac

U ovom muzeju čeka vas Ringišpil bećarca i Dvoboj bećara Pave i repera Kandžije

Članice kreativnog tima Muze osmislile su nagrađen koncept Muzeja tradicionalnih pjesama Slavonije koji je istodobno zabavan, emotivan, poučan i inspirativan.

Muzej bećarca u Pleternici, jedan od najinteraktivnijih muzeja u Hrvatskoj, nedavno je dobio dva važna međunarodna priznanja. Izložbeni koncept koji poziva na putovanje bećarcem do srca Slavonije zlatni je dobitnik američke MUSE Creative Awards 2023 nagrade u kategoriji "Experiential & Immersive-Exhibition Experience", dok je na svečanoj dodjeli u Ljubljani ta slojevita interpretacija UNESCO-om zaštićenih bećarskih stihova donijela nagradu BigSEE Tourism Design Awards 2023. Iza tih priznanja stoji rad velikog tima stručnjaka i kreativaca, a jedan od ključnih elemenata u tom procesu je kreativni kolektiv Muze, koji je osmislilo muzeološki koncept i razvoj sadržaja. U povodu toga smo razgovarali s Meri Vesanović, voditeljicom komunikacije i prodaje.

Vi ste ženski kolektiv. Tko su Muze?

- U Muze timu nas je trenutačno šest. Sve smo humanističkog obrazovanja: od povjesničarki umjetnosti, muzeologinja, etnologinja i antropologinja pa do menadžerica u kulturi i turizmu. Uz mene, direktoricu i osnivačicu, tu su i Iva Klarić Vujović, direktorica projekata i poslovanja, Mateja Kuka Brkić, voditeljica projekata, te Meri Vesanović, voditeljica komunikacija i prodaje. Što se tiče dužine staža, naša najmlađa članica je Lucija Biličić, dok smo s našom kreativnom direktoricom Mirnom Draženović nedavno proslavile okruglih deset godina rada u Muzama.

image

Tim Muze čine (slijeva): Mateja Kuka Brkić, Iva Klarić Vujović, Dragana Lucija Ratković Aydemir, Mirna Draženović, Meri
Vesanović i Lucija Biličić

MUZE ARHIVA

Kako su nastale Muze kao kolektiv, kad je pokrenut i zašto?

- Prije točno 18 godina osnovala sam Muze i tako napustila svoj desetogodišnji posao konzervatorice u Ministarstvu kulture. Bio je to veliki skok, a otići od stabilnih primanja u poduzetničke vode tada nije bilo uobičajeno. Ono što me nagnalo na promjenu su mali crkveni muzeji u Istri koje sam osmišljavala krajem svog rada u Ministarstvu. Ispunjavalo me to što su se kroz te male sakralne izložbe ljudi iz lokalnih zajednica imali priliku povezati sa svojom baštinom. Ubrzo se dogodila i moja jednogodišnja edukacija iz kulturnog menadžmenta Fondacije Marcel Hicter iz Bruxellesa kroz koju sam osvijestila da je bavljenje baštinom dio kreativnih industrija i da taj posao može biti kreativan, inspirativan i od pozitivnog utjecaja na društvo, posebno u širem europskom kontekstu. Muze su bile prekretnica u mojoj karijeri i zahvalna sam što mogu, kroz naše različite projekte, svjedočiti snagu kreativnog rada s baštinom. Ključno je prepoznati i aktivirati univerzalne vrijednosti koji svaku baštinu mogu činiti relevantnom i aktualnom za današnje društvo.

Koji su vam najdraži/najznačajniji ili najveći projekti na kojima ste sudjelovale?

- Uh, teško pitanje! Zaljubile smo se u svaku baštinsku priču koju smo imale priliku interpretirati i pretvoriti u snažne doživljaje. U svom radu bile smo uključene u projekte koji su se razvijali oko priča o istaknutim ljudima hrvatske povijesti i umjetnosti poput Ivane Brlić Mažuranić, bana Jelačića, Ivana Meštrovića, Frankopana i Zrinskih, ali i oko maritimne baštine hrvatskog Jadrana, bećarca, lepoglavske čipke, prapovijesne baštine i podvodne arheologije. Od većih projekata izdvojila bih ipak Naturu 2000, projekt u kojem smo interpretacijom prirodne baštine izmijenile lica nacionalnih parkova i parkova prirode Hrvatske. S našim partnerima i koautorima dizajnerima osmislile smo vizualne identitete parkova te u tri godine oblikovale više od 30 inovativnih rješenja posjetiteljskih iskustava u najljepšim područjima zaštićene prirode u Hrvatskoj. Projekt je financirala Svjetska banka, a po opsegu je to naš najveći posao do sada.

