Maja ima 15 godina i u vezi je više od šest mjeseci. Vjeruje svom dečku, voli ga i zna da je njemu stalo do nje, baš kao i njoj do njega. Jedne noći, traži je da se fotografira gola. Obećao je da će slika ostati njihova tajna i ona mu je povjerovala. Nekoliko dana poslije, fotografiju su na mobitelu imali svi kolege u razredu. Tu su počeli podrugljivi pogledi, vrijeđanje, provokacije. Majin svijet se srušio, no od srama i straha nije znala kome povjeriti razlog iza svojih suza.
Pomoć je naposljetku pronašla na platformi Utočište hrabrih online (UHO) gdje je anonimno ispričala svoju priču i dobila toliko traženu podršku, savjet i, ponajviše, razumijevanje.
Maja nije stvarno ime te djevojčice, no njeno iskustvo je istinito, a problem dijeli još tisuće druge djece koji su također bili izvrgnuti cyber bullyingu, trenutno najdominantnijem obliku nasilja među vršnjacima. Svako četvrto dijete u Hrvatskoj žrtva je ruganja i vrijeđanja preko društvenih mreža, isključivanja iz društva, sekstinga te raznih drugih neprimjerenih oblika ponašanja. Djeca se često zbog srama nikome ne jave za pomoć, no za njih postoji mjesto gdje bez straha mogu podijeliti svoje iskustvo te dobiti pomoć koju toliko trebaju. To je platforma UHO, projekt koji je 2019. pokrenulo Wiener osiguranje kao dio krovnog projekta (O)siguran online u suradnji s Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) te Hrabrim telefonom.
- Ovakvi projekti su stvarni, ne bave se samo teorijom nego idu u samu srž, u praksu, konkretni su i pomažu. I to baš tamo gdje društvo ne stiže i ne dopire sa svojim odgojno-obrazovnim institucijama, pa je tamo dužnost nas iz civilnoga društva, ali i iz realnoga i korporativnog sektora, pomoći koliko možemo kako bi se spriječilo širenje elektroničkoga nasilja – kaže Danijel Labaš, predsjednik DKMK-a.
Važno je naglasiti kako bez inicijative i pomoći Wiener osiguranja UHO nikada ne bi ugledalo svjetlo dana, baš kao ni brojni drugi projekti u Hrvatskoj koji su sufinancirani od strane različitih firmi. Ta pomoć ima i svoje ime – korporativna filantropija. Radi se o aktivnosti koju tvrtka dobrovoljno pokreće kako bi dala podršku društvenim vrijednostima za koje se zalaže i koje su povezane sa strategijom i vrijednostima same tvrtke. Na svjetskoj razini tvrtke godišnje doniraju iznose koji se mjere u bilijunima, a samo u SAD su korporacije u 2020. godini udrugama podijelile 471,44 milijarde dolara.
Korporativna filantropija
Filantropija nije praksa koja je došla s 21. stoljećem, već ona ima dugu tradiciju koja seže još u doba antike kada su razni pokrovitelji financirali radove umjetnika ili filozofa. Korporativna inačica svoje obrise poprima krajem 19. stoljeća razvojem industrije, društva i gospodarstva, što nam je objasnila Mladenka Majerić, konzultantica specijalizirana za fundraising te bivša izvršna direktorica udruge CRVENI NOSOVI klaunovidoktori. Ona iz vlastitog iskustva zna koliko su korporacije bitne za rad i opstanak mnogobrojnih civilnih organizacija u Hrvatskoj.
- Nikad udruga sama ne bi mogla postići takav društveni utjecaj i promociju svoje misije u javnosti da nismo imali višegodišnje suradnje s nekim od vodećih tvrtki u Hrvatskoj, među ostalima i s Wiener osiguranjem. Zajednički smo ostvarili niz uspješnih aktivnosti kojima smo povećali broj posjeta bolnicama po cijeloj Hrvatskoj te povećali vidljivost udruge među građanima što je dovelo do većeg broja individualnih donacija građana i jačanja povjerenja u rad udruge – ističe Majerić.
U Hrvatskoj je prošle godine bilo registrirano više od 50.000 udruga od kojih je veliki broj humanitarnog karaktera. Jedna od njih je i „Mali zmaj“, organizacija civilnog društva čiji je cilj poboljšanje kvalitete života siromašne i nezbrinute djece. Udruga u ovom trenutku ima oko 400 malih korisnika među kojima je i veći broj djece s poteškoćama u razvoju, mentalnim ili psihološkim problemima ili traumama, a kako bi brinuli o svima potrebna im je i pomoć drugih dobrih ljudi.
- Naš rad bio bi uvelike otežan ako ne i nemoguć bez donacija korporativnog sektora. Iako nas financijski podupiru i fizičke osobe te se javljamo na velik broj natječaja i javnih poziva, sredstva osigurana na taj način nisu nam dovoljna za financiranje svih aktivnosti koje provodimo, uključujući i uredno funkcioniranje udruge – Martina Leopold, predsjednica udruge i koordinatorica poslova.
Tvrtke trebaju više izdvajati
Pritom nije bitna samo financijska pomoć već i partnerski odnos koji se stvori između udruge i tvrtke. Majerić navodi da se kroz suradnju poslovnog i neprofitnog sektora stvaraju dugoročni odnosi koji olakšavaju udruzi planiranje i provedbu aktivnosti, a tvrtki veći društveni utjecaj. Ujedno se, kaže, stvara sinergija jer udruga dobiva znanja i iskustvo poslovnog sektora, a tvrtka vrijednosti, emociju i socijalni kapital koji stvara udruga.
