Veliki su zaljubljenici u namještaj iz 20. stoljeća, pa je iz zajedničke strasti nastala ideja za dokumentarni serijal "Moderna vremena" koji se ovih dana počeo prikazivati na HRT-u.
Iz kreativne radionice producentske kuće Castor Multimedia, novinara i urednika 63-godišnjeg Dubravka Merlića, na HRT je stigla dokumentarna serija ‘‘Moderna vremena‘‘ o hrvatskom dizajnu od pedesetih godina prošlog stoljeća do danas. To je nakon dvije sezone dokumentarnog serijala ‘‘Opstanak‘‘, u kojem je progovorio o demografskom slomu i gospodarstvu te ‘‘Jedna jedina‘‘, gdje je otkrio tajne jugoslavenskog nuklearnog programa, treći projekt na kojem radi zajedno s 29-godišnjim sinom Matejem. Agilni Matej je diplomirao produkciju na Akademiji dramske umjetnosti i iza sebe kao producent ima nekoliko kratkih filmova, a jednako je uspješan i kao skladatelj. Tako je u ‘‘Modernim vremenima‘‘ producent i skladatelj, a ideja o serijalu je upravo njegova.
"Tata i ja smo već godinama zaljubljeni u domaći dizajn pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, skupljamo stolce, stoliće, fotelje i lampe pa sam pomislio zašto ne bismo napravili nešto o tome što nam je hobi i velika strast, a u javnosti je malo vrednovano", rekao je Matej koji je zajedno s ocem prikupio stotinjak dizajnerskih komada namještaja koje su pronašli na buvljacima, a ponekad i spašavali sa smetlišta. Na pitanje gdje drže sve te stvari i što na njihov hobi kaže Dubravkova supruga, novinarka Željka Ogresta, iskreno su se nasmijali.
"Željka nam samo kaže: "Opet dovlačite tu starudiju." Ali ne damo se. Doduše, ponestaje nam prostora jer Matej drži dio u svom stanu, ja u našem, dio je u uredu, dio u vikendici i dosta toga u podrumu. Tamo su stvari koje čekaju restauriranje. Žao mi je kada vidim neki stolac da propada, da mu ne udahnem novi život. Jer sve te stvari mi upotrebljavamo, to nisu primjerci za gledanje, već na stolcima sjedimo, stolići su u normalnoj funkciji, kao i lampe", kazao je Dubravko, koji ima već uigranu mrežu ljudi koji imaju znanje za obnavljanje predmeta koji su često u lošem stanju. A o nekima se prilično malo zna.
U svakoj epizodi ‘‘Modernih vremena‘‘ tako će rekreirati neke predmete, poput tapeciranja poznate fotelje od žičane konstrukcije arhitekta Božidara Murkovića iz pedesetih godina 20. stoljeća, jedinom predmetu koji je dizajnirao, nakon čega se odselio u Ameriku. O njemu se otada jako malo zna, nisu ostale ni njegove fotografije, a u serijalu će se na neki način ekskluzivno otkriti kako je on uopće izgledao.
"Kroz snimanje smo jako mnogo naučili, doznali da se o nekim bitnim ljudima iz tog vremena malo zna, kao što je, primjerice, Murković, koji je nakon što je osmislio tu stolicu s majkom otišao u Ameriku, radio kao arhitekt i tamo je i preminuo. Mi smo uspjeli pronaći obitelj koja je s njim bila u kontaktu, tako da smo došli i do njegovih fotografija jer materijala i dokumenata o njemu u Hrvatskoj nije ostalo. U prvoj epizodi, primjerice, rekreirali smo lampu našeg cijenjenog produkt dizajnera Brune Planinšeka od koje je ostala samo jedna fotografija, bez nacrta i bez dimenzija. Postojao je prototip koji se izgubio negdje na putu na jednu izložbu u Sovjetski Savez, a bio je zaista vrhunac dizajna tog vremena. Teško ju je bilo izraditi jer je komplicirane konstrukcije od metala i tu su nam pomogli ljudi iz Grupe, tvrtke koja dizajnira lampe. Oni je nisu mogli napraviti, ali su nas uputili na kovinopojasarski obrt Havel u Vlaškoj ulici koji su je uspjeli napraviti prema fotografiji. Izračunali su okvirne omjere, jer se ne zna ni koliko je bila velika i sada je ta lampa kod Planinšekove kćeri Ive koja se raznježila kada smo joj je donijeli. Ona je inače naša prijateljica i vjenčana kuma i puno nam je pomogla s arhivskim materijalima koji su ostali iza njenog oca", otkrio je Dubravko Merlić, koji kao najveću vrijednost serijala navodi sugovornike, i to one vremešne koji su bili akteri i svjedoci tog vremena.
