Iako se akne najčešće povezuju s pubertetom, dr. med i spec. dermatovenerolog Jolanda Kanižaj Rajković iz poliklinike Bagatin navodi da se akne u odrasloj dobi pojavljuju zbog istog razloga kao i u tinejdžerskim godinama. "Uzrok nastanka je kombinacija djelovanja androgenih hormona čija je vrijednost u krvi u granicama normale i broju receptora za hormone u koži koji su određeni genetski. Hormon kad se veže na receptor u koži potiče stvaranje akne. S obzirom da danas mlade žene iznad 22-e godine života imaju pojačan ritam života smatra se da i ta povišena razina hormona adrenalina u krvi koji nam omogućuje da izdržimo sve dnevne napore utječe na dodatno stvaranje i podržavanje akne u odrasloj dobi", objasnila je.
Dr. med Maja Kovačević, specijalizantica dermatologije i venerologije, objasnila je kako se akne na tijelu, osim djelovanja hormona, mogu pojaviti i zbog pojačanog znojenja, nedovoljne higijene nakon tjelesne aktivnosti, korištenja premasnih formulacija za njegu tijela koje začepljuju pore, nošenja sintetičke i preuske odjeće, stres i sličnog.
Tri tipa akni u odrasloj dobi
Taj tihi ubojica, kaže Kovačević, može pospješiti stvaranje spomenutih androgenih hormona, a folikuli u odraslih pacijenata osjetljiviji su na stvaranje tih hormona. Dr. Kovačević navodi da možemo razlikovati tri tipa akni u odrasloj dobi: "Takozvane perzistentne akne - oblik koji je započeo u pubertetu i traje i po završetku istog, zatim relapsne akne koje su završile nakon puberteta i ponovno se pojavljuju u odrasloj dobi te kasni oblik akni, odnosno onaj koji se prvi puta javlja nakon dvadesete godine života".
Dr. med., spec. Ljiljana Škrinjar kaže kako nema razlike između akni na licu i na ostatku tijela, no napominje da često miješamo akne s folikulitisom: "To je upala korijena dlake, a može se javiti kod ljudi koji se dosta znoje pa se njima pojavljuju prištići koji podsjećaju na akne, ali one to ustvari nisu", objasnila je doktorica najčešću zabunu vezanu uz akne.
Pravovremeno liječenje sprječava ožiljke i mrlje
Akne se, objasnila je dr. Škrinjar, i na licu i tijelu tretiraju na isti način. "Ako je riječ o blažem upalnom procesu, dovoljna je terapija izvana lokalnim terapeuticima, a ako je prisutan jači upalni proces, liječi se antibioticima ili specijalnim tabletama za liječenje akni poput Roaccutanea. Nekada na leđima primjenjujemo nešto agresivnije proizvode, lijekove i postupke jer je koža ondje deblja i dobro podnosi agresivniji pristup u liječenju", tvrdi.
Veliki problem kod mnogih predstavljaju ožiljci i smeđe mrlje od akni koje se, barem u mojem slučaju, još uvijek vide. "Pacijenti često imaju potrebu provoditi "ručni rad" na svom licu, nakon čega postoji opasnost od pojave superinfekcije i ožiljaka koji su obično praćeni nastankom tzv. postupalnih hiperpigmentacija ili smeđih mrlja. Ukoliko su smeđe mrlje slabijeg intenziteta i ako zahvaćaju malu površinu kože, obično je dovoljna lokalna terapija. U slučaju opsežnijeg intenziteta promjena, kao i u slučaju različitih vrsta ožiljaka nastalih nakon akne, prednost dajemo tretmanima poput microneedlinga, kemijskih peelinga, mezoterapije i laserskih tretmana", rekla je dr. Kovačević.
"Mikroiglice vrše površinsku ozljedu kože te tako potiču prirodnu remodelaciju kolagena i ublažavaju ožiljke, dok je mezoterapija metoda kojom se pomoću uboda iglom u dermis unose različite aktivne supstance s ciljem poboljšanja sveukupnog izgleda i hidratacije kože, ublažavanja sitnih bora i hiperpigmentacija te smanjenje ožiljaka", dodala je. Inače, ovi tretmani preporučuju se provoditi tijekom jeseni ili zime, nakon čega je potrebno izbjegavati sunce najmanje tijekom dva tjedna.
Sunce može pogoršati akne
Dr. Kovačević kaže da se nikako ne bismo trebali prekomjerno izlagati suncu, samo kako bismo "pokrili" mrlje jer bismo mogli izazvati čisto suprotnu reakciju. "Uslijed djelovanja sunčevog zračenja dolazi do pojave postupalnih hiperpigmentacija, odnosno "mrlja" koži koje se nalaze na mjestu prethodne akne. Od iznimne je važnosti da pacijenti s aknama redovito nanose proizvod s visokim zaštitnim faktorom", objasnila je.
Dr. Škrinjar pak navodi da je u ljetnom razdoblju česta pojava mallorca akni koje su zapravo alergijska reakcija na sunce koja također podsjeća na akne. "To su prištići različitih veličina na dekolteu, ramenima, leđima... čak i na onoj koži koja je prije bila bez upalnih procesa. Sunce je to koje isporovocira njihovu pojavu", tvrdi.
Akne nisu uzrokovane hranom
Na pitanje utječe li prehrana na pojavu akni, dr. Rajković tvrdi da postoji mali milijun zabluda vezanih uz, primjerice, mlijeko i čokoladu kao najčešće "krivce". "Naš probavni sustav razgradit će eventualni hormon u mlijeku i postat će protein, šećer i mast. Neće doći u obliku hormona u vašu kožu i izazvati vam akne. Ono što zaista može pogoršati akne jest konzumacija puno zasićenih masti poput majoneze, narezaka i sličnih proizvoda. No, čak i ako ih ne jedete, akne neće nestati same od sebe jer nisu uzrokovane hranom", objasnila je i dodala da akne neće pogoršati čak ni gluten koji se također na više strana spominje kao jedan od kritičnih faktora za nastanak akni.
Kombinacija soli, sunca i kreme za sunčanje na koži sklonoj aknama može napraviti kaos pa je od velike važnosti koristiti nekomedogene preparate za zaštitu od sunca, poručuje dr. Kovačević, a to vrijedi i za druge proizvode za njegu kože poput mlijeka za tijelo, krema i slično. Od iznimne je važnosti, dodaje Kovačević, redovita higijena, nošenje prozračne odjeće od prirodnih materijala, unos dovoljne količine vode i izbjegavanje najjačeg sunca od 10-17 sati.