FOTOGRAFIJE: BILJANA BLIVAJS/CROPIX
BEZ BRIGE S DIJANOM

Klinička psihologinja Andreja Kostelić Martić: ‘Suočite se sa svojim emocijama, bijeg vodi u depresiju i anksioznost‘

Mentalno zdravlje tema je koja se do unazad nekoliko godina itekako tabuizirala. Potaknuti idejom kako je krajnje vrijeme da demistificiramo psihološku pomoć, približimo je našim čitateljima, ali i široj javnosti, pokrećemo video format Bez Brige urednice i voditeljice Dijane Čuljak. Na portalu Gloria.hr govorimo o mentalnom zdravlju, nudimo savjete i pomoć, a u goste dovodimo vodeće stručnjake.

Klinička psihologinja i psihoterapetikinja iz Centra za kognitivno bihevioralnu terapiju gošća je ovotjedne emisije Bez brige s Dijanom. "U kognitivno bihevioralnoj terapiji misli, emocije i ponašanje su povezani kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu, za sva tri aspekta imamo tehnike. Po pomoć nam osobe najviše dolaze zbog anksioznosti, depresije, trauma, partnerskih problema, mobinga i stresa na poslu. S obzirom da je povećan broj ljudi koji su odlučili potražiti pomoć, imamo goleme liste čekanja, ali tako je svim kolegama. Pandemija i napad svih informacija i dezinformacija te potresi pogoršali su sve prethodne krize”, istaknula je uvodno Andreja Kostelić Martić. Naglašava kako je jako važno da se sa svojim stresom i stanjima suočimo. Iz okoline nam svakodnevno dolaze različiti stresori, a stres je reakcija na te situacije. „Važno je kako se suočavamo s njime, ako ne možemo riješiti odmah problem, moramo raditi na neugodnim emocijama. Najgore od svega je izbjegavati. Moramo se naučiti iznijeti emocije jer izbjegavanje nas vodi u depresiju, anksioznost”, objašnjava.


Čitajte i: Skrivena pandemija: Dok svijetom hara korona, sve više djece ima problema s mentalnim zdravljem

DEPRESIJA I ANKSIOZNOST

"Simptomi su vrlo slični, zato često kažemo da su depresija i anksioznost dvije sestre. Kod anksioznosti je izraženije lupanje srca, trnjenje ruku, stezanje u prsima, strah od ludila i smrti, strah koji vodi sve do napadaja panike. To je psihička poteškoća i ne možemo si pomoći sami, potrebna je pomoć stručnjaka. Možda za to postoji i genetska predispozicija,ili je do nje došlo zbog nekih obrasca ponašanja iz djetinjstva, no kritičnije životne faze su od 15.godine do 30.godine života. Napadaja panike nije se lako riješiti, ali uz pomoć tehnika gdje restrukturiramo negativne misli u pozitivne potrebno nam je oko tri mjeseca. U tome pomažu i tehnike disanja, a važno je raditi i na ponašanju gdje se osoba postepeno izlaže strahu. Postoje još brojne tehnike koje prilagođavamo osobama prema njihovim potrebama. Za depresiju su karakteristični osjećaj tuge, gubitak energije, stalni umor, gubitak apetita, nekima pak uz depresiju dolazi i poremećaj prehrane, višak energije, živčanost. No 80 posto osoba uspješno se izliječi od depresije, a 70 posto od napadaja panike”, objašnjava.

image
FOTOGRAFIJE: BILJANA BLIVAJS/CROPIX

STRES NA POSLU I MOBING

Kao autorica prve hrvatske knjige o mobingu napominje da sve više tvrtki sa zaposlenicima provodi usavršavanja i shvaća kako je lakše prevenirati mobing nego se nositi s posljedicama istog. „Neprijateljska, neetična komunikacija, psihičko maltretiranje... svi ti oblici ponašanja kojima se želi postići degradacija radnikovih radnih uvjeta, kojima se šteti ljudskim pravima i ljudskom dostojanstvu, fizičkom ili mentalnom zdravlju, kojima se kompromitira žrtvina profesionalna budućnost, samo su neka od obilježja mobinga. Katkad nadređeni mobingira jednoga podređenog radnika, katkad serijski, jednoga po jednog, dok ne uništi cijelu grupu. Mober može biti šef prema grupi, grupa prema šefu ili kolege prema kolegama. Ako odlučujemo ostati, a ne dati otkaz, važno je prijaviti mobera. Bilo tko od nas može postati žrtva, ali i mober. Uglavnom je riječ o narcisima koji su uvijek orijentirani na sebe, uvijek u pravu, neprijateljski raspoloženi. Priča o mobingu nema veze sa spolom. ” objašnjava Andreja Kostelić Martić.

Čitajte i: Stručnjak za ovisnosti, psihijatar Zoran Zoričić upozorava: ‘Konzumacija kokaina u dramatičnom je porastu‘

Govorila je i o vrlo popularnoj EMDR tehnici kojom se elaboriraju traume. Njome uvodi klijenta u događaj koji prati pokrete njezinih prstiju očima, cilj je u mozgu aktivirati traumatični događaj koji je osoba zamrznula i riješiti se negativnog uvjerenja uz koje se veže emocija straha.

Linker
24. studeni 2021 18:15