Poput arhitekta Marija Antoninija čiji je sobna garnitura koju je osmislio s Borisom Babićem bila izložena 1957. na XI. Triennalu u Milanu, kao i namještaj Vjenceslava Richtera, za što su naši dizajneri dobili srebrnu medalju, te dizajnerica Anica Kuhta Severin iz ugašene tvornice Jugokeramika. Naravno, nada se da će i serijal zainteresirati gledatelje za domaći dizajn iz tog vremena jer je tada bio ukorak sa svjetskim trendovima i samim time ušao u kategoriju - bezvremenskog. U jednoj epizodi, koja će biti posvećena modi, Varteks će rekreirati kostim slavne Žuži Jelinek.
"Ti ljudi su živi svjedoci i sudionici tog vremena, koji su radili vrhunski posao i njihovo gostovanje u emisiji će ostati kao zalog za budućnost. Jako mi je drago da smo ih izvukli iz zapećka i da su nam otkrili samo njima znane činjenice. Nadam se da će ovaj serijal osvijestiti ljudima kako smo u tom vremenu živjeli okruženi odličnim dizajnom koji se u konačnici ponovo vraća na scenu. Jer većina stvari koja se tada radila - od stolaca do raznih uporabnih predmeta - odlikovala se minimalizmom i zanimljivim rješenjima koji su i danas inspiracija dizajnerima. Osim namještaja, u serijalu se bavimo se i arhitekturom, modom, grafičkim dizajnom, porculanom", istaknuo je Dubravko Merlić, otkrivajući što bi još u svojoj kolekciji želio imati, a dosad nije uspio nabaviti.
"To je fotelja A4 našeg slavnog arhitekta i dizajnera Bernarda Bernardija koju je napravio za tadašnje radničko sveučilište Moša Pijade. A kako ih je bilo samo stotinjak, još nismo uspjeli naći niti jednu", priznao je. A suradnju, pogotovo ovu o dizajnu, opisuju kao čisti gušt. Matej je tati svojom mladenačkom energijom dao vjetar u leđa, a s njima je serijal radila jednako tako mlada ekipa, većina Matejevih kolega sa studija.
"Kada krećemo u neki projekt, dobro razmislimo tko bi se najbolje pronašao u temi koju obrađujemo. Tako smo za ‘‘Moderna vremena‘‘ angažirali redatelja Tomislava Šobana koji je uz režiju završio i Likovnu akademiju te je serijalu nesumnjivo dao i svoj pečat. Tomislavu je to prvi dokumentarni serijal i zaista se pokazao fenomenalnim redateljem i suradnikom, a i drago mi je da smo ga uspjeli zaraziti našim hobijem. I naše montažerke Urša Vlahušić i Doris Dodig te direktor fotografije Ante Cvitanović su kroz proces razvili ljubav prema dizajnu namještaja - često dobijem fotku stvari na koje nalete da provjere imaju li pravu stvar", objasnio je Matej, koji se osim produkcijom i glazbom bavi i kreativnim pisanjem pa su tata i sin već puni ideja.
U ladici čeka i jedna dramska serija, kao i scenariji za još nekoliko dokumentaraca i namjenskih filmova. Matej bi volio nagovoriti mamu Željku da se ponovno vrati pred kamere. Kaže kako se ona dosta opire, no vjeruje da će osmisliti dovoljno zanimljiv projekt koji neće moći odbiti. Za sada zajedno s tatom "kuha" još mnogo zanimljivih projekata iako puno radi i sam, pa je ovih dana u ITD-u izašla predstava ‘‘Visibaba‘‘ redateljice Sanje Milardović za koju je napisao glazbu.
"Skladanje i glazba moja su velika ljubav, završio sam glazbenu školu, kao i moje sestre Maja i Marta, no zasad sam jedini u obitelji koji se glazbom bavi i profesionalno", otkrio je Matej.
