U jednom atomskom skloništu na Donjim Sveticama, nekadašnja ikona dance scene devedesetih Senad Galijašević, poznatiji kao Senna M, provodi dane kada je u Hrvatskoj. Naime, ondje mu se nalazi ured, teretana, vrijedni kipić Emmyja i njegova tehnologija na kojoj radi otkada se aktivno povukao s glazbene scene. Sve je, kaže, počelo sa snimanjem spotova. "Obožavao sam to raditi. Svaki spot je morao biti kratki filmić jer ne prođe ni dan da ne pogledam jedan film, a za snimanje spotova, trebala nam je oprema. Iznajmljivao sam kranove i rasvjetu, ali sam shvatio da ja to mogu napraviti bolje i jeftinije. Mnogi su me gledali u čudu, nisu vjerovali u mene, ali ja sam se bacio u to i munjevitom brzinom posao se počeo širiti", u dahu nam svoju životnu priču prepričava Senad koji je poznat po hitovima ‘Beba malena‘ i ‘Tuc Tuc!‘.
No, njegovi životni put bio je trnovit. Na početku je Senad besplatno producentima nudio svoju opremu, ali je u Hrvatskoj uglavnom nailazio na odbijenice sve dok ga nisu prepoznali u svijetu. "Ako se nitko tamo ne usudi, to je onda moj teren. "Star Wars", "Game of Thrones", "Vikings", smo su neki naslovi čija je ekipa radila s mojom rasvjetom", govori Senad koji, kaže, kako nema sekunde mira, stalno su mu nove poslovne ideje na pameti.
Da neće biti kao ostali Senad je shvatio već kao mali dječak u rodnom Vitezu u kojem su tada vladale lokalne bande i dok su se dječaci njegovog uzrasta tukli, on je u parku sam svirao gitaru. "Svirao sam i sanjao o snimanju ploče. Uvijek su me gledali posprdno, tukli su me, zlostavljali. Na kraju su ti isti momci na mojim koncertima bili u prvim redovima s transparentima, a neke sam zaposlio kao tehničare pa su mi nosili instrumente i opremu", kaže Senad. U Zagreb je došao početkom osamdesetih i odmah osjetio neki poseban mir, pa je znao da će to biti njegov drugi dom, a danas nakon 40 godina i jedini. "Jedan čovjek na televiziji Sarajevo iz nekog razloga nije htio puštati moje pjesme, a to je tada bio jedini medij. Zato sam odselio u Hrvatsku. Danas svaki put kad se s brojnih putovanja vraćam u Zagreb pjevušim "Vraćam se, Zagrebe tebi", govori Senad. Mogao je, kaže, ići živjeti u inozemstvo. Devedesetih su mu nudili zelenu kartu za Ameriku, ali Hrvatska mu je, ističe, previše u srcu. Na kraju se ovdje i privatno realizirao. Ima sretnu obitelj, dvoje djece od 16 i 18 godina koji su ga i nagovorili na nastupa na Megadance partyju. "Kad su me zvali da nastupam mislio sam se izvući i reći da sam bolestan, ali djeca me žele vidjeti na pozornici prvi put u životu, a ja se veselim vidjeti sve drage kolege s kojima sam devedesetih dijelio dobro i zlo. Ni dan danas nema dobrog tuluma bez tih pjesama, a tada smo putovali diljem Hrvatske, nosili glavu u torbi, bio je rat, išli smo okolnim putevima na nastupe, pjevali smo ranjenicima, a gdje god da smo došli obarali smo rekorde. Tisuće ljudi znalo je ostajati vani jer ne bi uspjeli ući u klub", prepričava Senna M koji se intenzivno priprema za nastup.
Već dva mjeseca je na dijeti i svakodnevno trenira, često i u svojoj privatnoj teretani. "Okupio sam svoju izvornu plesnu grupu, želim da sve bude autentično kao iz tog doba. Danas su to sve žene i majke u pedesetima, naporno vježbamo jer ne želim ništa prepustiti slučaju", kaže Senad. Ono što ga drži u dobroj formi je i zdravi način života. Naime, Senad, kaže kako nikada u svom životu nije popio kap alkohola, nije probao kavu ni cigarete, a iste vrijednosti prenosi i svojoj djeci. "Zatvorio bih sve tvornice alkohola i cigareta", poručuje. Iako je ušao u osmo desetljeća života, Senadu se na riječ mirovina diže kosa na glavi. "Oni koji me znaju, znaju da je mirovina zabranjena riječ jer kad odem u mirovinu ugasit ću se, pola mog mozga će prestati funkcionirati, takav sam tip osobe", iskren je Senad.
Jedino što ga je tijekom njegove karijere mučilo su ružni natpisi u medijima. "Svaki dan sam čitao nešto o sebi, ismijavali su ono što sam radio, a bili su to tada najjači dnevni časopisi u državi. Nikada neću zaboraviti nastup s pjesmom "Beba malena" na Zagrebačkom festivalu. Sa mnom su na sceni bile 44 plesačice, šest mjeseci smo uvježbavali koreografiju, bio sam među rijetkim pjevačima koji je bio i plesač, a vani je to tada bio standard. U Lisinskom je bio delirij, svi su pjevali s nama u glas, a drugi dan je u novinama izašlo da nisam mogao nastupiti od silnih zvižduka u dvorani. Naravno da sam se rasplakao na to, u novine odnio video rekorder i pustio im nastup, a oni su dan kasnije objavili demantij u kojem su napisali: "U redakciju nam je upao uplakani Senna M". Takve stvari su me jako pogađale. No, više im ništa na zamjeram", govori Senad koji kaže kako u svom kompjuteru ima na stotine neobjavljenih pjesama i želi ih besplatno pokloniti mladim pjevačima koji danas po njemu imaju nevjerojatni kompleks da moraju biti kantautori, a ne znaju prepoznati hit kada im se nudi.
