OLEG ELKOV/ALAMY/ALAMY/PROFIMEDIA
utjecaj novih tehnologija

Kada je vrijeme da se podvuče crta? Ovisnost o društvenim mrežama smatra se ozbiljnom, evo kada treba reagirati

Društvene mreže i mentalno zdravlje nekad jednostavno ne idu ruku pod ruku. Iako se na njima mogu naći i pozitivne stvari, prekomjerno korištenje može izazvati ovisnost ili jednostavno imati loš utjecaj na nas.

Društveni mediji postali su svakodnevica. Brojke su visoke, čak nas više od 4 milijarde svaki dan pregledava društvene mreže, a prosjek provedenih sati na njima je oko dva sata dnevno. Iako znaju biti korisne za posao ili komunikaciju s prijateljima, društvene mreže mogu biti veliki neprijatelj mentalnom zdravlju, a mi vam navodimo zašto te otkrivamo kada je vrijeme za mali odmor od njih.

FOMO

Popularna, često korištena kratica, najbolje opisuje jedan od većih problema života u svijetu gdje dominiraju društvene mreže: Fear Of Missing Out ( Strah od propuštanja ) ili skraćeno - FOMO.

Teško je nekad maknuti pogled sa zaslona upravo radi tog straha - što vam radi najbolja prijateljica? Gdje je onaj zgodan lik otišao na more? Priče, objave, poruke - Instagram je najbolji alat za pronaći osobu i saznati što ona radi, što je obukla, kako izgleda.

Tu dolaze problemi. Pregled istraživanja iz Velike Britanije, #StatusOfMind Survey, pokazao je da će ljudi koji provedu više od dva sata dnevno na društvenim mrežama češće prijaviti psihološki stres od ostalih. U izvješću pregleda objašnjeno je da je to radi konstantne 'povezanosti'. Vidjeti svoje prijatelje, točnije njihove objave i priče, zna biti štetno. Naime, Instagram i život dvije su odvojene stvari - Instagram objave nisu 'prave', ljudi se baš radi toga osjećaju kao da im nešto nedostaje, uspoređuju se sa sretnim naglascima, a ne s pravom slikom nečijeg života.

Podsjetnik: Život nije savršen!

Objave na društvenim mrežama uzrok su nerealnih očekivanja i osjećaja nedostatka, te je proizvod nerealnih objava - nisko samopoštovanje.

Instagram, na kojem su osobne fotografije u središtu pozornosti, u istraživanjima dobio je najniže ocjene za promociju zdravog mentalnog zdravlja, a najviše ocjene za pojavu tjeskobe i nesigurnosti. Instagram često čini ljude nesigurnima u sebe i svoj izgled.

image
RICHARD WAYMAN/ALAMY/ALAMY/PROFIMEDIA

"Osjećaju se kao da im tijelo nije dovoljno dobro, radi dodanih filtera koji izmjene cijelo lice i fotošopiranja slika, tijela, usporedbi i težnji ka savršenstvu", navedeno je u istraživanju kako nerealističnost objava na Instagramu, ali i drugim društvenim mrežama, uništava samopouzdanje i mentalno zdravlje mnogih.

Čitajte i: Život u trenutku umjesto u oblacima! Otkrivamo kako izgleda briga o sebi na pravi način

Čitajte i: Sve o usredotočenoj svjesnosti: Mindfullness blagotvorno djeluje i na stres, anksioznost, depresiju te tjeskobu

U vezi s aplikacijom

Koliko vam vremena oduzimaju društvene mreže? Pogledajte 'Screen Time' na mobitelu, nećemo nikome reći - ali ako je broj viši od željenog, možda je vrijeme za pauzu od zaslona.

Vrijeme je jedna od najvrjednijih stvari koje posjedujemo. Vrijeme potrošeno na gledanje uređenih fotografija i nerealističnih priča može biti iskorišteno za aktivnosti koje vam nešto pridonose mentalnom zdravlju - poput čitanja, učenja neke nove vještine, pronalaska nekog novog hobija, druženja s voljenim osobama bez popratnog mobitela i 'namještenih' slika druženja. Društvene mreže također su jedna od većih prepreka mindfulnessu, vrlini koja bi svima bila korisna za naučiti.

Informirajte se: što se zapravo krije iza društvenih mreža?

Društvene mreže nisu igrom slučaja toliko zarazne - napravljene su s tim ciljem.

Dokumentarni film kojeg je objavio Netflix početkom 2020. godine, Društvena Dilema (The Social Dilemma), podijelio je s gledateljima tajne umova iza društvenih mreža.

