Detoks čaj, gomila suplemenata, eliminacijska dijeta — i dalje se osjećate loše. Zvuči poznato? Gastroenterologinja dr. Iva Bajić Ćurković iz Poliklinike Arista kaže da većina nas probavu pokušava "popraviti" na pogrešan način te otkriva tri male navike koje možemo uvesti već danas.
Čini li vam se da u proteklih nekoliko godina sve više ljudi govori o crijevima? Tema o kojoj se donedavno rijetko govorilo danas je postala nezaobilazna — pa nije rijetkost da čujete da se netko odrekao šećera zbog izbijanja akni ili pak da je smanjio ugljikohidrate zbog osjećaja umora nakon ručka. Sve je jasnije da način na koji jedemo, kako probavljamo i kako se osjećamo nakon obroka ima puno širi utjecaj nego što smo mislili — na energiju, raspoloženje pa i imunitet.
Kako objašnjava dr. Iva Bajić Ćurković iz Poliklinike Arista, jedne od vodećih gastroenteroloških poliklinika, nije riječ o još jednom prolaznom trendu, nego o promjeni perspektive. Crijeva više ne promatramo samo kao dio probave, nego kao važan sustav koji utječe na cijeli organizam — i kojima, čini se, tek sada počinjemo davati pažnju kakvu zaslužuju.
"Sve je više znanstvenih dokaza koji potvrđuju povezanost crijeva s imunitetom, mentalnim zdravljem i metabolizmom. Nismo ih zanemarivali svjesno, ali nismo do kraja razumjeli u kojoj su mjeri zapravo jedan od središnjih organa našeg zdravlja", napominje doktorica odmah na početku razgovora, objašnjavajući zašto se o crijevima često govori i kao o "drugom mozgu".
"Time se želi naglasiti da crijeva i mozak stalno komuniciraju — postoji stvarna fiziološka veza putem živčanog sustava i hormona. Zato stres može izazvati probavne smetnje, ali i obrnuto: loša probava može utjecati na raspoloženje." Upravo zbog toga, ističe, liječenje često uključuje i promjenu životnog stila, a ne samo lijekove.
Postblagdanski reset
Probava je posebno aktualna tema nakon intenzivnih blagdanskih perioda, poput nedavnog Uskrsa, kada uživanje u bogatim obrocima zamijeni potreba za resetiranjem organizma. Dr. Bajić Ćurković upozorava da taj "reset" ne treba biti dramatičan.
"Najbolji reset nije rigorozna dijeta, nego povratak ravnoteži. Laganija prehrana nekoliko dana, više svježeg, sezonskog povrća i voća, dovoljno tekućine i kretanje sasvim su dovoljni da se probava stabilizira."
I dok razni detoks čajevi, sokovi i "čarobni prašci" obećavaju brze rezultate, doktorica ima jasnu poruku: "Naš organizam ima snažno rješenje za detoks — zove se jetra. Na nama je da njoj i ostalim organima probavnog trakta, svojim svjesnim i odgovornim izborima, olakšamo posao."
Tri navike koje odmah možete uvesti
Kada je riječ o konkretnim koracima za bolju probavu, dr. Bajić Ćurković ne nudi dugačke liste — nego tri jednostavne, a učinkovite promjene. Prvo, redoviti obroci bez preskakanja. Drugo, dovoljno vlakana kroz povrće, voće i cjelovite namirnice, uz izbjegavanje nutritivno siromašne hrane koja opterećuje probavni sustav. I treće, kretanje — čak i obična šetnja nakon obroka može značajno pomoći.
Isto tako, važno je osvijestiti jednu naviku koju gotovo svi podcjenjujemo — temeljito žvakanje hrane.
"To je prvi korak probave i često ga potpuno zanemarujemo", kaže doktorica te naglašava kako ne postoji univerzalna "idealna" prehrana koja svima odgovara.
"Ono što jednoj osobi odgovara, drugoj može izazvati tegobe. U gastroenterologiji uvijek naglašavamo individualni pristup – slušanje vlastitog tijela i prilagodbu prehrane vlastitim potrebama. Stoga je individualni pristup ujedno i temelj našeg rada u Poliklinici Arista."
