Iako stoluje u nekima od najraskošnijih palača na svijetu i nosi nakit neprocjenjive vrijednosti, britanska kraljica Elizabeta ne može ih nazvati svojima. Palača Buckingham i velebni dvorac Windsor, u kojima provodi većinu vremena, pripadaju Kruni, a najveći dio nakita vlasništvo je Kraljevske riznice. No, to ne znači da je kraljica zapravo sirotica u zlatnom kavezu.
Njezino se osobno bogatstvo najčešće procjenjuje oko 500 milijuna dolara, najvećim dijelom zbog Balmorala i Sandringhama, dva imanja u njenom privatnom vlasništvu, koje je naslijedila od svoga oca, kralja Georgea VI. Kraljica ima i veliku kolekciju nakita naslijeđenu od majke, umjetnine, Fabergeova jaja i zbirku rijetkih poštanskih maraka, navodno vrijednu čak 135 milijuna dolara. Tu je i njezina ergela trkaćih konja, koji su joj samo prošle godine donijeli zaradu od oko 620 tisuća dolara. Osim toga, ima i poljoprivredna imanja, voćnjake i pašnjake diljem zemlje, a vlasnica je i zemljišta u Londonu na kojem je izgrađen hotel Savoy.
Kraljica i njezina obitelj dobivaju i četvrtinu prihoda s imanja koja nisu njezina osobna, nego se prenose s vladara na vladara. Uza sve to, ne mora se brinuti za tekuće troškove jer za njih iz državnog budžeta dobiva godišnje 135 milijuna dolara.
No, daleko od toga da je jedna od najbogatijih osoba u Velikoj Britaniji, u kojoj je prema podacima iz Forbesa, lani živjelo stotinjak milijardera. Na tom su popisu doduše i ruski bogataši kojima je zbog rata u Ukrajini imovina zamrznuta, a većina ih je i izgubila goleme svote, pa bi ta lista sada izgledala drukčije. U svakom slučaju, barem je stotinjak Britanaca puno bogatije od kraljice, koja se po tome ne ističe ni među ostalim okrunjenim europskim vladarima. Iako podaci o njihovoj imovini nisu uvijek dostupni, neke procjene mogu se napraviti.
Belgijski kralj Philippe navodno je "težak" oko 14 milijuna dolara, a otprilike toliko dobiva godišnje i iz državnog budžeta za tekuće troškove svoje obitelji. Belgijska kraljevska imovina uglavnom je, naime, u vlasništvu države ili posebne Kraljevske zaklade, neovisne javne ustanove, koja njom upravlja, ali je ne smije prodavati.
Neki europski vladari, pak, za svoj predani rad dobivaju od države i plaću. A iako je španjolski kralj Felipe VI zbog gospodarske krize svoja primanja samoinicijativno smanjio za otprilike 20 posto, pa je, primjerice, 2015. dobio 267.447 dolara, to se nije odrazilo na ukupnu vrijednost njegove imovine - procijenjene na 20 milijuna dolara. Španjolska kraljevska obitelj posjeduje osam palača i pet rezidencija za odmor, a u njenom je vlasništvu čak i deset samostana. Naravno, i ona dobiva novac za tekuće troškove, otprilike deset milijuna dolara godišnje.
Dobro zarađuje i norveški kralj Harald V, čije je bogatstvo procijenjeno na 30 milijuna dolara. Kako on ne plaća poreze, to je samo pretpostavka, no sudeći po tome što si je, na primjer, mogao priuštiti kupovinu jahte, jasno je da ne ovisi samo o novcima koje dobiva od države. Prema zadnjim dostupnim podacima, od prije pet godina, za održavanje kraljevskog kućanstva iz budžeta je bilo namijenjeno 32 milijuna dolara, dok su kralj i kraljica Sonja za svoje osobne troškove primili oko 14 milijuna dolara.
Imovina danske kraljice Margrethe II procijenjena je, pak, na 40 milijuna dolara, a iz državnog budžeta godišnje dobiva oko 13 milijuna dolara za kraljevsko kućanstvo, protokolarne aktivnosti i osobne troškove.