Koji projekt vam je bio najizazovniji?

- Produkcijski najizazovniji zasigurno je bio Muzej bećarca. Stalni postav smješten u nešto više od 400 četvornih metara ispunjen je pažljivo interpretiranim sadržajem s visokim stupnjem interakcije. U postavu je 40 multimedijalnih izložaka protkanih kroz vrhunski oblikovanu scenografiju i doživljaje koji potiču sva osjetila. Iako smo stalni postav stvarale kroz gotovo osam godina, veliki izazov je bila faza realizacije za koju smo imale tek nekoliko mjeseci. U njoj je naša Mirna Draženović kao glavna muzeologinja vodila cjelokupan proces razvoja sadržaja, odnosno sakupljanja i prevođenja više od 400 bećaraca, produkcije 50 videosnimaka, izrade više od 200 ilustracija i fotografija i prikupljanja više od 200 originalnih muzejskih predmeta iz lokalnih zajednica. Bio je to iznimno izazovan proces koji je iznjedrio sjajnu izložbu zahvaljujući velikom iskustvu naše Mirne, cijelog Muze tima, ali i uske mreže izvrsnih suradnika kojima produkcija ovakvih projekata nije novitet. Koautorski potpis stalnog postava dijelimo s dizajnerskim studijima Šesnić&Turković i Clinica Studio, a realizaciju je vodila tvrtka AVC.

Koje su vam nagrade najdraže i zašto?

- Ponosne smo što su naši projekti dobili priznanja na lokalnim i nacionalnim razinama, ali i od UNESCO-a. Uvijek nastojimo producirati kreativna rješenja koja anticipiraju i svjetske trendove, pa nas posebno veseli kada stručni žiri odabere naš projekt među prijavljenima iz cijelog svijeta. Muzeju bećarca već u prvoj godini djelovanja dodijeljene su dvije prestižne nagrade, MUSE Creative Awards 2023 i BigSEE Tourism Design Awards 2023. Najveća su nam priznanja ipak kada su posjetitelji naših izložbi ispunjeni, inspirirani, intelektualno i emocionalno snažno angažirani, osvježeni ili su se jednostavno nezaboravno dobro zabavili. Danas u svijetu s toliko mnogo izazova to je za sve nas pravi blagoslov.

image

Muzej je s radom započeo svečanim otvorenjem 17. veljače ove godine

VEDRAN HUSREMOVIĆ

Što vas privuče projektu, na temelju čega se odlučujete prihvatiti ga?

- Zaljubimo se u baštinsku priču, no klijenti nas dodatno očaraju svojim neumornim trudom i dubokom željom da povežu širu publiku s vlastitim naslijeđem, da ga zaštite i sačuvaju te da njegove vrijednosti prenesu na buduće generacije. Važno je da s druge strane imamo osobu koja je pokretač i vizionar, koja djeluje u interesu baštine i ljudi, a uz to ima upravljačke sposobnosti, razumije procese i ima povjerenja u struku.

Što vas je privuklo projektu Muzeja bećarca?

- U našem timu kažemo da je potrebno sanjati velike snove da bi se ostvarili inovativni projekti. Grad Pleternica imala je dugoročnu viziju koja je danas uspješno ostvarena. Ipak, vjerujem da će svakoj članici našeg tima ostati u sjećanju topli susreti s najstarijima, ali i najmlađim baštinicima koji punim plućima žive bećarac - ovaj živi, iskričavi, vitalni fenomen hrvatske, ali i svjetske nematerijalne baštine.

Što biste u Muzeju izdvojili kao najatraktivniji dio?

- U muzeju smo željele prenijeti ljubav prema bećarcu i njegovoj tradiciji, ali istodobno pozvati posjetitelja na zabavno istraživanje vlastite baštine. Tako će posjetitelji moći doživjeti prava bećarska natjecanja te bodriti sudionike ili svjedočiti bećarskim dvobojima. U pjevačkom studiju mogu zapjevati bećarce, testirati svoje znanje putem brojnih interaktivnih kvizova ili komunicirati s robotom - bećarušom, koja potiče na razmišljanje o kreativnoj snazi umjetne inteligencije. Stariji od 16 moći će dobiti svoj vlastiti "masni" bećarac, a umjetnička instalacija Manuela Šumberca pruža čarobno vizualno iskustvo bećarskog svijeta Šokadije. Poseban doživljaj je istraživati Bećarsku kuću slavnih, gdje će posjetitelji, kroz osobne predmete, susresti slavne bećare i bećaruše poput Krunoslava Kiće Slabinca, Vere Svobode, Marije Pavković Snaše, Zlatka Boureka i najpoznatijeg književnog i filmskog bećara - Đuke Begovića.

image

Među 40-ak izložaka najzabavniji su Ringišpil bećarca i Dvoboj bećara Pave i repera Kandžije

VEDRAN HUSREMOVIĆ

A što najzabavniji?

