"Što?" - jedna od najčešćih dječjih riječi može biti simpatična navika, ali ponekad je i znak da dijete ne čuje najbolje. Baš kao i pojačavanje televizora, glasnije pričanje ili dojam da nas dijete jednostavno ne sluša. Roditelji takve situacije često pripišu rastresenosti, umoru ili neposluhu, a na sluh počnu sumnjati tek kada primijete da dijete kasni s govorom. No, koliko je zapravo lako prepoznati da dijete ima problem sa sluhom? I može li ono uredno reagirati na poziv roditelja, a ipak imati oštećenje? O najčešćim znakovima koje ne bismo trebali ignorirati, utjecaju upala uha, slušalica i buke te važnosti ranog otkrivanja razgovarali smo s prim. dr. sc. Borutom Marnom iz Poliklinike Sabol za dječje bolesti, a koji se dječjom audiologijom bavi desetljećima i sudjelovao je u uvođenju probira sluha novorođenčadi u Hrvatskoj.

Koja je najčešća zabluda o dječjem sluhu s kojom se susrećete kod roditelja?

- Najčešća je zabluda da će dijete s vremenom samo progovoriti, zbog čega roditelji gube dragocjeno vrijeme. Kod usporenog razvoja govora sluh treba provjeriti što ranije jer je današnja dijagnostika jednostavna i pouzdana. Važno je ograničiti i izlaganje ekranima jer mogu negativno utjecati na razvoj govora, komunikacijskih, socijalnih i emocionalnih vještina. Do druge godine preporučuje se izbjegavati ekrane, a od druge do pete godine ograničiti ih na najviše sat vremena dnevno uz nadzor roditelja.

Prim. Borut Marn iz Poliklinike Sabol za dječje bolesti, liječnik koji je život posvetio otkrivanju i liječenju oštećenja sluha kod djece

POLIKLINIKA SABOL

Nakon urednog probira sluha u rodilištu roditelji o sluhu često više i ne razmišljaju. U kojim se situacijama tijekom odrastanja vrijedi ponovno zapitati čuje li dijete dobro i što bi nam trebalo pobuditi sumnju?

- Roditelji su često više usmjereni na fizički razvoj djeteta nego na razvoj osjetila, pa i sluh može ostati zanemaren. Oko šestog mjeseca dijete bi se trebalo okrenuti prema iznenadnom zvuku koji dolazi sa strane, a ako to ne čini, preporučuje se provjeriti sluh. Kod svakog usporenog govorno-jezičnog razvoja potrebno je isključiti oštećenje sluha jer je uredan sluh preduvjet za razvoj govora.

Može li dijete imati poteškoće sa sluhom, a sasvim normalno reagirati kada ga zovemo ili razgovaramo s njim kod kuće?

- To je kompleksno i dosta često pitanje roditelja na koje nije lako jednostavno odgovoriti. Što znači da dijete "normalno reagira"? Prekid aktivnosti i usmjeravanje pažnje na vas? Kojom jačinom je upućen vaš poziv, na kojoj udaljenosti od djeteta? Ukratko, moguće su poteškoće sa sluhom iako nam se čini da dijete čuje.

Ako dijete često traži da pojačamo televizor, govori glasnije od ostalih ili učestalo pita "što?" - jesu li to već razlozi za provjeru sluha?

- Svakako treba obratiti pažnju, ali ne znači da odmah treba provjeravati sluh. Važno je vidjeti je li problem povezan sa začepljenim nosom, prehladama, otežanim disanjem noću ili nedavnom upalom uha te koliko dugo traje. Ako smetnje potraju dulje od mjesec dana, preporučuje se provjera sluha. Najčešći uzrok je izlječiv i povezan s problemima srednjeg uha, no ponekad je riječ o temperamentu ili oštećenju unutarnjeg uha. Dijete koje dobro čuje niske i dio srednjih frekvencija može se dugo uspješno snalaziti u komunikaciji, pa se oštećenje ne mora odmah prepoznati. Tome pridonosi i dječja sposobnost čitanja s usana, osobito kada se oštećenje razvija postupno.

Roditelji su često više usmjereni na fizički razvoj djeteta nego na razvoj osjetila, pa i sluh može ostati zanemaren - naglašava stručnjak

UNSPLASH

Može li slabiji sluh utjecati na ponašanje djeteta i izgledati poput rastresenosti, manjka koncentracije ili čak neposluha? Događa li se da se zbog toga pravi uzrok problema otkrije kasnije?

- Naravno da može. Iako su uzroci navedenih problema brojni, danas je jednostavnim pretragama moguće otkloniti oštećenje sluha kao uzrok problema već od najranije dobi.

Upale uha gotovo su sastavni dio djetinjstva. Mogu li učestale upale ili nakupljanje tekućine u srednjem uhu utjecati na sluh i kada bi zbog toga trebalo napraviti dodatnu provjeru?