Njezin švedski kolega, Carl XVI Gustaf, najbogatiji je skandinavski monarh, s imovinom procijenjenom na 70 milijuna dolara. Osim toga, dobiva 7,6 milijuna dolara godišnje za protokolarne obaveze, a kraljevsko kućanstvo švedske porezne obveznike stoji godišnje dodatnih 7,5 milijuna dolara. U njegovom je privatnom vlasništvu i palača Solliden, ljetna rezidencija na otoku Oland u Baltičkom moru.
Iako je abdicirala 2013., u korist svog sina Willema-Alexander, kraljica Beatrix i dalje je najbogatija članica nizozemske kraljevske obitelji. s imovinom procijenjenom na 200 milijuna dolara. Sin je također na dobrom putu da je sustigne - osim što godišnje za svoj rad i funkcioniranje kraljevskog kućanstva dobiva 47 milijuna dolara, i on ima vrijednu osobnu imovinu koja uključuje nekretnine i dionice u naftnoj kompaniji Shell Oil te financijska sredstva koja ulaže u razne poslove, što mu donosi više nego pristojan profit. A uza sve to, zbog ljubavi prema letenju, a ne zbog potrebe sve donedavno je barem dvaput mjesečno radio kao kopilot za aviokompaniju KLM.
Vladar Monaca još je bogatiji. Knez Albert, naime, posjeduje skoro četvrtinu zemljišta u svojoj kneževini, a s obzirom kako se u njoj kreću cijene nekretnina, od nje ubire odlične profite. Posjeduje i kuću svoje majke Grace Kelly u Philadelphiji, koju je 2016. kupio za 754000 dolara. U njegovom portfelju, procijenjenom na oko milijardu dolara, je i basnoslovno skupa kolekcija starih automobila, dionice u turističkom resortu Societe des Bains de Mer u Monte Carlu, te vrijedna zbirka poštanskih marki.
Kneževina Liechtenstein poznata je kao porezni raj, pa i njezin vladar, princ Hans Adam II, koji mjesto plaće dobiva 270000 dolara godišnje za svoje troškove, ne plaća porez. A iako se ta svota možda čini malom u odnosu na apanaže ostalih europskih dinastija, princ Hans Adam ne može se požaliti da je siromah. Dapače, s imovinom vrijednom čak 3,5 milijarde dolara, drugi je najbogatiji nasljedni poglavar neke europske države. Većinu svoga bogatstva stekao je kao vlasnik privatne banke, tvrtke LGT Group i investicija u nekretnine.
Najbogatiji je u ovom društvu veliki vojvoda Henri, nasljedni vladar Velikog Vojvodstva Luksemburg, državice stiješnjene između Francuske, Njemačke i Belgije. Imovina mu je vrijedna čak četiri milijarde dolara, što uključuje dvorac Berg, u kojem s obitelji živi, te ljetnu rezidenciju u mjestašcu Cabasson na jugu Francuske. Uz to za održavanje kućanstva, službene obaveze i osobne troškove on i njegova obitelj dobivaju godišnje više od 12 milijuna dolara.
I ma koliko se to bogatsvo činilo basnoslovno, ono je samo sitnica u usporedbi s najbogatijim svjetskim kraljevskim obiteljima. Primjerice, tajlandski kralj Vajiralongkorn ima između 30 i 43 milijarde dolara, a Hassanal Bolkiah, sultan Bruneja, države bogate naftom, između 20 i 28 milijardi. Svoje bogatstvo nafti duguje i Salman bin Abdulaziz Al Saud, vladar Saudijske Arabije, čija je imovina procijenjena na 18 milijardi dolara. I njegova je obitelj najbogatija na svijetu - vlasnik je oko 1500 milijardi dolara. A iako ima čak 12.000 članova, od kojih su oko dvije tisuće u takozvanom užem obiteljskom krugu, vjerojatno ima dovoljno za svakoga od njih.