- Svaka od nas ima svoj it izložak na izložbi, no sve se slažemo da su Ringišpil bećarca i Dvoboj bećara Pave i repera Kandžije najzabavniji. Ono što je najvažnije da izložba ima 40-ak interaktivnih izložaka i da je koreografija doživljaja tako osmišljena da tijekom cijelog posjeta izložbi postoje dijelovi koji su nam zabavni, oni koji u nama pokreću snažne emocije i sjećanja ili koji nas pozivaju na istraživanje i učenje, ali i oni koji nas dublje inspiriraju o vrijednostima svekolike baštine.

Kako ste prikupili materijale, tko vam je u tome pomogao?

- Kako Muzej bećarca nije imao svoje zbirke, prikupiti autentične predmete s pričama bilo je izazovno: u nekoliko mjeseci trebalo ih je prikupiti više od 200. Ključno je bilo pronaći ljude koji ih čuvaju i spremni su ih se odreći jer je najčešće riječ o obiteljskom nasljeđu. Posebno je bilo važno povezati se s obrtnicima starih zanata poput čizmara, kazandžija i šeširdžija koji su uistinu među posljednjima od svog zanata. U tom nam je poslu, možemo slobodno reći, pomagala cijela Slavonija, Baranja i Srijem. U nabavi predmeta, ali i u produkciji ostalih sadržaja izložbe sudjelovalo je nekoliko stotina Šokica i Šokaca, pojedinaca, obitelji i članova kulturno-umjetničkih društava. Ovdje želim istaknuti doprinos etnologinje Marije Gačić, neumorne šokačke aktivistice u području očuvanja žive etnografske baštine svog zavičaja, koja je bila dragocjena terenska članica našeg tima. Nakon što su svi predmeti bili nabavljeni, uz stručne ruke restauratora, pa i pokoji odlazak na proces gama zračenja, zasjeli su na svoja pažljivo odabrana mjesta u stalnom postavu.

Kad je Muzej počeo s radom?

- Muzej je s radom započeo svečanim otvorenjem 17. veljače ove godine. Gotovo cijeli naš uži tim Muza, naši brojni suradnici i koautori bili su na otvorenju. Od svega nas se najviše dojmilo promatrati taj međugeneracijski koloplet posjetitelja, razgovarati s njima, slušati njihove dojmove i upijati cijelu tu atmosferu ushićenja, iznenađenja i ponosa.

Koliko je vremena prošlo od ideje do realizacije projekta?

- Desetak godina. Najvažnije je bilo što je ideja potekla od same lokalne zajednice, što je Grad Pleternica imao snage u organizaciji i ljudstvu iznijeti sve potrebno da se cijeli projekt može realizirati.

image

Bećarac je od studenog 2011. na UNESCO-ovom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva

VEDRAN HUSREMOVIĆ

Kakve su reakcije posjetitelja?

- Koliko čujemo i čitamo iz knjige dojmova, ali i u komentarima na društvenim mrežama, posjetitelji su s izložbom uistinu oduševljeni. Nešto što se učestalo ponavlja je da ovakvu izložbu nisu očekivali u Hrvatskoj, a ponajmanje u Slavoniji.

Na kojem projektu trenutačno radite?

- Kao i uvijek, radimo na nekoliko projekata koji su u različitim fazama razvoja. Idejni koncept smo upravo izradile za izložbu koja će se nalaziti u budućem Centru halštatske kulture u Općini Kaptol. Privodimo kraju izvedbenu dokumentaciju za izložbu u Kući graševine u Kutjevu s koautorima iz studija Rašić&Vrabec, a koja će se nalaziti u novo projektiranoj zgradi arhitektonskog studija Proarh iz Zagreba. U tijeku su i dvije realizacije stalnih izložbi koje će se uskoro otvoriti. Jedna je posvećena povijesti Kninske tvrđave na samoj tvrđavi, a druga staroslavenskoj baštini u malom zaseoku Trebišća podno Učke, u blizini Mošćeničke Drage. Nadamo se i duboko vjerujemo da će i ove dvije izložbe stvoriti nezaboravne doživljaje za sve koji ih budu posjetili, a lokalne ljude učiniti povezanijima i svjesnijima blaga kojega su baštinici.

Linker
26. studeni 2023 07:05