Nutricionistica otkriva kako se oporaviti nakon blagdanskog pretjerivanja u jelu i piću, a osobama koje pate od prekomjerne težine savjetuje izradu individualnih planova pomoću kojih će tijelo dovesti u ravnotežu.
Profesionalna priča zagrebačke 41-godišnje nutricionistice Ivane Barišić nije išla onako kako je isprva zamislila. Kao mlada djevojka sanjala je o karijeri u marketingu i upisala je Ekonomski fakultet, ali se tijekom studija prebacila na Prehrambeno biotehnološki fakultet, smjer nutricionizam.
Niz godina radila je u marketingu kompanije koja je bila lider u razvoju proizvoda, stječući iskustvo u prehrambenoj industriji, a potom su je snašli zdravstveni problemi: Hashimoto tireoiditis, hipotireoza te propusna crijeva, koji su uslijedili zbog stresa i lošeg životnog stila, potakli su je da iz temelja promijeni svoj život. Krenula je na dodatne edukacije o nutricionizmu, istražujući kako pravilnom prehranom pozitivno utjecati na zdravlje.
U tom procesu suočavanja s vlastitim izazovima rodila se ideja o Nutrilife Centru u Hrvatskoj, gdje za klijente osmišljava personalizirane programe prehrane, prilagođene njihovom zdravstvenom stanju, ciljevima i načinu života. To za nju nije samo posao nego i strastveni odgovor na vlastite izazove te želja da pomogne drugima na njihovom putu prema boljem zdravlju.
Mnogi nakon blagdanskih dana i obilnih obroka planiraju jesti zdravije: kakav tip prehrane biste vi savjetovali?
- Nakon blagdana važno je usvajanje prehrambenih navika koje će potaknuti oporavak tijela - fokusirati se na obogaćivanje dnevnih obroka s raznovrsnim povrćem i voćem bogatim vlaknima. Uključivanje jednostavnih ugljikohidrata u doručak i ručak može pridonijeti uravnoteženijoj prehrani. Smanjivanje unosa mesa i prerađene hrane pomaže obnovi crijevne mikroflore, koja često dolazi u disbalans nakon konzumacije teške, masne i začinjene hrane. To može rezultirati nadutošću, poremećajima probave i zadržavanjem viška vode u tijelu. Bitno je pratiti unos vode tijekom dana te izbjegavati nepotrebne šećere, zamjenjujući ih voćem niskog glikemijskog indeksa. Uvođenje tjelesne aktivnosti i održavanje redovitog sna također su ključni za oporavak. Povrtne juhe i biljni čajevi također pridonose postizanju ravnoteže u prehrani i poticanju probavnog sustava.
Zašto radikalne dijete nisu dobre?
- Nisu preporučljive iz nutricionističko-zdravstvenog aspekta zbog nekoliko razloga, poput nedostatka nutrijenata, što može prouzročiti nutritivni deficit i dugoročne zdravstvene probleme. Radikalni režimi prehrane mogu rezultirati gubitkom mišićne mase umjesto gubitkom masnog tkiva, što pak može dovesti do smanjenja ukupnog metabolizma i osjećaja slabosti te gubitka energije zbog smanjenog unosa kalorija. Mogu se dogoditi i neželjene hormonalne promjene, može doći do nepovoljnog utjecaja na zdravlje srca, a i dijete dugoročno nisu održive.
Kako se motivirati i najlakše napraviti plan prehrane?
- Motivacija za usvajanje zdravih prehrambenih navika i izrada učinkovitog plana prehrane ključni su za postizanje dugoročnih ciljeva. Njih treba definirati jasno i realno te bi trebali biti specifični, mjerljivi, ostvarivi, relevantni i vremenski ograničeni. Valja analizirati trenutne navike i vidjeti što zahtijeva poboljšanje - praćenje obroka, unos tekućine, preferencije hrane i emotivno prejedanje. Promicanje raznolikosti u prehrani osigurava unos različitih nutrijenata potrebnih za optimalno zdravlje. To obuhvaća voće, povrće, integralne žitarice, proteine, zdrave masnoće i mliječne proizvode. Prilagođavanje plana prehrane pojedinačnim potrebama povećava vjerojatnost uspjeha. Pružanje kontinuirane podrške i praćenje napretka ključni su za održavanje motivacije. Redovite konzultacije s nutricionistom mogu pružiti dodatnu podršku i stručno vođenje kroz proces. Sve to nudimo našim klijentima, pružajući individualizirani pristup - počevši od inicijalnog specijalističkog nutricionističkog pregleda do implementacije personaliziranog programa s ciljem rješavanja specifičnih prehrambenih izazova.
Kakvo je stanje u Hrvatskoj s prekomjernom tjelesnom težinom?
- Gotovo dvije trećine odraslih osoba u zemlji suočava se s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, što je velik izazov za javno zdravstvo. Debljina nije samo estetski problem već i ozbiljna bolest koja povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, bolesti lokomotornog sustava, mentalnih poremećaja, određenih vrsta karcinoma i drugih zdravstvenih komplikacija. Posebno zabrinjava činjenica da su djeca u Hrvatskoj iznad prosjeka Europske unije kada je riječ o prekomjernoj tjelesnoj masi, zauzimajući visoko 5. mjesto. Istodobno, odrasli stanovnici Hrvatske su prvaci Europe po pitanju prekomjerne tjelesne mase. Ovaj je trend prisutan i među muškarcima i među ženama. Kako bismo se suočili s ovim izazovom, ključno je poduzeti integrirane preventivne mjere koje obuhvaćaju promicanje zdravog načina života, edukaciju o pravilnoj prehrani i poticanje tjelesne aktivnosti. Također je važno nastaviti istraživanja i pratiti trendove kako bi se razvile ciljane strategije usmjerene na smanjenje prevalencije prekomjerne tjelesne mase u Hrvatskoj.
Što biste preporučili roditeljima - kako da djeci usade zdrave navike?
- Da ustraju u utemeljenju zdravih prehrambenih navika kod djece, iako to može biti izazovno, posebice ako dijete ima ograničen izbor omiljenih namirnica. Važno je zajedno s djecom sudjelovati u tim promjenama, prilagođavati hranu korištenjem zdravih začina i izbjegavati restrikcije kako bi se djeca potaknula na istraživanje različitih okusa. Svaki dan predstavlja priliku za korak prema zdravijim prehrambenim navikama.
Koja je najveća greška koju radimo kada je o prehrambenim navikama riječ?
- Preskakanje obroka, prekomjerna konzumacija prerađene hrane, nedostatak hidratacije.