Približavate li se tridesetoj godini krajnje je vrijeme, kažu stručnjaci, da se okrenete nekim dobrim navikama koje će vašu kožu i dalje održavati mladom i zdravom. Anti-aging ne treba biti ni kompliciran ni teško provediv, bit je u nekoliko korisnih i jednostavnih savjeta koje treba slijediti želimo li dugoročno napraviti nešto dobro za kožu. I te će odlične navike dati rezultate u svakoj životnoj dobi!
Početak dana: Vitamin C i zaštita od sunca
Jutarnja njega treba uzeti u obzir cirkadijani ritam kože, odnosno biološke procese koji se odvijaju u koži u dnevnim ciklusima. U jutarnjim satima, koža je završila noćnu fazu odmora i popravka. Prodiranje hidrofilnih i lipofilnih sastojaka na vrhuncu je u ranim jutarnjim satima, a propusnost kože kasnije ujutro manja je nego navečer. Usporava se i protok krvi u koži.
Budući da je prevencija najbolje što možemo učiniti za zdravlje, pa i za zdravlje kože, dermatolozi predlažu da uzmete u obzir sve navedene faktore i da prije tridesete uvedete nekoliko osnovnih koraka njege. Naravno, i svako drugo životno doba dobro je za usvajanje zdravih navika.
Redovnu jutarnju njegu trebalo bi početi s pH-uravnoteženim, nježnim sredstvom za čišćenje koje odgovara vašem tipu kože (suha, masna, kombinirana, normalna). Slijede redom antioksidativni serum (primjerice s vitaminom C), hidratantna krema i krema za zaštitu od sunca, a onda šminkanje ili izlazak iz kuće.
Antioksidativni serum ujutro ne bi trebalo preskakati, budući da nas naoružava i priprema za borbu protiv onečišćivača i iritansa iz okoliša s kojima se susrećemo kroz dan. Trebali bismo ga doživljavati kao dodatni sloj zaštite. Hidratantna krema daje koži vlagu i zaštitu, pomaže zadržati serum u koži i očuvati kožnu barijeru. Zaštitu od sunca ne treba posebno objašnjavati - izaberite SPF 30 ili viši i široki spektar zaštite od UVA i UVB zračenja.
Kraj dana: Bogata hidratacija i više od toga
Navečer je osnovno koži pružiti dovoljno hidratacije, a učinak hidratantne kreme trebalo bi pojačati serumom hijaluronske kiseline koji pruža puno više od vlažnosti - osim što privlači vodu u kožu, još popunjava i zateže kožu te podržava funkciju kožne barijere, a sve to pomaže u sprečavanju i odgađanju ucrtavanja novih bora. Ukratko, poslije čišćenja kože nanesite serum hijaluronske kiseline kako biste koži pružili sveobuhvatnu njegu i zaštitu. Hijaluronska kiselina je prirodna tvar koja održava kožu mekanom i mladolikom, a najbolje djeluje kada se nanosi na vlažnu kožu, s obzirom na to da privlači i zadržava vodu. Večernja njega završava hidratantnom kremom za dodatnu potporu koži.
Prehrana: Što manje prerađene hrane i šećera
Kao što je za zdravlje i mladolikost kože važno izbjegavati sunce, tako je važno izbjegavati i određene vrste namirnica. Procesuirana hrana s transmastima više je nego vjerojatan krivac za raniju pojavu bora i drugih znakova starenja. Osim toga, uzrokuje i mnoštvo zdravstvenih problema: debljinu, visoki tlak, srčane bolesti, upalne bolesti, rak. Ove su namirnice u tolikoj mjeri prerađene da hranjive tvari u njima više nisu ni blizu svog prirodnog stanja i gotovo da i nemaju učinka.
I pretjerivanje sa šećerom stvara probleme koži, jer šećeri i jednostavni ugljikohidrati uzrokuju gubitak kolagena u koži, pa dolazi do slabljenja tonusa i elastičnosti te do pojave bora. Nadalje, jedna od popratnih pojava metabolizma šećera je glikacija, proces u kojem se glukoza veže na kolagenska vlakna i čini ih krutima i nefleksibilnima.
Voda: Barem osam čaša dnevno
Važno je ostati dobro hidriran, jer naše se stanice i tkiva sastoje uglavnom od vode. Trebali bismo popiti najmanje sedam do osam čaša vode po danu kako bismo povećali protok vode u koži i cijelom tijelu. Suha i naborana koža s mrljicama znak je da tijelo vapi za vodom.
Vježbanje: Treba biti redovito
Redovito vježbanje višestruko je korisno za zdravlje, a dobro je i za kožu, jer pojačava cirkulaciju krvi, a time i prehranu stanica kože. Osim toga, vježbanje stimulira bjelančevine miokine koji pridonose debljini dubljih slojeva kože. Poznato je i da tjelovježba snižava stres, pa zahvaljujući tome tijelo može producirati manje kortizola i ostalih stresnih hormona koji razgrađuju kolagenska vlakna u koži.