Bolesti su kroz povijest često utjecale na arhitekturu i urbanizam gradova, kao i na način života i rada. Primjerice, epidemije kolere u 19. stoljeću potaknule su gradnju kanalizacijskih mreža i širokih, ravnih ulica, kuga je redizajnirala način gradnje odvodnih cijevi i temelja kuća kako bi se spriječila najezda štakora, a trend gradnje prozračnih prostora s mnogo svjetla i bez teških draperija na zidovima možemo zahvaliti strahu od tuberkuloze.
Jednako tako, i Covid-19 utjecat će na arhitekturu i dizajn budućnosti, a primjer na kojem se to već sada vidi su radni prostori. Donedavno popularni "open space" uredi pokazali su se kao loše rješenje u pandemiji, a kako ipak ne možemo svi raditi od kuće, arhitekti diljem svijeta traže rješenja kako ostvariti maksimalnu zaštitu u postojećoj infrastrukturi.
Zagrebački arhitekt Darko Špiljarić, vlasnik tvrtke DizzConcept, ponudio je svoju viziju rješenja - Office Shell, kapsulu kružnog oblika koja se montira unutar ureda otvorenog tipa te, poput školjke, otvara i zatvara po potrebi. "Koncept smo počeli osmišljavati prije godinu dana i prva namjera je bila da služi onima koji u velikom prostoru s mnogo ljudi trebaju mira za koncentrirani rad. Naime, istraživanja pokazuju da se čak 85 posto zaposlenika žali na otežane uvjete rada u open space uredima. Pandemija koronavirusa natjerala nas je da ideju usavršimo i pojačamo zaštitne i sigurnosne elemente unutar kapsule, poput zaštite staklenom barijerom radi lakše dezinfekcije i prolaska zraka iz ventilacijskog sustava kroz UV svjetlo, koje uništava bakterije", objašnjava Darko Špiljarić, koji je dosad osmislio dva modela kapsule, Bio i Win.
Njegove radne stanice veličine četiri četvorna metra pružaju mnogo individualnih mogućnosti, poput prilagođavanja temperature, vlažnosti zraka i svjetla svakom zaposleniku. Imaju dobru zvučnu izolaciju, stolove čija se visina određuje pritiskom na gumb, a zahvaljujući naponu na tekuće kristale staklo može u trenu postati neprozirno. Office Shell nije jedini proizvod DizzConcepta koji savršeno odgovara uvjetima pandemije. Njihova vanjska kuhinja Nota, koju su prošlog ljeta ugradili i na krovnu terasu vile nogometaša Luke Modrića, odličan je izbor za prijateljsko druženje na otvorenome, jer osim indukcijske ploče, pećnice, hladnjaka i perilice posuđa ima bežični internet te zvučnike.
A njihova višestruko nagrađivana pop-up kuhinja Pia - koja zatvorena izgleda poput ormara s TV-om, a otvaranjem zaokretnih vrata se pretvara u kuhinju - trenutačno je pravi hit u Americi. "U gradovima više nisu na cijeni veliki stanovi s puno bespotrebnih soba, koje su mnogi kupovali samo da pokažu bogatstvo, nego manji stanovi po mjeri obitelji. Ekologija je veliki trend, a te velike stanove treba grijati i hladiti, što troši goleme količine energije. Konzumerizam više nije popularan, cijene se minimalizam i jednostavnost kao životni stil. Male stanove danas traže i oni koji su donedavno živjeli kao ekipa iz serijala "Prijatelji", u velikom unajmljenom stanu sa zajedničkim prostorijama", kaže Špiljarić.
Posljednjih godina su, kaže, u stanovima bili vrlo popularni dekorativni zidovi od opeke ili lomljenog kamena, koji se teško čiste i dezinficiraju.
Njih će u budućnosti zamijeniti lako perivi materijali, pa čak i oni koji su dosad bili korišteni uglavnom u laboratorijima - poput pleha čiji je završni sloj obrađen nano česticama, koje djeluju antibaktericidno. Iz istog razloga u modu će se vratiti kvake i ručkice od bakra. Moderne zgrade bit će samoodržive, kako bi u uvjetima bilo kakve katastrofe mogle same osigurati struju, vodu i grijanje putem solarnih panela, pročišćivača vode, prikupljanja kišnice...
Ulazi u kuće i stanove bit će projektirani tako da odmah pokraj vrata možemo ostaviti cipele i odjeću, a hodnici i foajei zgrada bit će prostraniji. U budućnosti ćemo uz pomoć aplikacija na mobitelu otvarati vrata, pokretati lift, paliti televizor i svjetlo, autorizirati ulaz u zgradu... Većina ovih mogućnosti već sada postoji u tzv. pametnim kućama, no pandemija će ubrzati njihovu širu primjenu. Što, u konačnici, i nije tako loše. Baš kao i ostale bolesti u povijesti, i Covid-19 bi mogao, u nekim sferama, ostaviti pozitivan utjecaj na čovječanstvo.
Čitajte i:
Kad bi zidovi pričali: Domaće dizajnerice savjetuju kako pomoću tapeta osvježiti dom u par sati
Prijateljice oživile običaje naših baka: Njihove jastučnice svima će odagnati ružne misli