Reklame i "more" suplemenata
Jedan od rastućih problema s kojima se doktorica susreće u ordinaciji jest pretjerivanje s eliminacijskim dijetama i suplementima — najčešće potaknuto savjetima s interneta.
"U polikliniku nam često dolaze pacijenti koji su isključili velik broj namirnica bez jasnog razloga ili uzimaju više suplemenata nego što im je potrebno. Na to danas, nažalost, utječu brojne reklame s interneta. Njihov je cilj prvenstveno prodaja, a nama kao liječnicima na prvom mjestu je čovjekovo zdravlje. Samoinicijativno korištenje različitih dodataka prehrani može dugoročno štetiti", poručuje liječnica te ističe da je, ako postoje tegobe, važno savjetovati se sa stručnim liječnikom prije većih promjena.
Najčešći mit
Jedan od najčešćih mitova s kojima se dr. Bajić Ćurković susreće jest uvjerenje da je nadutost nešto s čim se jednostavno treba živjeti. "Ako je česta i izražena, ona nije normalna. To je signal tijela da nešto nije u ravnoteži. Nekada je razlog i dobra namjera – pretjerani unos vlaknaste hrane ili umjetni zaslađivači kod onih koji izbjegavaju šećer. A to nas opet vraća potrebi da o ovakvim stvarima razgovaramo sa stručnjacima, a nama u Aristi je razgovor, detaljna anamneza i precizna dijagnostika temelj svakog daljnjeg koraka", naglašava te dodaje kako isto vrijedi i za simptome koje ljudi prečesto ignoriraju, kao što su dugotrajne promjene u stolici, učestala nadutost, bolovi u trbuhu, neobjašnjiv gubitak težine ili krv u stolici.
"One ne moraju uvijek biti znak ozbiljne bolesti, ali to treba potvrditi pregledom", upozorava doktorica otkrivajući kako ljudi, nažalost, čekaju mjesecima, pa čak i godinama.
"Najviše straha izazivaju gastroskopija i kolonoskopija. Međutim, uz današnje metode kratke sedacije i pristup pacijentu u kojem ostavimo dovoljno vremena za razgovor i pripremu, te su pretrage znatno ugodnije nego što ljudi očekuju. Strah je često veći od eventualne nelagode samog postupka", objašnjava.
Za sve koji se pitaju gdje početi, preporučuje ultrazvuk abdomena — neinvazivan, dostupan i informativan pregled, koristan u svim dobnim skupinama. Nakon određene dobi, svrsishodno je i testiranje na okultno krvarenje u stolici, a prema potrebi gastroskopija i kolonoskopija. "Sjajna stvar kod kolonoskopije je ta da tijekom samog pregleda možemo otkloniti određene probleme i potencijalne kancerogene promjene, konkretno polipe, ako ih pronađemo."
Stres i crijeva
Na kraju, ostaje i pitanje koje mnogi pacijenti ne postave sami sebi: koliko je stres zapravo kriv za probavne tegobe?
"Ogroman je utjecaj. Problem je što ga pacijenti često ne prepoznaju kao uzrok, nego traže isključivo fizički problem. Tek kroz razgovor dolazimo do povezanosti simptoma i životnih okolnosti", ističe doktorica dodajući da je najveći neprijatelj probave u svakodnevici kombinacija stresa i brzog načina života — jedenje u hodu, neredoviti obroci i manjak vremena za sebe.
Najveći neprijatelj probave u svakodnevici, slaže se doktorica, kombinacija je stresa i brzog načina života — jedenje u hodu, neredoviti obroci i manjak vremena za sebe. A mali signal koji mnogi ignoriraju? Osjećaj nelagode nakon obroka koji se ponavlja. "Ljudi ga često pripisuju ‘teškoj hrani‘, ali ako je čest, vrijedi obratiti pažnju i istražiti uzrok", zaključuje doktorica Bajić Ćurković.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Gloria x Poliklinika Arista
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....