Napustila nas je velikanka hrvatske umjetnosti i najvažnija domaća kiparica. U ponedjeljak, 13. ožujka 2023., u Zagrebu je u 90. godini života umrla akademkinja Marija Ujević Galetović, istaknuta hrvatska kiparica, redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, javlja HAZU.
Rodila se 20. listopada 1933. u Zagrebu, kao kći istaknutog leksikografa i publicista Mate Ujevića. Diplomirala je 1958. na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u klasi Frane Kršinića. Nakon studija usavršavala se na Central School of Art u Londonu. Od 1987. predavala je na Akademiji likovnih umjetnosti i u više navrata bila pročelnica Kiparskog odsjeka. Za redovitu članicu HAZU izabrana je 1998., a od 1990. bila je članica suradnica.
Akademkinja Marija Ujević Galetović bila je jedan od glavnih nastavljača tradicije hrvatskog figurativnog kiparstva kojeg je povezala sa suvremenim i avangardnim shvaćanjima. Početkom 1960-ih približila se pop-artu i novoj figuraciji; pročišćavala je oblike i naglašavala izražajnost različitih materijala (alabaster, porculan, bronca, poliester, aluminij). Portrete je oblikovala kao kiparske metafore oslonjene na prirodne oblike (Franz Kafka, 1979.), a u volumenima oštrih bridova i osebujne stilizacije bila je bliska kubizmu (A. G. Matoš, 1979.). Ritmičkim kontrastima svjetla i sjene postizala je ekspresivnost, a bojom metafizičko značenje kipa (Meta, 1979.). U 1980-ima oblikovala je postmodernističke skulpture (Melanija, 1988.; Čizma, 1989.). U kasnijim radovima sintetizirala je svoja iskustva služeći se klasičnim i modernim asocijacijama (Trkač, 1995.; Mačka, 2009.).
Bila je autorica više javnih skulptura, među ostalih spomenika Augustu Šenoi u Vlaškoj ulici, Miroslavu Krleži na Gvozdu, Vlahi Paljetku i Jurju Križaniću u Zagrebu, spomenika Miroslavu Krleži u Osijeku i Opatiji, Jakovu Gotovcu u Osoru, Frani Petriću u Cresu, papi Ivanu Pavlu II. u Dubrovniku, Ivani Brlić Mažuranić u Slavonskom Brodu te Marku Maruliću i Mati Parlovu u Puli. S akademikom Šimom Vulasom bila je autorica poprsja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana na njihovom grobu u zagrebačkoj katedrali. Među religioznim skulpturama ističu se Uzašašće u crkvi svetog Nikole u Rijeci, Sveti Franjo u Visokom, kip svetog Pavla u njegovoj crkvi u Zagrebu, vratnice katedrale u Požegi, te 13. postaja Križnog puta u Mariji Bistrici (s Antom Orlićem). Izlagala je na mnogim izložbama i dobila brojna priznanja, među kojima i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo 2012.