Sama kultura korporativne filantropije se, pak, još uvijek razvija u Hrvatskoj. Slagalica, zaklada za razvoj lokalne zajednice, provela je 2017. godine nacionalno istraživanje koje je pokazalo da 84 posto ispitanih tvrtki najmanje jednom godišnje donira materijale ili usluge u općekorisne svrhe. Svejedno, zaključili su kako firme trebaju izdvajati više, ali to ne čine zbog nedostatka financijskih sredstava ili, pak, manjka povjerenja u ispravnu distribuciju prikupljenih sredstava.
No, taj trend se iz godine u godine mijenja na bolje i to ponajviše zbog novih poslovnih praksi vezanih uz održivo i društveno odgovorno poslovanje.
- Danas je postalo nezamislivo da velike korporacije nemaju svoju strategiju društveno odgovornog poslovanja, pa samim time i konkretne aktivnosti doniranja i aktivnog angažmana u društvu kroz suradnju s neprofitnim organizacijama – navodi Majerić te dodaje kako i kupci imaju važnu ulogu u tom procesu. Nedavno istraživanje tržišta pokazalo je da skoro tri četvrtine potrošača smatra da tvrtke moraju više ulagati u dobrobit društva i planete. U tom pogledu pogotovo prednjače pripadnici generacije Z (djeca rođena nakon 1995. godine) koji su izuzetno osjetljivi na marke koje ne brinu dovoljno o svojoj zajednici te su skloni „isključiti“ ih iz svog života, odnosno prestati kupovati njihove proizvode i usluge.
Wiener Zmajstori
U Hrvatskoj postoje i brojni pozitivni primjeri korporativne filantropije, a jedna od firmi koja prednjači u tom pogledu je i Wiener osiguranje. Kao što smo već spomenuli, tvrtka je 2017. pokrenula veliki projekt (O)siguran online s ciljem prevencije online nasilja među djecom. Inicijativa je kasnije kroz suradnju s DKMK-om prerasla u UHO, prvu digitalnu platformu za borbu protiv cyberbullyinga u Hrvatskoj. Plemenitu misiju projekta prepoznala je i struka, pa je isti tako nagrađen MIXX nagradom u kategoriji brand awareness, kao i Grand PRixom za društveno odgovorno poslovanje od strane HUOJ-a.
- Nama Wiener osiguranje nije tek jedan od sudionika u promicanju medijske pismenosti, nego nam je jako važan partner. Nadamo se da će to biti i u budućnosti, nakon što su nam donirali platformu UHO koju sada vodimo i za koju smo preuzeli odgovornost. No, činjenica je da ova dva projekta bez Wiener osiguranja ne bi bilo – ističe Labaš.
Wiener osiguranje ove je godine pokrenulo još jedan projekt “Wiener Zmajstori” kroz koji izravno pomažu udruzi Mali zmaj. Omogućili su im besplatno korištenje Wienerovog prostora u Ulici grada Mainza u Zagrebu uz pokrivanje troškova režija. Udruga je taj prostor pretvorila u Psihološko Savjetovalište gdje njihovi štićenici, ali i druga djeca te obitelji, imaju pristup pravnim savjetima, dječjem psihologu, pedagogu, psihoterapeutu, medijatoru i logopedu.
- Djeci s poteškoćama u razvoju i onima koja odrastaju u obiteljima u kojima je dinamika narušena zbog različitih razloga, bilo da se radi o ovisnosti roditelja, njihovim nedovoljnim kompetencijama, psihičkim problemima ili čak nasilju, zaista mnogo znači da bar jednom tjedno mogu razgovarati sa stručnom osobom koja uistinu pokazuje interes za njihove poteškoće. Djeca prepoznaju kad im se netko posveti te im boravak u sigurnoj okolini pruža trenutni osjećaj zadovoljstva i olakšanja. Međutim, još su važnije i trajne beneficije koje će tek uslijediti a odnose se na njihov razvoj u samopouzdane i emotivno stabilne ljude koji se znaju nositi s kriznim situacijama – kaže Leopold.
Oslikavanje prostora udruge
Nakon što je Wiener osiguranje ustupilo prostor Malom zmaju, u projekt su uključili umjetnicu Melindu Šefčić, koja je održala dva terapijska oslikavanja za štićenike udruge. Kao dodatnu financijsku pomoć, organizirali su i izložbu i aukciju djela britanske umjetnice Aline Dalgleish u Klovićevim dvorima. Prikupljeno je više 45.000 kuna i sav prihod doniran je udruzi Mali zmaj koja će donaciju iskoristiti za podmirivanje troškova dostave, odnosno poštarine koja im na godišnjoj razini iznosi i do 100 tisuća kuna. Njihovi korisnici su, naime, locirani po čitavoj Hrvatskoj te im stoga šalju pakete hrane, odjeće, školskog pribora i opreme, rođendanske poklone za djecu te prigodne poklone uoči blagdana.
Iz Wiener osiguranja kažu kako aktivnosti iz područja društveno odgovornog poslovanja uvijek planiraju i provode s velikim zadovoljstvom te ih nastoje što je više moguće povezati s osnovnom djelatnosti tvrtke, jer vjeruju kako svrha društvene odgovornosti organizacija nadilazi koncept korporativne filantropije.
- Kontinuirano pratimo aktualne društvene probleme i tražimo načine kako na njih reagirati tako da u najvećoj mogućoj mjeri možemo iskoristiti naša znanja i stručnost, a posebno nam je drago kada se pritom imamo priliku povezati s partnerima i stručnjacima iz organizacija civilnog društva. Vjerujemo kako na taj način projekti dobivaju dodatnu vrijednost i doseg, a kroz ta se partnerstva jača i veza između korporativnog i neprofitnog sektora, što dugoročno dovodi do niza pozitivnih promjena na zajednice u kojima djelujemo - poručuju iz Wiener osiguranja.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Wiener osiguranja.