Društvena Dilema otkrila je da su tinejdžeri, ali i odrasli, izgubili sposobnost smirivanja razmišljanjem, rješavanjem problema koristeći zdrave, racionalne načine, te da su izgubili doticaj s vanjskim svijetom. Umjesto da se suoče s realnošću, ljudi iz doba društvenih mreža, nose se s izazovnim emocijama bijegom na društvene mreže, gdje si koncentraciju s realnosti prebace na zabavu.

Ako sebe krivite za nestale sate potrošene 'zujanjem' po društvenim mrežama - niste vi krivi.

To je takozvana 'ekonomija pažnje' . U knjizi 'Influence: The Psychology of Persuasion', autora Roberta Cialdinija, objašnjeno je koliko je lagano ljudima zgrabiti pozornost korištenjem psihologije, a mnoge trikove koriste baš i društvene mreže. Algoritam koji koriste Facebook i Instagram, napravljeni su da bi nas 'navukli'.

Društvena Dilema usredotočuje se na to kako velike tvrtke, poput Instagrama i Facebooka, manipuliraju korisnicima koristeći algoritme koji potiču ovisnost o platformama.

Kad god nešto objavite na svoje omiljene aplikacije, pomoću lajkova i pozitivnih reakcija ljudi na vašu objavu, razina dopamina u mozgu povećava se - neurotransmiteru povezani s užitkom javljaju vam da ste sretniji. Ako objavite sliku i osjećate se loše radi manjka povratnih informacija - manjak lajkova, komentara - to je razlog koji se krije iza vaše reakcije.

Ovisnost o društvenim mrežama smatra se ozbiljnom, nije samo mit - pretjerano korištenje društvenih mreža povećava rizik od razvoja mentalnih problema poput anksioznosti i depresije.

Poput droge

Platforme društvenih medija kao što su Facebook i Instagram proizvode iste neuronske sklopove poput onih koje su uzrokovane kockanjem i drogama, kako bi potrošači što više koristili proizvod. Studije su pokazale da stalni tok lajkova, retweetova i dijeljenja na društvenim mrežama uzrokuje istu kemijsku reakciju u mozgu poput one izazvane drogama poput kokaina.

Neuroznanstvenici su čak usporedili interakciju društvenih medija sa štrcaljkom dopamina koja se ubrizgava izravno u sustav. Ljudi osjete nalete sreće kad su nagrađeni, a lajkovi i slične povratne informacije na društvenim mrežama, nagrade su do kojih se dođe minimalnim trudom - jednom objavom.

Korištenje društvenih mreža postaje problematično kada netko na društvene mreže svjesno ili podsvjesno gleda kao da su one mehanizam za ublažavanje stresa, usamljenosti ili bilo koje druge negativne emocije - kada im one postanu 'go-to' izvor sreće.

Stalna uporaba društvenih mreža dovodi do više međuljudskih problema, poput zanemarivanja stvarnih životnih odnosa, radnih ili školskih obaveza i tjelesnog i mentalnog zdravlja. Kada osoba počne gledati na društvene mreže kao brzi način da se usreće, svakim korištenjem iz tog razloga, psihološka ovisnost se povećava.

Na stranici addictioncenter.com, navedeni simptomi ovisnosti o društvenim mrežama jesu: planiranje objava i pretjerano razmišljanje o društvenim mrežama, potreba za korištenjem društvenih mreža, korištenje društvenih mreža za bijeg od stvarnosti i za brzu 'dozu' sreće, nelagoda ako ne možete pristupiti društvenim mrežama, te ako korištenje društvenih mreža utječe na vaš svakodnevni život i prepreka je u koncentraciji koja vam je potrebna za posao ili školu.

Vrijeme je za godišnji

Ovo nije članak kojem je cilj da izbrišete sav trag sebe s društvenih mreža - cilj je da ne dopustite da vas obuzmu te da brinete više o svojem mentalnom zdravlju, nego o nečijoj objavi.

Međutim, isto kao što se ljeti odmorimo od posla i uzimamo godišnji, nije loše uzeti godišnji od društvenih mreža - čak i ako mislite da ne trebate, gledajte na ovo kao izazov - tjedan dana oslobođenih od Instagrama ili Facebooka.

Malu 'detoksikaciju' možete napraviti isključivanjem obavijesti za društvene mreže, korištenjem mogućnosti 'Temporarily disable my account' koju nudi Instagram, ostavljanje mobitela u drugoj prostoriji ili jednostavnim brisanjem aplikacije s mobitela.

Linker
22. rujan 2021 21:29