- Kod svakog djeteta koje ima učestale upale srednjeg uha valja obratiti pažnju na sluh. Svaka značajna upala srednjeg uha uzrokuje i nagluhost često i nakon što upala prođe. Nagluhost je najčešće privremena, ali može trajati mjesecima, pogotovo ako su upale česte.

Slušalice sve ranije postaju dio dječje svakodnevice. Vidite li posljedice takvih navika u ordinaciji i na što bi roditelji trebali paziti kada je riječ o glasnoći i vremenu provedenom sa slušalicama?

- Oštećenje sluha bukom danas je jako često i viđaju ga i "odrasli" i dječji audiolozi. Ono je i najčešći uzrok neugodnog zujanja u ušima. Bojim se da roditelji ne mogu učiniti puno, jer je jačina na kojoj dijete zvuk preko slušalica sluša najčešće izvan njihove kontrole. Ako nakon slušanja glazbe zuji u ušima, to je znak da je buka preglasna i da treba smanjiti glasnoću jer dugotrajno izlaganje buci može trajno oštetiti sluh.

Ako nakon slušanja glazbe zuji u ušima, to je znak da je buka preglasna i da treba smanjiti glasnoću jer dugotrajno izlaganje buci može trajno oštetiti sluh - kaže liječnik

UNSPLASH

Kako izgleda audiološka obrada kada posumnjamo da dijete slabije čuje i kojim se metodama danas može ispitati sluh?

- Oštećenje sluha može se otkriti već kod beba, a ako probir u rodilištu i nakon mjesec-dva pokaže problem, dodatnim pretragama poput BERA-e i ASSR-a može se utvrditi stanje slušnog sustava. Pretrage nisu bolne ni neugodne, a najvažnije je da dijete tijekom snimanja mirno spava, što obično traje 60 do 90 minuta; prije toga se brzim i bezbolnim pretragama provjeravaju srednje uho i pužnica.

Postoji li danas problem koji u svojoj audiološkoj praksi kod djece susrećete češće nego prije?

- Možda djecu s usporenim govorno-jezičnim razvojem. U te djece se u pravilu traži objektivna audiološka obrada kako bi se isključilo oštećenje sluha (bilo periferno bilo centralno) kao uzrok problema. Najčešće nalazi budu uredni. Ipak: kao što sam ranije naveo, katkad postoji periferno oštećenje sluha samo na nekim frekvencijama, a katkad i poteškoće u obradi slušnog podražaja na razini središnjih slušnih puteva.

Do druge godine preporučuje se izbjegavati ekrane, a od druge do pete godine ograničiti ih na najviše sat vremena dnevno uz nadzor roditelja

UNSPLASH

Koliko danas zahvaljujući suvremenim metodama možemo ranije i preciznije postaviti dijagnozu nego prije dvadeset godina?

- Do prije 24 godine prirođeno oštećenje sluha najčešće se dijagnosticiralo tek u dobi od dvije do tri godine, kada bi roditelji primijetili usporen razvoj govora - što je za uspješnu rehabilitaciju bilo kasno. Zato je Hrvatska 2002., među prvima u Europi, uvela obvezni probir sluha za svu novorođenčad u svim rodilištima, čime je prosječna dob završetka dijagnostike smanjena na samo pet mjeseci, što se smatra svjetskim zlatnim standardom. Suvremene metode danas omogućuju precizno utvrđivanje mjesta i stupnja oštećenja, a sve češće i njegova uzroka. Rana dijagnostika omogućila je i pravodobnu intervenciju, uključujući slušna pomagala i, kada je potrebno, umjetnu pužnicu, zahvaljujući čemu se brojna djeca uspješno uključuju u društvo vršnjaka urednog sluha.

Ranom dijagnostikom oštećenja sluha bavite se desetljećima i sudjelovali ste u uvođenju probira sluha novorođenčadi u Hrvatskoj. Koliko smo danas napredovali u ranom prepoznavanju oštećenja sluha i gdje još vidite prostor za napredak?

- Napredak je ogroman - dijagnostika je danas preciznija i provodi se već u ranom dojenačkom razdoblju, kada se slušni sustav intenzivno razvija. Pravodobno slušno podraživanje važno je za razvoj govora jer sprječava da druga osjetila "zauzmu" područje mozga namijenjeno sluhu. Ipak, oko 30 posto trajnih oštećenja sluha ne otkrije se probirima u rodilištu jer se kod neke djece oštećenje razvije tek nakon otpusta. Takva se djeca u prosjeku dijagnosticiraju tek oko druge godine života, zbog čega je važno da roditelji prate njihove slušne reakcije i na vrijeme reagiraju. Probir sluha u rodilištima od 2006. obvezna je mjera zdravstvene zaštite, no potrebno je sustavno pratiti njegove rezultate, kao i uspješnost rane intervencije i uključivanja djece oštećena sluha u obrazovni sustav.

Ako primjećujete da dijete često traži da ponovite što ste rekli, pojačava televizor, govori glasnije ili kasni u govorno-jezičnom razvoju, provjera sluha može biti važan prvi korak. Za pregled i audiološku obradu djeteta možete se naručiti u Poliklinici Sabol.