Voditeljica Dnevnika Nove TV Valentina Baus za Gloriju se prisjetila Uskrsa iz djetinjstva u Šibeniku, bojanja jaja i omiljene sirnice, kojoj ni danas ne može odoljeti. A nju najbolje radi, ističe, njezina mama, čiji nam je recept podijelila.

Dolazak proljeća sa sobom nosi energiju, svježinu, optimizam i buđenje prirode, a ona pak šarenilo raznobojnog cvijeća i povrtnih plodova. U takvom ozračju dolazi i Uskrs – blagdan nade, obnove i zajedništva koji u našoj tradiciji čuva običaje bojenja jaja, cvjetnih aranžmana i ukusnih slastica... Na to su ‘slabi‘ i naši poznati koji se za Gloriju prisjećaju uskrsnih slika iz djetinjstva, omiljenih delicija, bojenja jaja, pa otkrivaju kako danas provode ovaj najveseliji blagdan. Tako se i voditeljica Dnevnika Nove TV Valentina Baus (32) veseli Uskrsu za koji je sjećanja vežu još u rano djetinjstvo kada bi s mamom i bakom slagala uskrsnu košaru s domaćim delicijama i nosila ju na blagoslov u crkvu.

Najveseliji blagdan podsjeća je i na pokojnog djeda Antu koji bi njoj i sestri iz Njemačke donio moderne boje i ukrase za pisanice

PRIVATNI ALBUM

Valentina se u osnovnoj školi zaljubila u izradu kolača, a osim obožavane slatke pogače koju radi s mamom za Uskrs, spretna je i u pečenju orahnjače i makovnjače

PRIVATNI ALBUM

„Sjećam se da je moja košara uvijek trebala biti lijepo složena, čak sam i jaja slagala po bojama da dobro izgledaju jedno pored drugoga. Kada bih se vratila s mise, svi bismo zajedno jeli”, govori Valentina, za koju je Uskrs osim simboličkog i sentimentalnog značenja imao i onaj kreativni. Kako je ispričala, njezin pokojni djed Ante, koji je živio i radio u Njemačkoj, za uskrsne praznike sestri i njoj donio bi neke, za ono vrijeme ‘moderne‘ boje za jaja. To je bila mješavina raznih boja, ukrasa i sitnih figura, priča Valentina, koje bi sestra i ona u rukavicama nanosile na pisanice, a postojala je i ona tradicionalna varijanta kad bi s bakom jaja bojile u luku.

Za ovaj Uskrs bit će, otkriva Valentina, u Šibeniku

PRIVATNI ALBUM

„I dan-danas bojimo jaja, kucamo se – to su neki običaji kojih se nikad nećemo zasititi. Cvijeće ne kupujemo, ali ga obavezno uberemo u vrtu: narcise, zumbule, kale, što nam je neizostavan dio dekoracije uskrsnog stola”, govori rođena Šibenčanka. Ako je na Uskrs slobodna, otkriva, odlazi u rodni grad obitelji i ne propušta vidjeti baku, a ako joj je blagdan radni, ostaje u Zagrebu. No ni to joj ne pada teško jer se svi u redakciji informativnog programa Nove TV trude ukrasiti redakciju i donijeti hranu i kolače. „Jednom smo se na Uskrs jajima kucali čak i uživo u eteru u Dnevniku!”, ispričala je kroz smijeh. Priznaje da od svih blagdanskih delicija ne može odoljeti uskrsnoj pogači.

„Moja mama radi najbolju pogaču i baš smo je prije mjesec dana zajedno pekle kada sam bila u Šibeniku. To je bila proba za Uskrs!", ispričala je Valentina

PRESS

„Moja mama radi najbolju pogaču i baš smo ju prije mjesec dana zajedno pekle kada sam bila u Šibeniku. To je bila proba za Uskrs! I svake godine se kod nas pogače krenu raditi mjesec dana ranije pod izlikom da je to vježba kako bi za Uskrs ispale najbolje, a zapravo samo želimo što više uživati u tom okusu pince. Tako da, ako koga zanima provjereni recept moje mame, ostavit ću ga na kraju intervjua”, darežljiva je omiljena voditeljica. Priznaje da za Uskrs ne broji kalorije, obožava peći kolače još od osnovne škole, a to dokazuju i njezine, kaže, ukusne orahnjače i makovnjače uz koje posluži i čokoladna jaja. I ona su joj izvor ogromnog veselja. A u svemu tome će ovog Uskrsa, govori, uživati u Šibeniku, gdje će blagdan osim s obitelji provesti i s prijateljima – u nadi da će je pratiti lijepo vrijeme.

„Sjećam se da je moja košara uvijek trebala biti lijepo složena, čak sam i jaja slagala po bojama da dobro izgledaju jedno pored drugog. Kada bih se vratila s mise, svi bismo zajedno jeli”, prisjetila se Uskrsa iz djetinjstva

VANESA PANDŽIĆ CROPIX

Zadarska uskrsna slatka pogača - recept Valentinine mame

Sastojci:

• 1 kg brašna
• 20 dkg šećera
• 3 jaja
• 4 žumanjka
• 25 dkg maslaca
• 7 dag svježeg kvasca (ili 3 vrećice Digo kvasca)
• 1 vrećica praška za pecivo
• malo soli
• pola dcl ruma
• 1-2 dcl mlijeka (po potrebi)
• malo prošeka
• malo naribane korice limuna i naranče
• 2 žumanjka razmućena s malo soka od naranče
• 1 vrećica vanilin šećera

Priprema:

Brašno ostaviti na radijatoru ili u blago zagrijanoj pećnici kako bi bilo mlako. Kvasac razmutiti u malo mlakog mlijeka i s malo šećera te ostaviti na toplom dok se ne digne. U mlako brašno dodati prašak za pecivo, sol, šećer i razmućeni kvasac. Dobro izmiješati i dodati rastopljeni maslac, rum, prošek, prethodno razmućena jaja, naribanu koru limuna i naranče, mlako mlijeko po potrebi i sve opet dobro izmiješati. Tijesto ne smije biti ni pretvrdo ni premekano. Ostaviti na toplom dok ne udvostruči volumen. Razdijeliti tijesto na dva jednaka dijela. Svaki dio premijesiti i ostaviti da se opet digne. Pećnicu ugrijati na 170 stupnjeva. Tijesto oblikovati u dvije kugle, svaku na vrhu zarezati u obliku križa, staviti u namašćen lim i peći 45 do 50 minuta. Pred kraj premazati žumanjcima razmućenim s vanilin šećerom i sokom naranče. Smanjiti na 100 do 150 stupnjeva i peći dok se pogače ne zarumene. Rezati kad se ohlade.