Nije baš uobičajeno otići u slastičarnicu na doručak, i to tijekom cijelog dana, ali upravo takav koncept u Malom Lošinju nudi Zagrepčanka Martina Živković (46), vlasnica lanca Torte i to, u svojoj Manfrini, slatkom “kutku” od 180 četvornih metara, nazvanom po tradicionalnom otočnom plesu. Izvorno židovsko pecivo bagel s kremastim sirom, lososom ili pršutom, američke palačinke s namazom od lješnjaka, raznim marmeladama ili samo prelivene javorovim sirupom, kajgana u tortilji, veganski crumble, žganci s kiselim vrhnjem, pohane rolice punjene čokoladnim namazom i poslužene sa sladoledom, banana-kruh bez šećera, jaja i mlijeka te kuhana zobena kaša s ribanim jabukama samo su dio ljupkog, estetski vrlo primamljivog i ukusnog menija u kojem u bilo koje doba mogu uživati zaljubljenici u slane i slatke okuse.
Martina Živković, po zvanju politologinja i magistrica znanosti europskih studi ja, doista je osoba širokih interesa. Obožava sve sportove, završila je tečajeve keramike, kiparstva i fotografije, voli pjevati, zna sve o cvijeću i zdravoj hrani, ali od 2006., otkada je u zagrebačkom Centru Kaptol otvorila prvu slastičarnicu, njezin život su postale - torte.
S godinama je proširila slatko carstvo na nove lokacije - u Babonićevoj, Vrbanićevoj i Grahorovoj ulici, a Manfrina joj se dogodila kad se više nije nadala novim izazovima.
- Godinama sam od Hrvoja Serdara, fotografa koji lje tuje na Lošinju, slušala o tom zapuštenom prostoru kao idealnom za još jednu moju slastičarnicu, ali nisam to doživljavala ozbiljno jer me nova ulaganja više nisu zani mala. Ali kad sam prvi put došla u Mali Lošinj, uspio me nagovoriti da ga odem pogledati i bila je to ljubav na prvi pogled. Odmah sam imala viziju kako urediti taj pro stor uz obnovljeno lošinjsko kino nedaleko od rive, koji je nekada bio disko - govori Martina Živković, koja se u Manfrini dokazala i kao dizajnerica interijera.
- Dizajn me oduvijek zanimao, tako da sam u talijan skoj školi Callegari završila tečaj dizajna interijera, što mi je upisano i u radnu knjižicu, a tijekom proteklih dva desetak godina stekla sam iskustvo smišljajući, uređuju ći ili preuređujući svoje poslovne prostore, mamin stan, vikendicu… Martina je Manfrinu osmislila kao spoj finih okusa i posvetu lošinjskoj tradiciji. Od tri prostorije svaka ima vlastiti pečat: u jednoj je naslikan dio nošnje i čip ka, u drugoj se prepoznaju motivi jedrenjaka, sagrađenog 1936. u lošinjskom brodogradilištu, koji je oplovio svijet, a treća je oblijepljena tapetama s dezenom iglica i šišarki alepskog bora, tipičnog za Lošinj.
Zahvaljujući tom boru i posebnom zraku Lošinj je u doba Austro-Ugarske postao poznato lječili šte. Zdravstveni turizam na tom otoku datira od 1885., kada je austrijski balneolog i klimatotera peut dr. Conrad Clar za tri tjedna uspio izliječiti respiratorne tegobe svog sina. Negdje sam pročitala da je kasnije napravio striktni plan što i gdje saditi na Lošinju. Tako da bor ima poseban značaj na Lošinju i željela sam mu i ja dati na važnosti. Crteže mi je pomogao napraviti Vjeko Mandić, vlasnik Male Radnje Dizajna, tapete su se printale u Zagrebu i sasvim su raspametile od sreće riječkog tape tara koji ih je došao postaviti - otkriva Martina Živković.
No, nije sve išlo ni glatko ni prema planu: trebalo je osam mjeseci da bi se dobile sve dozvole, zatim je stigla korona pa je sve zamrlo, potrajala je i potraga za osobljem i ovo bi trebala biti prva prava sezona u Manfrini. - Želja mi je da Manfrina postane mjesto u kojem se svi osjećaju ugodno, opušteno te uživaju u našim kolačima i jednostavnim malim toplim zalogajima u atraktivnom ambijentu.
Uz mnoga jela poslužujemo i “retro” sladoled od vanilije, čokolade ili “pola-pola”, koji kao bazu obo gaćujemo komadićima čokolade, vrhnjem, mlijekom, a kad počnu ljetne vrućine, vjerujem da će svima goditi naš Meloni - sok od lubenice s proseccom, kao odgovor s Lošinja na Bellini (sok od breskve s proseccom) i Mimosu (sok od naranče s proseccom).
Zbog novog posla Martina Živković ovo će ljeto često dolaziti na Lošinj, ali toliko se već ispraksirala, kaže, da u jednom danu stigne i doći iz Zagreba i otići s otoka. A imat će i dvije vrijedne poma gačice - svoje kćeri. Starija najesen upisuje fakultet, dok mlađa završava šesti razred, a mami su uvijek pri ruci.
AMERIČKE PALAČINKE
Sastojci
1 jaje,
30 dag brašna,
10 dag maslaca ili 1/2 dl ulja,
1 prašak za pecivo,
vanilin šećer,
2 dl mlijeka,
malo soli
Priprava
U jednoj zdjeli pomiješati brašno, mlijeko, sol, prašak za pecivo i vanilin šećer. U drugoj umutiti jaje i ulje. Zatim mokre sastojke preliti preko suhih i povezati ih u gusto tijesto. Na zagrijanu tavicu stavljati žlicom i peći na laganoj vatri da palačinke ne zagore, a da se lijepo ispeku iznutra. Po želji poslužiti s javorovim sirupom, bilo kojom vrstom marmelade, voćem, namazom od lješnjaka…
BAGEL
Sastojci
50 dag glatkog brašna, 1 žumanjak,
1 žličica soli, 1 vrećica kvasca, 3,5 dl tople vode,
1 žličica šećera, žlica ulja
Priprava
Razmutiti kvasac sa šećerom u malo tople vode te dodati u brašno pomiješano s praškom za pecivo. Dodati ostatak vode i ulje i umijesiti glatko tijesto. Staviti ga u staklenu zdjelu, prekriti krpom i ostaviti na toplom dva sata. Drugi način je prekriti ga prozirnom folijom i ostaviti u hladnjaku nekoliko sati ili preko noći. Zatim uzimati komade, napraviti loptice, u sredinu svake gurnuti prst te malo razvući tijesto sa svih strana da nastane rupa. Prekriti ih krpom i ostaviti da se dižu neko vrijeme. U širu pliću posudu uliti vodu i staviti da zakipi, smanjiti vatru, ubaciti bagele i kuhati ih minutu sa svake strane. Zatim ih pažljivo izvaditi, staviti na lim za pečenje, premazati umućenim žumanjkom te ih peći dvadesetak minuta u pećnici zagrijanoj na 220 stupnjeva.
